EU uvodi zajednički mirovinski sustav. Građani će uskoro moći prebacivati štednju između članica

Hrvatska priprema zakon o paneuropskom mirovinskom sustavu unutar kojeg će moći štedjeti svaki od 450 milijuna stanovnika Europske unije, piše danas Večernji list. Europa je napravila prvi korak ka stvaranju zajedničke paneuropske mirovine.

U ožujku ove godine stupila je na snagu Uredba o paneuropskom mirovinskom proizvodu (PEPP), a sadržaj te uredbe pretočit će se i u novi hrvatski zakon. Ministarstvo financija pokrenulo je proces savjetovanja o zakonu o paneuropskom mirovinskom proizvodu koji će donijeti konkurenciju postojećim mirovinskim fondovima trećeg stupa.

Paneuropski mirovinski proizvod priprema se već nekoliko godina, te je on prvi zajednički mirovinski proizvod Europske unije unutar kojega može štedjeti svaki od 450 milijuna stanovnika Europske unije.

Štednja će se moći prebacivat između članica EU-a

PEPP je sličan hrvatskom trećem stupu, njegov rad nadzirat će europski regulator za mirovine u suradnji s nacionalnim regulatorima, štednja za starost bit će dobrovoljna, a velika je prednost paneuropskog trećeg stupa, nad ostalima koji prodaju štednju za starost, jest u tome što će se uloženo za starost moći slobodno prebacivati iz jedne države članice u drugu.

Mladi koji često mijenjaju mjesto rada i boravka unutar EU-a slobodno će za sobom vući svoju štednju i nastaviti ulagati na svoj mirovinski račun bez obzira na to žive li u Hrvatskoj, Francuskoj, Irskoj ili Švedskoj te neovisno o tome gdje su ga otvorili.

Hrvatska pretposljednja u EU po visini mirovina

Nomadski stil života i rada dobio je i nomadski mirovinski proizvod koji bi nakon 20, 30 ili 40 godina zajedničke štednje onima koji su ulagali u paneuropski treći stup trebao donijeti i sličan ili isti iznos mirovine.

Europska komisija tvrdi da jedva 30 posto Europljana, u dobi od 25 do 59 godina, dodatno štedi za starost, što predstavlja veliki problem kada dođu u mirovinu. Dakle, većina Europljana oslanja se na obavezno državno mirovinsko osiguranje.

Hrvatska je tu na neki način izuzetak, jer ima tri mirovinska stupa, no svejedno je Hrvatska prema visini mirovina, 40 posto u odnosu na plaće, druga najlošija članica EU-a nakon Irske, piše Večernji list