Ako satima sjedite na poslu u većem ste riziku od obolijevanja od raka, dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Evo kako se zaštititi

Ako dnevno sjedite više od osam sati, automatski ste u visokorizičnoj skupini za razvoj brojnih zdravstvenih tegoba i bolesti. Paralelno, sve je više poslova koji uključuju sjedeći rad, a na području Europske unije još uvijek ne postoji zasebna politika koja se odnosi isključivo na područje sigurnosti na radu u kontekstu dugotrajnog sjedenja.

Upravo zbog toga, svjesni opasnosti, stručnjaci često ističu niz problema koji se mogu javiti uslijed dugotrajnog sjedenja u trajanju od dva sata ili više. Primjerice, Annals of Internal Medicine objavio je studiju koja je dokazala povezanost dugotrajnog sjedenja s rizikom od rane smrti bilo kojeg uzroka, ponajviše zbog slabe pokretljivosti, loše fizičke kondicije i ekstremno lošeg položaja tijela.

Paralelno, stručnjaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) takav oblik života nazivaju sjedilačkim, što direktno korelira s povećanjem rizika od razvoja zdravstvenih stanja poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti te nekih vrsta karcinoma, uključujući rak maternice, dojke te debelog crijeva.

Konkretnije, manjak fizičke aktivnosti može uzrokovati visok krvni tlak, povišen kolesterol, a posljedično i pretilost te usporavanje metabolizma. Fizička aktivnost, pak, direktno pomaže u kontroli glukoze u krvi, kao i tjelesne težine i krvnog tlaka.

Uzrokuje probleme s ravnotežom

​Štoviše, jedna je studija pokazala da akutno dugotrajno sjedenje dovodi do značajne vaskularne disfunkcije u arterijama donjih udova, što se pak može spriječiti redovitim prekidom dugotrajnog sjedenja, preporučljivo svakih 20-30 minuta.

Dijelovi tijela koji ponajviše stradaju uslijed sjedenja satima su kralježnica i zglobovi. Osim toga, dugotrajno sjedenje može uzrokovati i probleme s ravnotežom kao i hipotrofiju mišića, a posljedično se povećava rizik od pada i prijeloma.

Upravo zbog toga, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) preporučuje redovito ustajanje te prekid dugotrajnog sjedenja kraćim hodanjem ili čak laganijom tjelovježbom u trajanju od desetak minuta za svakih sat vremena provedenih za računalom.

​Ističu da je nužno poboljšati protok krvi smanjenjem dugotrajnog statičkog opterećenja. Naime, smanjeno kretanje ili zadržavanje određenog položaja tijela smanjuje cirkulaciju i opskrbu mišića kisikom. “Bilo kakva promjena držanja ili posture tijekom radnog dana je bolja od dugotrajnog zadržavanja držanja ili posture”, ističu na službenim stranicama.

Male promjene čine razliku

Kako bi radno okruženje bilo zdravije, u doslovnom smislu te riječi, nužno je potaknuti poslodavce da osiguraju određene uvjete svojim zaposlenicima, poput poticanja zaposlenika na redoviti predah od sjedenja, a preporučuju se i podesivi stolovi za kojima se može raditi stojeći.

Hodanje tijekom obavljanja poziva također je jedan od načina kako potaknuti zaposlenike na kretanje, kao i postavljanje određenih uređaja, poput kanti za smeće ili printera, što dalje od radnog stola.

Savjetuje se i sjedenje na lopti, što potiče stabilnost i održavanje ravnoteže te tako umanjuje mogućnost nastanka boli u leđima koja može biti prilično neugodna. Riječ je o problemu s kojim se susreće čak 23 posto svjetske populacije, pokazalo je istraživanje koje su proveli stručnjaci sa Sveučilišta Colorado Anschutz Medical Campusa.

Vježbe mogu pomoći

HZJZ savjetuje laganu tjelovježbu na radnom mjestu. Vježbe istezanja poprilično su jednostavne, a za njih je potrebno izdvojiti manje od desetak minuta svakodnevno. Neke od vježbi koje su se i nama pokazale poprilično korisnim su: slijeganje ramenima te okretanje naprijed-natrag nekoliko puta, kao i nježno zakretanje vrata slijeva nadesno, fokusirajući se na napeta mjesta.

Preporučuje se i lagano istezanje kukova te spajanje ruku iza stolice i istezanja ramena prema natrag. Osim toga, pomaže i podizanje ruku iznad glave te lagano pomicanje ruku kružnim pokretima, kao i lagano podizanje iznad stolca uz pomoć naslona za ruke.

Prilično je korisno i automobil parkirati što dalje od samog radnog mjesta kako biste spontano dodali broj koraka u danu i tako pokrenuli tijelo prije sjedenja na poslu. Što više fizičke aktivnosti bilo kojeg oblika može pomoći u održavanju zdravlja kralježnice, ali i zdravstvenog stanja uopće.

No, ako primijetite dugotrajnije tegobe koje ne prolaze na razgibavanje, poput konstantne boli u kralježnici ili zglobovima te ako vam sjedenje stvara sve veći problem na poslu, nužno je konzultirati stručnjake, odnosno liječnike specijaliste koji će najbolje znati procijeniti kako riješiti problem.

Sve na jednom mjestu

Stručni tim fizikalne medicine i rehabilitacije u Poliklinici Affidea Sveti Rok može pomoći u smanjenju ili uklanjanju boli kod brojnih stanja, kao i što bržem oporavku smanjene funkcije i povratku aktivnostima svakodnevnog života. Ovdje je moguće obaviti pregled specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, kao i
fizioterapeutsku procjenu.

Drugim riječima, na jednom mjestu moguće je obaviti indiciranu i preporučenu dijagnostiku, ali i terapiju i rehabilitaciju akutnih i kroničnih stanja. Poliklinika Affidea nudi usluge elektroterapije, magnetoterapije, TECAR terapije, terapije laserom i ultrazvukom, kao i individualnu kineziterapiju te ručnu limfnu drenažu.

Pregled specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u poliklinici Affidea podrazumijeva uzimanje anamneze, fizikalni pregled muskuloskeletnog sustava, indiciranje dijagnostičkih pretraga, postavljanje dijagnoze te zaključno mišljenje i plan liječenja.

U Poliklinici Affidea Sveti Rok vrhunski liječnici koriste najsuvremenije metode liječenja, a ovisno o stanju bolesnika koje procjenjuju fizijatri, dodatnu edukaciju o općim mjerama i vježbe provode iskusni fizioterapeuti koji postižu zavidne rezultate kada je oporavak bolesnika u pitanju.

Sadržaj je nastao u suradnji s Poliklinikom Affidea.