Oftalmologinja Tomić: dijabetička retinopatija dugo ne pokazuje simptome, a može rezultirati gubitkom vida

Dijabetes utječe na mnoge organe izazivajući ozbiljne komplikacije koje mogu rezultirati srčanim ili moždanom udarom, ali i amputacijom te potpunim gubitkom vida. Dijabetička retinopatija jedna je u nizu komplikacija koja nastaje uslijed nedovoljno kontrolirane šećerne bolesti, a utječe na krvne žile u mrežnici (lat. retina) te može rezultirati sljepoćom.

O učestalosti, simptomima te prevenciji dijabetičke retinopatije, razgovarali smo s prim. dr. sc. Martinom Tomić, specijalisticom oftalmologinjom, subspecijalisticom za stražnji segment oka te voditeljicom Odjela za oftalmološke komplikacije dijabetesa Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac pri KB Merkur u Zagrebu.

Što je dijabetička retinopatija?

“Šećerna bolest, općenito, najčešća je sistemska metabolička bolest obilježena kroničnom hiperglikemijom koja nastaje zbog smanjenog izlučivanja ili djelovanja inzulina. Dugotrajna hiperglikemija, često povezana s hipertenzijom, dislipidemijom i pretilošću kod oboljelih osoba, postupno dovodi do nastanka kasnih dijabetičkih komplikacija na malim i velikim krvnim žilama, živcima i bazalnim membranama različitih tkiva. Ovdje su posebno značajne komplikacije na očima, bubrezima, perifernim i autonomnim živcima, te krvnim žilama srca, mozga i okrajina”, kaže naša sugovornica.

Oftalmologinja dodaje da je dijabetička retinopatija povezana s povećanim rizikom od po život opasnih sistemskih vaskularnih komplikacija, uključujući moždani udar, koronarnu bolest srca i zatajenje srca

“Dijabetička retinopatija visoko specifična je mikrovaskularna komplikacija šećerne bolesti na očima koja nastaje kao posljedica poremećaja građe malih krvnih žila mrežnice oka, prvenstveno kapilara. Brojni stručni i znanstveni članci prikazali su povezanost mikrovaskularnih i makrovaskularnih komplikacija šećerne bolesti. Također, u zdravstveno-popularnoj literaturi autori često koriste izraz “oči su ogledalo zdravlja”, misleći pritom da su promjene na krvnim žilama mrežnice oka iste kao i na žilama srca, mozga i drugih organa. No, jedino u oku one su dostupne direktnom pregledu očne pozadine kroz proširenu zjenicu. Tako pregled očne pozadine daje dobru informaciju o stanju krvnih žila u tijelu internistima, neurolozima i liječnicima drugih specijalnosti”, otkriva prim. Tomić.

Retinopatiju ima 46% oboljelih od dijabetesa tipa 2

U Republici Hrvatskoj je, prema podacima Nacionalnog registra CroDiab, u 2022. godini registrirano 388.213 osoba sa šećernom bolešću. No, nažalost, ističe prim. Tomić, u Hrvatskoj ne postoje točni niti službeni podaci o broju osoba s komplikacijama šećerne bolesti na očima, dijabetičkom retinopatijom, dijabetičkim makularnim edemom niti broju osoba slijepih zbog dijabetesa jer ne postoji nacionalni registar dijabetičkih očnih komplikacija niti su iste pridružene CroDiab registru.

“Na temelju jednog manjeg presječnog kliničkog istraživanja provedenog u Odjelu za oftalmološke komplikacije dijabetesa Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac u Zagrebu tijekom 2020. godine, na uzorku od 160 osoba sa šećernom bolešću tipa 2, utvrđena je visoka prevalencija dijabetičke retinopatije od 46,3 posto. To je bilo jedno od rijetkih istraživanja u Hrvatskoj u kojem je ispitivana i učestalost očnih pregleda zbog dijabetesa u istraživanom uzorku. Posebno zastrašujuć podatak bio je taj da je kod čak 60 posto ispitanika s teškim i uznapredovalim stadijima dijabetičke retinopatije i poremećaja vida uzrokovanog dijabetičkim makularnim edemom, ovo bio prvi pregled očne pozadine zbog dijabetesa”, ističe naša sugovornica.

Od zamućenja vida do dijagnoze dijabetesa

“Jedan od vrlo čestih, moguće i prvih, simptoma povišene razine glukoze u krvi je zamućenje vida koje je prisutno i prije postavljene dijagnoze šećerne bolesti”, govori nam pri. Tomić i dodaje:

“Zamućenje vida u tom trenutku je prolazno i nastaje zbog promjene oblika i lomne jakosti očne leće što mijenja “dioptriju oka”. Kod povišene razine glukoze očna leća ima veću lomnu jakost, a kod niže i/ili normalne manju. Osoba stoga u jednom danu može doživjeti i promjenu od dvije dioptrije, praćenu većim ili manjim zamućenjem vida. Jače zamućenje vida, izazvano promjenom “dioptrije oka”, uočava se kod novootkrivenih bolesnika koji često prvo na pregled odlaze oftalmologu radi novih naočala, a tek potom se postavlja dijagnoza šećerne bolesti.”

Simptomi dijabetičke retinopatije

“Dijabetička retinopatija je u početnim stadijima potpuno asimptomatska, no s progresijom bolesti postupno se javljaju različiti nespecifični simptomi”, govori prim. Tomić dodajući da su to simptomi poput:

• zamućenog vida
• iskrivljene slike
• centralnog ispada ili oštećenja kolornog vida
• smanjene kontrastne osjetljivosti

“Najčešće smetnje koje bolesnici pritom navode su one prilikom čitanja, gledanja na sat, uočavanja lica sugovornika ili vožnje. No, ponekad se simptomi poput djelomičnog ili potpunog gubitka vida mogu javiti naglo i bez ikakvog predznaka”, napominje oftalmologinja.

“U kasnijim fazama bolesti, krvne žile u retini počinju krvariti te ako se to dogodi, osoba može vidjeti tamne, plutajuće mrlje ili pruge koje izgledaju poput paučine. Iako mrlje ponekad nestanu same od sebe važno je odmah pristupiti liječenju. Bez liječenja mogu nastati ožiljci u stražnjem dijelu oka. Također, krvne žile mogu ponovno početi krvariti ili se krvarenje može pogoršati”, navode stručnjaci američkog Nacionalnog Instituta za vid.

Kada posjetiti oftalmologa?

S obzirom na to da dijabetička retinopatija u početku možda neće imati nikakvih simptoma, te da rano otkrivanje ovog stanja može sačuvati vaš vid, osobe koje imaju dijabetes trebale bi barem jedanput godišnje obaviti sveobuhvatni pregled oka, a ako se otkrije retinopatijua onda i češće.

“Osobe sa šećernom bolešću moraju aktivno sudjelovati i biti uključene na svim razinama očuvanja svojeg vida i sprječavanja sljepoće izazvane dijabetesom. Primarna razina odnosi se na strogu kontrolu poznatih rizičnih čimbenika – glikemije, krvnog tlaka i lipida. Sekundarna razina predstavlja odlazak na redovite kontrolne preglede očne pozadine jednom godišnje ili češće, ovisno o nalazu, a tercijarna razina sprječavanja sljepoće izazvane dijabetesom odnosi se na pravovremeni i redoviti odlazak na liječenje laserom ili primjenom injekcija specifičnih lijekova u oko”, pojašnjava prim. Martina Tomić.

“Dijabetes tijekom trudnoće (gestacijski dijabetes) ili dijabetes prije trudnoće može povećati rizik od dijabetičke retinopatije. Ako ste trudni, oftalmolog može preporučiti dodatne preglede očiju tijekom cijele trudnoće”, navode stručnjaci Klinike Mayo te napominju da se odmah obratite oftalmologu ako primijetite bilo kakve promjene s vidom.

Važno je napomenuti da se, osim redovitim kontrolama, upravljanjem dijabetesom, odnosno održavanjem tjelesne aktivnosti, zdravom prehranom i uzimanjem lijekova, može spriječiti ili odgoditi gubitak vida.

Uzroci dijabetičke retinopatije

S vremenom, prevelike razine šećera u krvi mogu dovesti do začepljenja sićušnih krvnih žila koje hrane mrežnicu, prekidajući dotok krvi. Kao rezultat toga, oko pokušava stvoriti nove krvne žile koje se ne razvijaju pravilno. Kako dijabetička retinopatija napreduje, nove krvne žile mogu rasti i ugroziti vid.

Postoje dvije vrste dijabetičke retinopatije:

• rana dijabetička retinopatija: u ovom češćem obliku, koji se naziva neproliferacijska dijabetička retinopatija, stijenke krvnih žila u mrežnici slabe. Sićušna izbočenja strše iz stijenki manjih žila, ponekad propuštajući tekućinu i krv u mrežnicu. Veće žile mogu se početi širiti i postati nepravilnog promjera. Ponekad oštećenje krvnih žila mrežnice dovodi do nakupljanja tekućine (edema) u središnjem dijelu mrežnice (makuli, odnosno žutoj pjegi). Ako edem u žutoj pjegi smanjuje vid, potrebno je liječenje kako bi se spriječio trajni gubitak vida. Liječenje edema žute pjege, može se liječiti s laserom ili injekcijama, što ovisi o tipu otekline.
• uznapredovala dijabetička retinopatija: takozvana proliferativna dijabetička retinopatija je tip kod kojeg se oštećene krvne žile zatvaraju, uzrokujući rast novih, abnormalnih krvnih žila u mrežnici. Ove nove krvne žile su krhke i mogu iscuriti u takozvano staklasto tijelo. Na kraju, može doći do povišenja očnog tlaka te do odvajanja mrežnice od stražnjeg dijela oka.

Čimbenici rizika za dijabetičku retinopatiju

Svatko tko ima dijabetes može razviti dijabetičku retinopatiju koja najčešće nastaje uslijed dugotrajno povišenih vrijednosti glukoze u krvi.

Rizik od razvoja bolesti oka može se povećati kao rezultat:

• dugotrajnog dijabetesa
• loše kontrole razine šećera u krvi
• visokog krvnog tlaka
• visokog kolesterola
• trudnoće
• pušenja

Liječenje dijabetičke retinopatije

U ranim fazama dijabetičke retinopatije, oftalmolog će vjerojatno samo pratiti stanje. Neki ljudi s dijabetičkom retinopatijom mogu trebati sveobuhvatan pregled očiju svaka 2 do 4 mjeseca. “U kasnijim stadijima važno je odmah započeti s liječenjem, osobito ako su prisutne promjene u vidu. Iako neće poništiti oštećenja vida, liječenje može spriječiti pogoršanja. Također, ujedno je važno poduzeti korake za kontrolu dijabetesa, krvnog tlaka i kolesterola kojima se može usporiti napredovanje retinopatije”, navodi se na stranicama američkog Nacionalnog instituta za vid.

U liječenju dijabetičke retinopatije koriste se:

• anti-VEGF terapija lijekovima u obliku injekcija koji mogu usporiti ili preokrenuti dijabetičku retinopatiju
• kortikosteroidi
• laserski zahvati kojima se ublažavaju edemi mrežnice i smanjuje broj abnormalnih krvnih žila; mogu se izvoditi u lokalnoj ili općoj anesteziji
• operacije kojima se rješavaju problemi kao što su krvarenja i ožiljci

Uloga dobrog kolesterola

Prim. Tomić je autorica studije “HDL kolesterol zaštitni je prediktor u razvoju i progresiji retinopatije kod dijabetesa tipa 1 – 15-godišnja studija praćenja”, koja je objavljena je u časopisu Diabetes Research and Clinical Practice.

“Najvažnije otkriće ovog istraživanja je zaštitna uloga HDL kolesterola povezana sa smanjenim rizikom od dijabetičke retinopatije u tipu 1 šećerne bolesti. Naime, HDL, takozvani dobar kolesterol, ima jako zaštitno djelovanje na oči kod osoba sa šećernom bolešću tipa 1, smanjujući rizik nastanka i progresije dijabetičke retinopatije. Osobe koje su tijekom cijelog 15-godišnjeg praćenja imale više vrijednosti HDL kolesterola rjeđe su ili nisu uopće razvile dijabetičku retinopatiju. Preporučljive vrijednosti HDL kolesterola su više od 1,2 mmol/L, ali je poželjno da ga je što više. Stoga bi osobe sa šećernom bolešću trebale redovito kontrolirati razinu, ne samo ukupnog i LDL kolesterola, nego i HDL kolesterola te je nastojati, lijekovima te prehranom, održavati HDL iznad preporučljivih vrijednosti”, objasnila je naša sugovornica.

Može li se dijabetička retinopatija razviti u fazi predijabetesa?

Predijabetes je kompleksni metabolički poremećaj u kojem je vrijednost glukoze u krvi viša od normalne, ali nedovoljno povišena za postavljanje dijagnoze šećerne bolesti.

“Osobe s predijabetesom vrlo često imaju povišenu tjelesnu masu ili su pretile, imaju povišen krvni tlak i masnoće u krvi, kao i kroničnu bubrežnu bolest. Sve navedeno povezano je s povećanim rizikom razvoja krvožilnih, mikrovaskularnih i makrovaskularnih, bolesti. Podaci nedavno objavljene velike meta-analize koja je obuhvatila 24 studije i ukupno 8.759 osoba s predijabetesom, pokazali su da je prevalencija retinopatije u fazi predijabetesa bila 7,1 posto. To dokazuje da povremena hiperglikemija može izazvati oštećenje krvnih žila mrežnice i prije postavljanja dijagnoze dijabetesa”, napominje prim. Tomić.

Prevencija dijabetičke retinopatije

U ožujku ove godine prim. Tomić za spomenuti rad osvojila je medicinski Oscar iz oftalmologije, renomiranu nagradu za medicinska dostignuća, te je tom prilikom istaknula da se dijabetička retinopatija može spriječiti.

“Dijabetička retinopatija jedan je od vodećih uzroka slabog vida i sljepoće u razvijenim državama svijeta, te vodeći uzrok novonastale sljepoće radno aktivnih osoba u dobi od 20 do 65 godina, a to su primarno osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 1. Sljepoća izazvana dijabetesom kod ovih, i svih ostalih oboljelih osoba, može se spriječiti dobrom kontrolom rizičnih faktora poput glikemije, krvnog tlaka i lipida te redovitim pregledima očne pozadine, pravovremenim postavljanjem dijagnoze dijabetičke retinopatije i žurnim odgovarajućim liječenjem”, ističe prim. Tomić.

Dijabetes ne mora nužno dovesti do gubitka vida. Aktivna uloga u liječenju dijabetesa može uvelike pomoći u sprječavanju komplikacija.

Rizik od dijabetičke retinopatije može se smanjiti:

• upravljanjem dijabetesom: zdrava prehrana i tjelesna aktivnost trebale bi biti dio dnevne rutine. Osobama sa šećernom bolešću preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti, poput hodanja svaki tjedan. Uz navedeno trebali bi uzimati oralne lijekove za dijabetes ili inzulin prema uputama koje im je dao liječnik
• praćenjem razine šećera u krvi: neke osobe sa šećernom bolešću trebaju provjeravati i bilježiti razinu šećera u krvi nekoliko puta dnevno ili češće ako su bolesni ili pod stresom. Pitajte svog liječnika koliko često trebate mjeriti šećer u krvi
• redovitim mjerenjem glikiranog hemoglobina: test glikiranog hemoglobina pokazuje prosječnu razinu šećera u krvi u razdoblju od posljednja dva do tri mjeseca prije mjerenja
• kontrolom krvnog tlaka i kolesterola: u tome od pomoći mogu biti pravilna prehrana, redovito vježbanje i, prema potrebi, gubitak viška kilograma te lijekovi koje je propisao specijalist
• nepušenjem: pušenje povećava rizik od raznih komplikacija dijabetesa, uključujući dijabetičku retinopatiju
• obraćanjem pozornosti na promjene vida: obratite se oftalmologu ako vam se vid iznenada promijeni, postane mutan ili zamagljen.

---

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Mayo Clinic

National Eye Institute