Hashimotov tireoiditis: uzroci, simptomi i liječenje

Japanski liječnik Hakaru Hashimoto ovaj autoimuni poremećaj opisao je 1912. godine

FOTO: National Health Service

Hashimotov sindrom ime je dobio po japanskom liječniku Hakaru Hashimotou koji je 1912. godine opisao ovaj autoimuni poremećaj. Iako svatko može razviti Hashimotovu bolest, pa tako i djeca, najčešće se razvija kod žena srednjih godina, a primarno se liječi nadomjesnom hormonskom terapijom. U nastavku teksta saznajte koji su simptomi Hashimotovog sindroma, kako se dijagnosticira te kako se ovaj poremećaj štitnjače liječi.

Što je Hashimotova bolest štitnjače?

Hashimotov sindrom ili Hashimotova bolest je kronična autoimuna bolest štitnjače kod koje stanice imunološkog sustava uništavaju stanice štitnjače koje proizvode hormone te uništavaju tkivo štitnjače uzrokujući fibrozu. Hashimotova bolest najčešći je uzrok hipotireoze. Postavljanje dijagnoze može biti izazovno, pa se zbog toga stanje ponekad ne dijagnosticira sve do kasne faze bolesti. Najčešće laboratorijski nalazi pokazuju povišene razine hormona koji stimulira štitnjaču (TSH) te niske razine hormona tiroksina (T4) i slobodnog tiroksina (fT4), zajedno s povećanim antitijelima na antitireoidnu peroksidazu (anti-TPO).

Simptomi Hashimotove bolesti

Hashimotova bolest polako napreduje, što može potrajati i nekoliko godina, te u početku ne pokazuje jasne simptome, no kasnije se javljaju simptomi koji su prisutni i kod hipotireoze.

Rani simptomi Hashimotove bolesti mogu uključivati:

  • ​​zatvor
  • umor
  • suhu kožu
  • debljanje

Potom se mogu pojaviti simptomi kao što su:

  • ​​nepodnošljivost hladnoće
  • smanjeno znojenje
  • periferna neuropatija
  • manjak energije
  • depresija
  • gubitak pamćenja
  • grčevi u mišićima
  • bolovi u zglobovima
  • gubitak kose
  • apneja u snu
  • menoragija (obilna menstruacija)
  • promuklost u glasu uzrokovan gušom
  • hladna i suha koža
  • lomljivi nokti
  • bradikardija (usporen rad srca)
  • povišeni krvni tlak
  • povišene razine kolesterola
  • anemija; prisutna je u 30 do 40% pacijenata

Komplikacije Hashimotove bolesti

Hormoni štitnjače neophodni su za zdravu funkciju mnogih tjelesnih sustava. Stoga, kada se Hashimotova bolest i hipotireoza ne liječe, mogu se pojaviti mnoge komplikacije.

Komplikacije Hashimotove bolesti:

  • gušavost: kako proizvodnja hormona štitnjače opada zbog Hashimotove bolesti, štitnjača prima signale od hipofize da ih proizvodi više. To može rezultirati gušavošću koja može ometati gutanje ili disanje
  • povišene masnoće u krvi: Hashimotova bolest može rezultirati visokim razinama kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL) – takozvanog “lošeg” kolesterola koji je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti i zatajenje srca
  • visoki krvni tlak
  • problemi s mentalnim zdravljem: depresija ili drugi poremećaji mentalnog zdravlja mogu se pojaviti u ranoj fazi Hashimotove bolesti i s vremenom mogu postati teži
  • seksualna i reproduktivna disfunkcija: kod žena hipotireoza može rezultirati smanjenom seksualnom željom (libidom), nemogućnošću ovulacije te neredovitim i pretjeranim menstrualnim krvarenjem. Muškarci s hipotireozom mogu imati smanjen libido, erektilnu disfunkciju i smanjeni broj spermija
  • loši ishodi trudnoće: hipotireoza tijekom trudnoće može povećati rizik od pobačaja ili prijevremenog poroda. Bebe koje su rodile žene s neliječenom hipotireozom izložene su riziku od smanjenih intelektualnih sposobnosti, autizma, kašnjenja u govoru i drugih razvojnih poremećaja
  • miksedem: ovo rijetko, po život opasno stanje može se razviti zbog dugotrajne, teške, neliječene hipotireoze. Njegovi znakovi i simptomi uključuju pospanost praćenu dubokom letargijom i nesvjesticom. Miksedemska koma može biti potaknuta izlaganjem hladnoći, sedativima ili infekcijom. Miksedem zahtijeva hitnu medicinsku pomoć

Dijagnosticiranje Hashimotove bolesti

Na prvom pregledu liječnik kroz razgovor uzima anamnezu koja se smatra prvim korakom u postavljanju dijagnoze. Tako su, uz opće osobne podatke te podatke o bolestima u užoj obitelji, za postavljanje dijagnoze iznimno važni podaci o ranijim bolestima od kojih ste bolovali te tegobe koje trenutno imate.

Na temelju ovih podataka, liječnik će vas uputiti na daljnje pretrage. Dijagnoza Hashimotove bolesti postavlja se laboratorijskim nalazima iz krvi, pri čemu su razine hormona hipofize koji stimulira štitnjaču (TSH) povišene, a vrijednosti tiroksina (T4) i slobodnog tiroksina (fT4) snižene te povećana antitijela na peroksidazu štitnjače (anti-TPO), proteina koji ima važnu ulogu u proizvodnji hormona štitnjače. Prema potrebi se rade ultrazvuk štitnjače te punkcija čvora pod kontrolom ultrazvuka.

Laboratorijski testovi za određivanje funkcije štitnjače uključuju:

  • TSH u serumu
  • hormon štitnjače T4 i tzv. slobodni tiroksin (fT4)
  • antitijela na tireoidnu peroksidazu (anti-TPO)

Liječenje Hashimotove bolesti

U prvom stadiju često nije potrebno liječenje nego se provodi redovito praćenje bolesti. Jednom kada se uvede, terapija lijekovima provodi se doživotno. U liječenju se koristi levotiroksin, sintetički hormon štitnjače koji je kemijski identičan prirodnom hormonu tiroksinu (T4).

Određena hrana i dodaci prehrani mogu utjecati na to koliko dobro tijelo apsorbira levotiroksin, a to su:

  • sok od grejpa
  • kava
  • multivitamini koji sadrže željezo ili kalcij

Zato se levotiroksin preporučuje uzimati ujutro, na prazan želudac, od 30 do 60 minuta prije prvog obroka. Oko 6 do 8 tjedana nakon uvođenja lijeka u liječenje potrebno je napraviti nove laboratorijske nalaze i, ako je potrebno, prilagoditi dozu. Nakon što odredi dozu lijeka koja vam odgovara, liječnik će vas vjerojatno naručiti na kontrolu za 6 mjeseci, a zatim jednom godišnje.

Nikada nemojte prestati uzimati lijek ili uzeti veću dozu na svoju ruku. Uzimanje prevelikih doza lijeka može uzrokovati ozbiljne probleme, poput fibrilacije atrija (nepravilni srčani ritam) ili osteoporoze. S obzirom na to da se uz Hashimotov sindrom, u tkivu štitnjače mogu razviti čvorovi, koji pak mogu izazvati poteškoće u disanju i gutanju, u tom slučaju provodi se zahvat kod kojeg se provodi uklanjanje jednog dijela ili cijele štitnjače.


Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Mayo Clinic

Johns Hopkins

National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases

Cleveland Clinic

American Thyroid Association

PennMedicine.org

National Library of Medicine