Intenzivne promjene: ovo je sedam važnih činjenica o tinejdžerskom mozgu koje je dobro znati
Mozak je u ovom razdoblju osjetljiviji na stres
Odjednom postaju razdražljivi i na svaku primjedbu reagiraju plačem ili snažnim zatvaranjem sobnih vrata s kojih vrišti natpis ‘Ne ulazi’. S druge strane ostaju zbunjeni roditelji kojima iznad glave, poput svjetleće reklame, iskaču stotine pitanja među kojima je najčešće ono ‘Što se dogodilo s mojim djetetom? Do jučer smo mogli mirno razgovarati o bilo čemu.’ Za to postoji znanstveno objašnjenje, a ono glasi – sve je stvar sazrijevanja mozga koji u tinejdžerskoj dobi prolazi kroz intenzivne promjene.
Neuroznanstvenici su identificirali polazište za takve impulzivne reakcije i utvrdili da se amigdala, regija u mozgu koja upravlja emocijama i koja je odgovorna za neposredne reakcije kao što su strah i agresivno ponašanje, razvija vrlo rano, ali da se prefrontalni korteks, područje mozga koje kontrolira rasuđivanje i pomaže nam da razmišljamo prije nego što nešto učinimo (kao što čine odrasli), razvija kasnije. Dapače, frontalni korteks se mijenja te sazrijeva puno kasnije, negdje između 25. i 30. godine.
Kako funkcionira tinejdžerski mozak?
Sve te promjene utječu na ponašanje tinejdžera koji su u adolescentskoj dobi skloniji impulzivno reagirati (na sve što im se u tom trenutku ne sviđa), pogrešno tumačiti društvena pravila i upadati u nevolje nego stati i razmisliti prije nego što nešto odluče ili naprave.
Pregledavajući snimke moždanih aktivnosti, znanstvenici su utvrdili da mozak adolescenata drugačije odlučuje i rješava probleme od mozga odraslih ljudi. Točnije, njihovi postupci više su vođeni emocionalnom i reaktivnom amigdalom, a manje promišljenim, logičnim prefrontalnim korteksom. Također, istraživanja su pokazala da izloženost drogama i alkoholu tijekom tinejdžerskih godina može u potpunosti usporiti, ali i promijeniti razvoj mozga. U nastavku teksta donosimo zanimljivosti o kompleksnom razvoju tinejdžerskog mozga.
1. Adolescencija je važno razdoblje za razvoj mozga
Sazrijevanje mozga je u razdoblju od srednjih do kasnih dvadesetih godina na samom vrhuncu. Tada se u potpunosti razvija frontalni korteks, regija u mozgu zadužena za vještine kao što su planiranje, određivanje prioriteta i ono najvažnije – racionalno odlučivanje.
2. Kroz život ih vode osjećaji, a ne razum
Promjene u područjima mozga odgovornima za socijaliziranje mogu navesti tinejdžere da se više usredotoče na odnose s vršnjacima i svoj ugled i status u društvu. Mnogima, zapravo’, svu energiju usmjeravaju na odnose s vršnjacima i spremni su učiniti sve da ih zadive. Naime, kako prefrontalni korteks u toj dobi zaostaje u razvoju u odnosnu na emocionalnu amigdalu, tinejdžere kroz život vode osjećaji, a ne razum. Što u konačnici može imati negativne ili pozitivne posljedice – jer, kako bi zadivili vršnjake, tinejdžeri mogu srljati u rizična ponašanja ili se pak upisati u dramsku ili u neki sportski klub.
3. Tinejdžerski mozak spreman je učiti i prilagođavati se
Tinejdžerski mozak ima nevjerojatnu sposobnost prilagođavanja i reagiranja na nova iskustva i situacije. Pohađanje zahtjevnih predavanja, vježbanje i bavljenje kreativnim aktivnostima poput glazbenih ili plesnih radionica, mogu pomoći mozgu da sazrije, navode znanstvenici.
4. Mozak tinejdžera drugačije reagira na stres
Budući da se tinejdžerski mozak još razvija, mladi u toj dobi drugačije reagiraju na stres od odraslih. To bi kod tinejdžera moglo povećati šanse za razvoj mentalnih bolesti povezanih sa stresom kao što su anksioznost i depresija. Prepoznavanje mogućih okidača i prakticiranje učinkovitih tehnika može pomoći tinejdžerima da se lakše nose sa stresom. >>Saznajte više o posljedicama stresa, ali i o upravljanju stresom.
5. Većina tinejdžera ne spava dovoljno
Istraživanja pokazuju da melatonin, hormon sna, djeluje drugačije kod tinejdžera nego kod djece i odraslih. U adolescenciji, razine melatonina ostaju visoke kasnije noću i padaju kasnije ujutro, što može objasniti činjenicu da tinejdžeri često ostaju budni do kasno i ujutro nemaju snage ustati iz kreveta. Mnogi tinejdžeri ne spavaju dovoljno, što im otežava sposobnost održavanja pozornosti, kontrolu emocija, te u konačnici utječe i na uspjeh u školi. Dobar san noću može pomoći u održavanju mentalnog zdravlja.
6. Mentalne bolesti mogu se pojaviti već tijekom adolescencije
Promjene u mozgu, zajedno s fizičkim, emocionalnim i društvenim promjenama, mogu povećati vjerojatnost da će tinejdžeri imati problema s mentalnim zdravljem. Činjenica da se sve te promjene događaju odjedanput može objasniti zašto se mnoge mentalne bolesti — poput anksioznosti, depresije, bipolarnog poremećaja i poremećaja prehrane — javljaju tijekom adolescencije. Normalno je da su tinejdžeri potišteni ili neraspoloženi nekoliko dana. Ali ako primijetite značajnu promjenu raspoloženja ili ponašanja koja traje više od 2 tjedna, to može značiti da se događa nešto ozbiljno poput depresije. Primijetite li promjene u ponašanju, potražite pomoć stručnjaka.
7. Tinejdžerski mozak je otporan
Unatoč stresovima i izazovima koji dolaze s adolescencijom, većina tinejdžera izrasta u zdrave odrasle osobe. Neke promjene u mozgu tijekom ove kritične faze razvoja zapravo dugoročno pomažu u održavanju otpornosti i mentalnog zdravlja.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
National Instituite of Mental Health