Ljudi koji nose gene neandertalaca imaju veće šanse da će razviti teški oblik covida

Varijanta gena potječe iz Hrvatske, a najčešća je u Južnoj Aziji

A laboratory technician wearing protective equipment works on the genome sequencing of the SARS-CoV-2 virus (Covid-19) and its variants at the Centre National de Reference (CNR - National Reference Centre) of respiratory infections viruses of the Pasteur Institute in Paris on January 21, 2021. (Photo by Christophe ARCHAMBAULT / AFP)
FOTO: AFP

Nova talijanska studija koju su proveli znanstvenici iz Bergama otkriva da ljudi koji su naslijedili neandertalske gene imaju dvostruko veće šanse da će razviti po život opasan oblik covida-19.

Na početku pandemije bilo je očito da je nekoliko čimbenika, uključujući starost i kompromitirani imunološki sustav, razlog zašto su neki pojedinci razvili težu bolest. No, znanstvenici su posumnjali i u genetsku predispoziciju, zato što su i mlađe osobe često teško obolijevale.

Varijanta gena potječe iz Hrvatske

Neandertalci su živjeli u Africi, a onda su se prije oko 300.000 godina preselili u Europu. DNK neandertalaca, bliskih predaka ljudi koji su izumrli prije oko 40.000 godina, povezuje se s autoimunim bolestima, dijabetesom tipa II i karcinomom prostate.

“Tri od šest gena povezanih s tim rizikom stigla su u suvremenu populaciju od neandertalaca, posebice iz genoma Vindije koji datira prije 50 tisuća godina i pronađen je u Hrvatskoj. Nekoć je možda štitio neandertalce od infekcija, a sada uzrokuje višak imunološkog odgovora koji ne samo da nas ne štiti, već nas izlaže još težoj bolesti”, pojasnio je voditelj studije Giuseppe Remuzzi.

Nemaju svi ovu varijantu, najčešća je kod ljudi u Južnoj Aziji, od kojih je ima njih oko 50 posto. Najviše je ima u Bangladešu, oko 63 posto, dok je u Europi rjeđa, gdje je ima oko 16 posto ljudi.

Analiza provedena u Bergamu

Novu studiju, objavljenu u časopisu Science, vodili su znanstvenici s milanskog Instituta za farmakološka istraživanja Mario Negri koji su posljednjih nekoliko godina proveli analizirajući varijacije DNK i covid-19.

Studija, u kojoj je sudjelovalo gotovo 10.000 stanovnika pokrajine Bergamo, u kojoj je početkom 2020. godine bio epicentar pandemije, identificirala je gene povezane s teškim respiratornim bolestima, uključujući tri gena naslijeđena od neandertalaca.

Veći rizik od teških oblika zaraze

U Bergamu, gradu od 120.000 stanovnika, samo u ožujku 2020. godine umrlo je 670 ljudi, a u pokrajini 6000 ljudi te je ovaj grad imao jednu od najviših stopa smrtnosti od covida u svijetu.

Talijanska studija otkriva da ljudi koji nose haplotip neandertalaca imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti tešku upalu pluća zbog covida i tri puta veću vjerojatnost hospitalizacije na jedinici intenzivne njege uz potporu respiratora, piše The Wall Street Journal.

Haplotip se odnosi na skup varijanti DNK duž jednog kromosoma koji se nasljeđuje zajedno. Ostaje nepoznato je li ovaj tip rašireniji u Bergamu nego u drugim talijanskim ili europskim regijama te drugim dijelovima svijeta.

Prisutan u trećine ljudi u Bergamu

Giuseppe Remuzzi rekao je za The Wall Street Journal da studija naglašava da je značajan dio ljudskog genoma povezan s rizikom zaraze i razvoja teškog covida.

Studija je pokazala da je 33 posto ljudi u Bergamu koji su imali teški covid imalo haplotip neandertalaca, dok je u osoba koje su razvile blage oblike zaraze bio rjeđi. Oko 2 posto europskih i azijskih genoma nasljeđuje neandertalske gene koji su povezani s osjetljivošću na razne bolesti.

Kako raste rizik?

Studija iz 2020. godine, objavljena u časopisu Nature, došla je do sličnih rezultata. U studiji provedenoj na 3199 bolničkih pacijenata s koronavirusom u Italiji i Španjolskoj, znanstvenici su otkrili da je genetski potpis povezan s težom bolešću.

Glavni autor studije profesor Hugo Zeberg, s Karlinska instituta u Švedskoj rekao je da se rizik povećava za 60 do 70 posto ako nosite jednu kopiju neandertalske varijante i tri puta veći rizik nosite li dvije kopije, jednu od oca i jednu od majke.