Neandretalska DNK mogla bi objasniti zašto se neki ljudi rano bude
Primijene li se šire, otkrića bi mogla biti korisna za poboljšanje sna
Ako ste jutarnji tip, to možda možete zahvaliti svojim neandertalskim genima. Neki ljudi rano ustaju zbog DNK koju se naslijedili od neandertalaca prije nekoliko desetaka tisuća godina, kaže istraživanje objavljeno u časopisu Genome Biology and Evolution, piše The Guardian.
Kada su prije 70.000 godina ljudi migrirali iz Afrike u Euroaziju, neki su se razmnožavali s neandertalcima koji su već bili prilagođeni hladnijoj klimi.
DNK modernog čovjeka
Učinci tog križanja postoje i danas, moderni ljudi neafričkog porijekla imaju između 1 i 4 posto neandertalske DNK.
Dio te DNK povezan je sa spavanjem. Znanstvenici su uspoređujući DNK današnjih ljudi i neandertalskih fosila, našli iste genetske varijante povezane s cirkadijskim ritmom.
Lakša prilagodba
Od toga što su bili jutarnji tipovi, neandertalci nisu imali neke stvarne koristi od ovih gena. Dali su im brže, fleksibilnije unutrašnje tjelesne satove, a to im je omogućilo da se lakše prilagode godišnjim promjenama dnevnog svjetla.
Brži rad unutarnjeg sata dovodi do toga da se ljudi dižu ranije i lakše se prilagođavaju sezonskim varijacijama, objašnjava za Popular Science autor studije, John Capra, evolucijski genetičar sa Sveučilišta UC San Francisco.
Spremni na promjene
Kada su se preci preselili na sjever po prvi puta su iskusili promjenjivo dnevno svjetlo, kraće dane zimi i duže ljeti, a ovi geni su im pomogli da se prilagode novom okruženju.
U tropskoj Africi dan je u prosjeku trajao 12 sati, a lovci su 30 posto toga vremena provodili skupljajući hranu. Kako su otišli sjevernije, zimi su već čim se razdanilo odlazili skupljati hranu koja je bila rijetka.
Genetski zapis
Otkrića ne dokazuju da su neandertalski geni krivi za rano ustajanje. Mnogi drugi čimbenici, osim genetike, mogu doprinijeti tome kada se ljudi bude.
Primijene li se šire, otkrića bi mogla biti korisna za poboljšanje sna, piše The New York Times.
Genetika neandertalaca može imati ulogu u boji kose, tena, metalnom zdravlju, težini, pa čak i nekom ponašanju poput pušenja, a povezuje se i sa raznim bolestima.