Migrene više pogađaju žene nego muškarce. Evo kako si pomoći

Pulsirajuća bol u glavi, ozbiljna neurološka bolest, epizoda boli koja može izrazito negativno utjecati na svakodnevni život. Mnogi migrenu definiraju na različite načine, ali predznak je u svakoj definiciji isti – migrena nije tek obična glavobolja.

Iako mnogi, posebice oni koji je nikad nisu osjetili, migrenu miješaju s glavoboljom, riječ je zapravo o ozbiljnom stanju i to onomu koje više pogađa žene nego muškarce. Potvrđuju to brojna istraživanja. Konkretnije, migrene su čak tri puta češće kod žena nego kod muškaraca.

Pri tome, epizode akutne boli u glavi često se javljaju kod ljudi u dobi od 25 do 55 godina, ali se mogu dogoditi bilo kada, uključujući i vrijeme djetinjstva. Da stvar bude još gora, neliječene mogu potrajati od četiri do čak 72 sata, objašnjavaju stručnjaci.

Migrena je složeno neurološko stanje

Postoji više od 300 različitih vrsta glavobolja, koje se dijele na primarne i sekundarne. “Primarne glavobolje su bolest mozga, dok su sekundarne glavobolje takav tip glavobolje koje se javljaju samo kao jedan od simptoma neke druge bolesti”, kazala je neurologinja, prof. dr. sc. Darija Mahović Lakušić u podcastu Nazdravlje koji je u Hrvatskoj pokrenuo Pfizer.

Riječ je o novom zdravstvenom podcastu na ovom području, čije su prve tri epizode vezane upravo za migrenu. Shodno tomu, simbolično će ih lansirati na sam Hrvatski dan migrene, koji se obilježava 21. ožujka.

Migrena je složeno neurološko stanje. Mnogima se ponajviše manifestira u jutarnjim satima, dok drugima u točno određeno vrijeme, poput razdoblja stresa ili tijekom menstruacije.

Može se javiti i mučnina

Procjene kažu da na području Europe živi gotovo 41 milijun ljudi s migrenom. Od toga, gotovo polovica su žene. Upravo zbog toga, stručnjaci upozoravaju da je nužno bolje razumijevanje bioloških i rodnih aspekata koji su povezani s razvojem liječenja migrene.

“Migrene su praćene time da bolesniku smeta svjetlost, buka, a glavobolja se pogoršava fizičkom aktivnošću. Uz to se može, ali i ne mora nužno, javiti i povraćanje ili mučnina”, pojašnjava Mahović Lakušić.

Riječ je o kriterijima na temelju kojih liječnici postavljaju dijagnozu migrenske glavobolje, pojašnjava liječnica. Najlakše ju je prepoznati po oštroj pulsirajućoj boli te osjetljivosti na svjetlost ili zvukove.

“Moram naglasiti da je bol subjektivan fenomen. Liječnici ne mogu nužno izmjeriti nečiju bol, pacijent mora opisati kako ga boli. Karakteristika migrenske glavobolje je pulsirajuća bol. Pacijent ima osjećaj kao da mu pulsira neka krvna žilica u glavi, dok je tenzijska tupog karaktera”, pojašnjava.

Kako si pomoći?

Jedna od zabluda kod migrene je, dodaje neurologinja, da može boljeti isključivo jedna strana glave. U 40 posto slučajeva, pak, mogu boljeti obje. Liječenje migrene može biti akutno, koje neurologinja simbolično opisuje kao “gašenje požara”, kada se migrena liječi u trenutku kada je pacijent osjeća, u bolnoj fazi.

“U tom kontekstu postoji nespecifična terapija, odnosno obični analgetici koje bismo popili za bilo koju bol. Postoje i lijekovi koji su proizvedeni za migrenske glavobolje, odnosno posebna specifična terapija. Bitno je naglasiti pacijentu da, čim ga počne boljeti glava, uzme lijek na vrijeme i u dovoljno visokoj dozi”, kaže.

Neuzimanje lijeka može dovesti do kroniciteta, što znači da glavobolja postaje sve učestalija, upozorava neurologinja. “Postoji i preventivna terapija koju dajemo pacijentima koji imaju migrene koje traju više od puna četiri dana mjesečno, a kod kojih je glavobolja jako onesposobljavajuća, kod koje su aure dugotrajne i česte te kad abortivna terapija više nije učinkovita”, kaže profesorica Mahović Lakušić.

“Tu ponovno imamo specifičnu i nespecifičnu terapiju. U drugu spadaju lijekovi koji se uzimaju za druge dijagnoze, poput betablokatora, antidepresiva ili antiepileptika. U specifičnu terapiju, pak, spadaju lijekovi koji su namijenjeni za liječenje migrena, poput injekcija ili tableta”, kaže.

‘Ne trebamo se bojati analgetika’

Neurologinja ističe da se ne moramo bojati analgetika, posebno kada je riječ o migrenskoj glavobolji. Ipak, ne treba ni ići u drugu krajnost i uzimati ih pretjerano. “Nužno je uzeti ih dovoljno rano i u dovoljno visokoj dozi”, upozorava.

U spomenutom podcastu neurologinja ujedno naglašava da je bolja specifična terapija te da je u tom kontekstu nužno da pacijent odmah dođe na pregled neurologu koji će znati odrediti terapiju i usmjeriti pacijenta. “Treba djelovati na nekoliko razina. Farmaceuti su prvi u kontaktu i oni bi trebali biti dovoljno educirani da upute pacijenta obiteljskom liječniku, a potom neurologu”, dodaje.

Upravo zbog toga, važno je podizati svijest o ovoj bolesti, ne stigmatizirati pacijente i ne izjednačavati migrensku glavobolju s drugim oblicima. Osim toga, važno je reagirati, potražiti savjet stručnjaka i tako prevenirati bol.

Sadržaj je nastao u suradnji s Pfizerom.

Literatura:

Ailani J, Burch RC, Robbins MS, et al. The American Headache Society Consensus Statement: Update on integrating new migraine treatments into clinical practice. Headache 2021;61:1021–1039

Burton WN, Conti DJ, Chen CY, Schultz AB, Edington DW. “The economic burden of lost productivity due to migraine headache: a specific worksite analysis.” J Occup Environ Med. Published 2002 Jun;44(6). doi: 10.1097/00043764-200206000-00013.

Eigenbrodt AK, Ashina H, Khan S, et al. Diagnosis and management of migraine in ten steps. Nat Rev Neurol 2021;17:501–514

Headache Classification Committee of the International Headache Society (IHS). The International Classification of Headache Disorders, 3rd edition. Cephalalgia 2018, Vol. 38(1) 1–211

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” https://stampar.hr/hr/dogadanja/obiljezavanje-hrvatskog-dana-migrene-21-ozujka-2022-i-tjedan-aktivnosti-podizanja