Koliko koraka dnevno sprječava debljanje i smanjuje rizik bolesti?

Glavna poruka studije je da više koraka djeluje bolje

Man and woman characters using mobile phones. Crowd of people holding smartphones. Vector illustration.
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Možete smanjiti rizik karcinoma, bolesti srca i rane smrti ako napravite 10.000 koraka dnevno, ali prema novoj studiji bilo koji broj koraka pomaže, kaže CNN. Studija je objavljena prošli tjedan u časopisu Nature Medicine. Studije pokazuju da se prosječna osoba svake godine, od mlađe do srednje dobi, udeblja od pola do jednog kilograma, što, vremenom, polako dovodi do nezdrave težine pa čak i do pretilosti.

“Ljudi uistinu mogu smanjiti rizik pretilosti ako više hodaju”, kaže autor studije dr. Evan Brittain, izvanredni profesor za kardiovaskularnu medicinu na Sveučilištu Vanderbilt. Nova studija otkrila je također ključne prednosti hodanja za kronične bolesti i stanja. “Dijabetes, apneja, hipertenzija, depresija i GERB pokazali su poboljšanja što je broj koraka veći.”rekao je Brittain.

Veći broj koraka smanjuje rizik

“Odnos s hipertenzijom i dijabetesom stao je na 8000 do 9000 koraka, ali je odnos ostao linearan što znači da je više koraka i dalje smanjivalo rizik”, objasnio je Brittain. “Glavna poruka studije je da više koraka djeluje bolje.” Ako se svakoga dana u tjednu krećete 21.43 minute, za jednu trećinu ćete smanjiti rizik od smrti svih uzroka, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti. Trenutne preporuke za odrasle su 150 minuta tjelovježbe umjerenog intenziteta kao hodanje, ples, vožnja bicikla, tenis, aerobik te dva dana aktivnosti jačanja mišića, svaki tjedan.

“Povežete li tjelesnu aktivnost s biljnom prehranom, oslobađanjem od stresa i interakcijom s drugima, to je čarobni recept za dug život i izvor mladosti”, poručio je dr. Andrew Freeman s National Jewish Health u Denveru, u ranijem intervjuu za CNN. Studija je kontinuirano pratila oko šest tisuća sudionika tijekom četiri godine. Znanstvenici su otkrili da ljudi koju u prosjeku hodaju dnevno 8200 koraka imaju manje šanse da budu pretili, pate od apneje i refluksa kiseline, te velikog depresivnog poremećaja.

Brojanje koraka može biti važno

Apneja i refluks kiseline dobro reagiraju na gubitak kilograma jer je smanjen pritisak na grlo i želudac, dok je tjelovježba temelj liječenja depresije. Studija je otkrila i da oni prekomjerne težine, indeksa tjelesne mase od 25 do 28, smanjuju rizik pretilosti ako broj koraka povećaju na 11.000 koraka dnevno. Povećanje broja koraka rezultiralo je pedesetpostotnim smanjenjem kumulativne učestalosti pretilosti nakon pet godina.

Primjenjujući podatke na konkretan primjer, autori su rekli da bi osobe s indeksom tjelesne mase 28 mogle smanjiti rizik pretilosti za 64 posto ako povećaju broj koraka sa 6000 na 11.000 na dan. Zdravstvene dobrobiti rasle su svakim korakom, ali su dosegnule vrhunac na 10.000 koraka, nakon čega su se učinci nestali. Brojanje koraka može biti posebno važno za ljude koji se bave nestrukturiranom neplaniranom tjelesnom aktivnošću kao što su kućanski poslovi, vrtlarenje i šetanje psa.

Hodanje može smanjiti rizik od demencije

“Primjetno je da smo otkrili povezanost između usputnih koraka koje poduzimamo u svakodnevnom životu i nižeg rizika karcinoma i srčanih bolesti”, istaknuo je koautor studije Borja del Pozo Cruz, profesor na Sveučilištu Južne Danske u Odenseu. Del Pozo Cruz je nedavno objavio sličnu studiju koja je pokazala da hodanje od 10.000 dnevno smanjuje rizik demencije za 50 posto, a smanjenje od 25 posto dosegnuto je već sa samo 3800 koraka. Ako se hoda brzim tempom od 112 koraka u minuti, tijekom 30 minuta, rizik demencije je maksimalno smanjen, za 62 posto.

Pola sata brzog hoda nije bilo potrebno poduzeti odjednom, može se rasporediti u više navrata tijekom dana. Nova studija otkrila je povezanost između intenziteta koraka i koristi za zdravlje iako su odnosi manje dosljedni nego kod brojanja koraka. Povezanost između broja koraka i smanjenja rizika ovisi i o proučavanoj bolesti. “Izazovite sebe na kojoj god razini kondicije bili, a cilj je da ostanete bez daha pola sata svakog dana.”poručuje autor studije.