Petina ljudi nosi genetsku varijantu koja ih štiti od Alzheimera

Otkriće otvara put za razvoj cjepiva za ovu neurodegenerativnu bolest

Infectious aetiology of dementia. Conceptual computer illustration showing an elderly person with progressive impairments of brain functions and viruses attacking neurons. (Photo by KATERYNA KON/SCIENCE PHOTO LIBRA / KKO / Science Photo Library via AFP)
FOTO: Science Photo Library via AFP / Ilustracija

Svaka peta osoba nosi verziju gena za koju se čini da štiti od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, kaže studija sa Stanforda objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, piše News-Medical.net.

Ova verzija gena, nazvana DR4, za koju studija kaže da smanjuje šanse razvoja ovih bolesti za 10 posto, jednoga dana mogla bi dovesti do razvoja cjepiva.

Manji rizik od razvoja bolesti

Međunarodni tim znanstvenika, predvođen stručnjacima sa Sveučilišta Stanford, kombinirao je baze podataka iz brojnih zemalja kako bi usporedili učestalost i dob početka Alzheimerove i Parkinsonove bolesti među ljudima koji nose tu genetsku varijantu.

Otkriveno je da je kod nositelja te verzije gena vjerojatnost da će razviti bolest manja, a onima koji su oboljeli, bolest je dijagnosticirana u kasnijoj dobi nego kod onih koji je nemaju.

Specifična verzija gena

Viši autor studije, Emmanuel Migot rekao je da su u ranijoj studiji otkrili da DR4 ima varijantu alela koja funkcionira kao zaštita od Parkinsonove bolesti. “Nakon što smo saznali da ima isti zaštitni učinak i na Alzheimerovu bolest, nisam mogao spavati.”

Znanstvenici su analizirali podatke obdukcije mozgova više od 7000 pacijenata s Alzheimerovom bolešću i otkrili da DR4 ima manje upletenog proteina zvanog tau te kasniju pojavu simptoma od onih koji nisu bili nosioci te varijante.

Ograničenja ipak postoje

Rekli su da bi taj, bitan čimbenik u Alzheimerovoj bolesti, mogao imati ulogu i kod Parkinsona.

Objasnili su da bi se moglo razvijati cjepivo koje pojačava rad DR4 kako bi se odgodilo ili usporilo napredovanje Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. To bi, nažalost, bilo korisno samo ljudima koji nose tu verziju gena, napominju znanstvenici.