Poslušajte ovo: brzi test u 30 sekundi otkriva koliko dobro čujete

Analiza rezultata pokazuje da gotovo polovica mlađih od 35 godina ima sluh stariji od biološke dobi

FOTO: Pexels

Test, koji je izradila platforma Hearing Health Eargym, temelji se na akademskoj studiji i mjeri koliko dobro osoba čuje zvukove viših frekvencija. Naime, kako starimo, teže čujemo zvukove na višim frekvencijama.

Platformu eargym osnovali su bivša izvršna direktorica britanski Zavoda za javno zdravstvo Amanda Philpott i DJ Andy Shanks, nakon što im je oboma dijagnosticiran gubitak sluha.

Analiza prikupljenih rezultata

Frekvencija tona koji korisnici mogu čuti, mjerena u Hertzima (Hz), koristi se za procjenu kvalitete sluha. Iako bi dob sluha trebala bi biti bliska biološkoj dobi, u nedavnoj analizi rezultata ovog testa, eargym je otkrio da gotovo polovica, odnosno 47 posto osoba u dobi od 16 do 35 godina ima sluh koji je stariji od njihove biološke dobi.

Kod korisnika aplikacije u dobi od 16 do 35 godina starosti, koji su prema rezultatima imali rane znakove gubitka sluha, prosječna dobna razlika između dobi njihova sluha i njihove biološke dobi bila je 13 godina.

Prirodni raspon sluha kreće se od oko 2000 do 20.000 Hertza. Većina osoba mlađih od 30 godina trebala bi moći čuti frekvencije do 16.000 Hz, dok većina ljudi u dobi od 31 do 40 godina trebala bi čuti frekvencije do 12.500 Hz.

Testirajte dob svog sluha

Kako bi testirali svoj sluh, korisnici trebaju pritisnuti play na videu i pritisnuti pauzu kada više ne čuju ton. Za najtočnije rezultate, korisnici bi trebali slušati zvučni zapis kroz slušalice. No, zapis se može slušati i preko zvučnika u tihoj prostoriji.

Kako sluh slabi s dobi?

Nakon 40-e godine kvaliteta sluha opada te u dobi od 41 do 50 godina obično možemo čuti frekvencije do 11.500 Hz, dok u dobi od 61 do 70 godina većina ljudi čuje frekvencije do 8000 Hertza, pokazala je studija objavljena u stručnom časopisu Journal of Otolaryngology- Head and Neck Surgery.

“Većina nas doživjet će neki oblik gubitka sluha tijekom života. Ali ako rano uočimo znakove i napravimo neke male promjene, možemo poduzeti korake da zaštitimo svoj sluh i spriječimo budući gubitak sluha koji se može izbjeći”, kaže Andy Shanks.

Gubitak sluha povećava rizik od demencije

“Prvi korak je redovito testiranje sluha. Igre poput ove brz su i jednostavan način da steknete dojam o tome opada li kvaliteta vašeg sluha te da podignete svijest o zdravlju sluha”, dodaje Shanks i napominje:

“Temeljitiji test sluha, poput onog koji možete obaviti kod audiologa, dat će vam jasniju sliku o vašem zdravlju sluha. A kako biste očuvali svoj sluh, izbjegavajte boravak u prebučnom okruženju te u tim situacijama koristite štitnike za uši ili slušalice za poništavanje buke.”

Gubitak sluha jedan je od najvećih promjenjivih čimbenika rizika za demenciju i snažno je povezan s lošim mentalnim zdravljem i kognitivnim padom. Stoga je briga o sluhu ključna kako bismo zaštitili i zdravlje mozga.