Detaljni plan prehrane za osobe s dijabetesom: "Iako je izbor namirnica ograničen, može se uživati u hrani"

“Dijetoterapija utječe na regulaciju i sam tijek liječenja šećerne bolesti. Dijabetička dijeta nije ista za svaku osobu koja ima šećernu bolest nego ovisi o propisanoj terapiji, metaboličkim potrebama, navikama, socio-ekonomskom statusu te tjelesnoj aktivnosti”, navode stručnjaci nutricionističkog tima KB Dubrava

“Kao alternativa sve se više nameće mediteranska prehrana koja je pokazala jednako dobar učinak na regulaciju glukoze i tjelesne težine te na kardiovaskularne rizike koje šećerna bolest nosa sa sobom. Osim toga, kombinacija mediteranske i dijabetičke prehrane daje veću slobodu izbora namirnica osobama sa šećernom bolešću”, pojašnjava dr. sc. Irena Martinis, mag. nutricionizma, voditeljica odjela kliničke prehrane i savjetovališta za prehranu KB Dubrava te dodaje:

“Oboljelima od šećerne bolesti promjena prehrambenih navika predstavlja najveći problem jer imaju osjećaj da se radi o strogim zabranama i jednoličnoj prehrani. Međutim, vrlo brzo, nakon utjecaja pravilne prehrane na kvalitetu života, novi način pripreme hrane i izbor namirnica postaje dobar odabir za cijelu obitelj.”

Ciljevi plana prehrane u liječenju šećerne bolesti su:

• održati odgovarajuću razinu glukoze u krvi, uredan krvni tlak, profil lipida i lipoproteina
• osigurati unos odgovarajućih nutrijenata
• te, iako je izbor namirnica ograničen, uživati u hrani

Unos energije

“Ukupni dnevni energijski unos određuje se prema stupnju uhranjenosti i tjelesnoj aktivnosti. Idealni indeks tjelesne mase (ITM) za žene je 22 kg/m2, odnosno 23 kg/m2 (nakon 30 god.), a za muškarce je 23 kg/m2, odnosno 24 kg/m2 (nakon 30 god.) i prema njemu se određuje idealna tjelesna masa bolesnika”, napominje dr. Martinis.

Energijski unos se izračunava ovako:

1. Idealna tjelesna masa x 18 kcal (za preuhranjene osobe)
2. Idealna tjelesna masa x 25 kcal (osobe s normalnom tjelesnom masom)
3. Idealna tjelesna masa x 30-40 kcal (pothranjene osobe )

Raspored obroka

Broj obroka ovisi o terapiji za šećernu bolest:

• od 5 do 6 obroka na dan imaju osobe koje se liječe samo dijabetičkom dijetom, osobe na terapiji oralnim hipoglikemicima, predmiješanim humanim inzulinima te osobe na terapiji bazalnim inzulinom u kombinaciji s oralnim hipoglikemicima
• od 3 do 4 obroka na dan imaju osobe koje primaju predmiješane inzulinske analoge u dvjema ili trima dozama ili bazal-bolusnu inzulinsku terapiju

Prehrana i terapija šećerne bolesti prilagođena unosu ugljikohidrata po DAFNE (Dose Adjustment For Normal Eating) programu namijenjena je osobama koje imaju šećernu bolest tip 1 i za ovakav pristup potrebna je individualna edukacija. Važno je znati kontrolirati unos ugljikohidrata s dozom inzulina budući da ugljikohidrati uzrokuju porast glukoze u krvi, dok masti i bjelančevine imaju vrlo mali, zanemariv učinak. Pojedini ugljikohidrati, različito utječu na razinu glukoze u krvi. Cilj ovog pristupa je omogućiti osobi sa šećernom bolešću tipa 1 slobodnu prehranu s fleksibilnim rasporedom obroka bez oscilacija glikemije.

Zdravi omjeri na tanjuru

Brzina porasta šećera u krvi ovisi o vrsti i količini konzumirane hrane. Ugljikohidrati, bjelančevine i masti sastavni su dijelovi zdravog tanjura.

Zdrav dnevni energetski unos sastoji se od:

• od 45 do 55 posto ugljikohidrata: prednost treba dati ugljikohidratima iz voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki i mlijeka sa smanjenim postotkom mliječne masnoće.
• od 15 do 20 posto bjelančevina: preporučuje se birati bjelančevine koje se dobro probavljaju i osiguravaju svih devet esencijalnih aminokiselina potrebnih za funkcioniranje organizma (meso, perad, riba, jaja i sir)
• od 20 do 35 posto masti: idealne su nezasićene masne kiseline iz biljnih ulja, sjemenki, orašastog voća i plave ribe.

Vlakna iz voća, povrća, sjemenki žitarica i mahunarki imaju veliku ulogu u prevenciji šećerne bolesti, bolesti srca i opstipacije (zatvora). Naime, vlakna povećavaju volumen stolice i smanjuju apsorpciju glukoze u probavnom traktu što djeluje na snižavanje glukoze u krvi i potrebe za inzulinom.

U početku pomaže vaganje hrane

“Prilikom sastavljanja jelovnika važno je voditi računa o količini i vrsti hrane te rasporedu i vremenu obroka. Namirnice je potrebno vagati dok se ne stekne navika kolika količina hrane treba biti u tanjuru”, savjetuje Martinis i dodaje:

“Zdrav dnevni energijski unos pokazuje kako bi trebao izgledati ispravan raspored namirnica u pojedinom obroku. Izostavljanjem jedne od navedenih skupina namirnica regulacija šećera neće biti zadovoljavajuća. Ako u tanjuru prevladavaju namirnice samo iz jedne skupine, osoba može imati loše reguliranu glikemiju.”

Važnost glikemijskog indeksa

Glikemijski indeks je mjera relativnog porasta glukoze u krvi nakon unosa nekog ugljikohidrata. Namirnice koje uzrokuju veći porast glikemije unutar dva sata imaju veći glikemijski indeks.

“S druge strane, namirnice s niskim glikemijski indeksom povećavaju inzulinsku osjetljivost, pomažu pri kontroli bolesti, smanjuju glad i produljuju osjećaj sitosti, smanjuju rizik srčanožilnih bolesti i smanjuju pojavu hipoglikemije poslije tjelesne aktivnosti”, pojasnila je dr. Irena Martinis.

Prednost se daje namirnicama s niskim GI poput:

• graha
• graška
• leće
• slanutka
• integralne riže i tjestenine
• zobenih pahuljica
• poriluka
• kupusa
• mahuna
• kelja

Navedene namirnice možete pripremiti u jelima poput zobenih pahuljica na mlijeku s cimetom, varivo od graha s ječmenom kašom, integralna riža s brokulom, varivo od leće i slanutka, pirjanih mahuna i kelja na lešo s maslinovim uljem.

Prekuhavanje podiže glikemijski indeks namirnice

“Na glikemijski indeks hrane mogu utjecati trajanje i način pripreme hrane. Tjestenina kuhana al dente, kroz 10 minuta ima manji glikemijski indeks od tjestenine kuhane 20 minuta. Pečeni krumpir i pire krumpir imaju veći glikemijski indeks u odnosu na kuhani krumpir. Konzervirano i sušeno voće te voćne kašice imaju veći glikemijski indeks u odnosu na svježe voće”, otkriva klinička nutricionistica.

Prema planu prehrane za oboljele od šećerne bolesti namirnice se dijele u šest osnovnih skupina namirnica s obzirom na energijsku i nutritivnu vrijednost. U nastavku donosimo plan prehrane koje je izradio nutricionistički tim KB Dubrava.

Za svaku skupinu postoji preporučeni dnevni unos:

• kruh i zamjene (od 5 do 12 jedinica na dan)
• mlijeko i zamjene (od 1 do 2 jedinice na dan)
• meso i zamjene (od 5 do 14 jedinica na dan)
• povrće (4 jedinice na dan)
• voće (od 3 do 5 jedinica na dan)
• masnoće i zamjene (od 5 do 18 jedinica na dan)

Svaka zamjena za pojedinu namirnicu ima istu količinu ugljikohidrata, masti, bjelančevina i kalorija te se namirnice iz iste skupine mogu zamijeniti u obroku. Važno je pritom paziti na preporučenu količinu namirnice (broj jedinica) iz određene skupine.

Zbog ujednačenog ugljikohidratnog sastava škrobno povrće poput krumpira, graha i graška svrstava se u skupinu kruha i zamjena, a ne u povrće, dok je sir u skupini mesa i zamjena, a ne u skupini mlijeka. Kako bi se mogli služiti skupinama namirnica, važno je odrediti dnevne potrebe, broj obroka te koliko je jedinica iz svake skupine potrebno unijeti po obroku svakog dana.

Skupine namirnica i njihove količine

Kruh i zamjene (1 jedinica sadrži 15 g ugljikohidrata + 3 g proteina; 73 kcal)

U skupinu kruha i zamjena ubrajaju se kruh, žitarice, pahuljice, tjesteninu i škrobno povrće poput graha, slanutka, boba, graška, leće i krumpira. Oni osiguravaju ugljikohidrate, vitamine, mineralne tvari i vlakna. Integralne (cjelovite) namirnice iz ove skupine su zdraviji izbor jer sadrže više vitamina, mineralnih tvari i vlakana.

1 jedinica kruha i zamjena sadržava:

• kruh bijeli/polubijeli 25 grama
• kruh crni/raženi i peciva 30 grama
• kruh graham i pecivo 35 grama
• kruh kukuruzni 35 grama
• krumpir 100 grama
• riža (bijela ili integralna) 20 grama
• batat 60 grama
• tjestenina (bijela ili integralna poput makarona, špageta, mlinaca i sl.) 20 grama
• grah, grašak, kukuruz, leća, slanutak 30 grama
• ječmena kaša, heljda, zobene pahuljice 25 grama
• kukuruzno krupica, pšenična krupica 20 grama

Povrće (1 jedinica sadrži 5 g ugljikohidrata + 2 g proteina; 25 kcal)

Povrće osigurava vitamine, mineralne tvari i vlakna, sadrži male količine soli i masnoća, te ima nisku energetsku vrijednost. To ga čini nezamjenjivom komponentom pravilne prehrane. Povrće je bogato biljnim vlaknima koja daju veću sitost, usporavaju razgradnju ugljikohidrata i time povoljnije djeluju na snižavanje glukoze u krvi.

1 jedinica povrća sadržava:

• svježe povrće (poput zelene salate, blitve, kelja, špinata, brokule, prokule, cvjetače, rajčice, cikla, krastavci, tikvica, paprika, gljive) od 100 do 200 grama
• mrkva i cikla 70 grama

Voće (1 jedinica sadrži 15 g ugljikohidrata; 60 kcal)

Voće je cijenjeno zbog visokog sadržaja vitamina i mineralnih tvari. Povoljan sadržaj biljni vlakana pomaže u regulaciji funkcije želuca i crijeva. Uz to sadrži i biološki aktivne tvari koje nam pomažu da ojačamo naš imunološki sustav i očuvamo zdravlje.

1 jedinica voća sadržava:

• bobičasto voće (kupine, maline, jagode) 200 grama
• marelice 200 grama
• citrusi (grejp, naranča, mandarina) od 180 do 200 grama
• jabuka, kruška od 160 do 190 grama
• višnje, šljive, kivi 150 grama
• trešnje 120 grama
• borovnice 100 grama
• banana 80 grama

Mlijeko i zamjene (1 jedinica sadrži 12 g ugljikohidrata + 8 g proteina + 1,2 – 3,8 g masti; 91-114 kcal)

Mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi su nam dragocjen izvor potrebnih nutrijenata (proteina, ugljikohidrata, masti), vitamina (A, D i B12) i kalcija. Mliječni šećer sporo se apsorbira zbog masti i bjelančevina. Upravo je to razlog zašto se mlijeko i mliječni proizvodi preporučuju za kasni noćni obrok koji bi trebao štiti od noćne hipoglikemije. Pritom treba imati na umu da mlijeko nije zamjena za vodu.

1 jedinica mlijeka i zamjena sadržava:

• mlijeko 1,5% mliječne masti 240 grama
• fermentirani mliječni proizvodi (jogurt s probiotikom 1,5 % mliječne masti, acidofil, kefir) 240 grama

Meso i zamjene (1 jedinica sadrži 7 g proteina + 1-8 g masti; 45-100 kcal)

Skupina mesa i zamjena uključuje crveno meso, perad, jaja, sir i riba. Meso, riba, sir i jaja, osim energije, najvažniji su izvor esencijalnih aminokiselina koje su našem organizmu neophodne za normalno funkcioniranje. Iznutrice i suhomesnate proizvode treba izbjegavati jer sadrže puno kolesterola i natrija.

1 jedinica mesa i zamjena sadržava:

• meso (pile, puran, junetina, teletina, govedina, janjetina, svinjetina (but), divljač) 30 grama
• morska i riječna riba 30 grama
• riblja konzerva (tuna, srdela i sl.) 30 grama
• kravlji sir, svježi posni sir 40 grama
• sirni namaz do 30 % mliječne masti 30 grama
• pureća šunka delikates, toast šunka, pileća prsa u ovitku 50 grama
• kokošje jaje 60 grama

Masnoće i zamjene (1 jedinica sadrži 5 g masti; 45 kcal)

Ograničite količinu masnoća koje konzumirate. Masnoće sadrže puno kalorija. Prevelik unos masnoća uglavnom dovodi do porasta tjelesne mase, što otežava dostizanje i održavanje normalne razine glukoze u krvi. Ograničavanje namirnica iz ove skupine pomoći će Vam da izgubite tjelesnu masu i da držite svoju razinu glukoze i masnoća u krvi unutar poželjnih granica. Ograničavanje unosa zasićenih masti i transmasti najvažniji je korak u smanjivanju razine kolesterola u krvi .

1 jedinica masnoća i zamjena sadržava:

• ulje (poput bučinog, maslinovog, suncokretovog, repičinog, sojinog, kukuruznih klica, lanenog, sojinog) 5 grama
• margo 5 grama
• maslaca 5 grama
• mliječnog namaza do 75 % mliječne masti 20 grama
• maslina 45 grama
• badema 6 komada
• orah 4 polovice
• lješnjak 5 komada
• sjemenke bundeve, sezama, lana, suncokreta 8 grama