In corpore sano, umjetnica mora biti zdrava, biti zdrava tekst pjesme – ovo su najčešći pojmovi iz područja zdravlja koje su Hrvati pretraživali ove godine. No, šalu na stranu. Malo dubljom analizom, prema statistikama stoji da je mentalno zdravlje najtraženiji zdravstveni pojam o kojem su se informirali.

“Mentalno zdravlje je vodeći zdravstveni problem 21. stoljeća i bit će sve izraženiji”, govori nam dr. Dragan Soldo, liječnik obiteljske medicine i Predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora dodajući da se o mentalnim bolestima ne bismo trebali informirati na internetu te da bismo se za savjet trebali obratiti struci.

Zadnju riječ treba imati liječnik

Budući da živimo u digitalnom vremenu u kojem je često upravo dr. Google prvo mjesto na kojem će većina ljudi pokušati pronaći zdravstvene informacije koje ih zanimaju, dr. Soldo nam je otkrio koje sve opasnosti vrebaju u virtualnom svijetu samodijagnosticiranja i samoliječenja.

Dosadašnja istraživanja sugeriraju da pretraživanje interneta u potrazi za zdravstvenim informacijama ponekad može biti korisno, no znanstvenici ističu da bi zadnju riječ ipak trebali imati liječnici.

“Rezultati takvih studija ovise o uzorku ispitanika. Problem je sljedeći, ljudi su kao bića jako sugestivni i vi ćete, ako želite naći nešto što vama odgovara, na internetu to i pronaći. Ako vi želite pronaći informaciju da petrolej liječi covid-19, vi ćete tu informaciju pronaći na internetu. Naći ćete i hrpu ljudi koji će vas podržati, reći vam gdje možete kupiti petrolej, ali i dati savjet koji petrolej trebate kupiti. Vi ćete sve te informacije dobiti. I činit će vam se sasvim normalne”, plastično pojašnjava dr. Soldo.

Začarani krug algoritma

Doktor Google, napominje naš sugovornik, često može biti jako opasan. “Koristan je ako znate što tražite i ako ste na pravome mjestu. Izvor informacija je važan. Ono što prosječan čovjek ne zna jest to da njegovim pretraživanjem u velikoj mjeri upravlja algoritam. Naime, algoritam nam, prema svemu što radimo na internetu, servira informacije za koje misli da želimo čitati. Primjerice, ljudi na raznoraznim stranicama i aplikacijama ostavljaju svoje osobne podatke, a onda se čude kada im te iste informacije iskaču kao sadržaj koji bi ih mogao zanimati”, kaže pa dodaje:

“Recimo, nekome tko je antivakser algoritam će servirati upravo takav sadržaj, ponajviše kroz društvene mreže. Dakle, algoritam snima što vi pretražujete i onda vam nudi sadržaj za koji misli da će vas zanimati.”

Važnost zdravstvene pismenosti

Ključnu ulogu u korištenju dr. Googlea ima naša zdravstvena pismenost, a ona je, prema istraživanju koje je Telegram proveo u suradnji s njemačkom farmaceutskom kućom STADA, iznimno niska. Točnije, istraživanje je pokazalo da 58 posto građana u Hrvatskoj ima problematičnu razinu zdravstvene pismenosti.

S tim se slaže i naš sugovornik. “U Hrvatskoj nam dr. Google nije prijatelj upravo zato što je zdravstvena prosvjećenost stanovništva relativno mala i, generalno, od dr. Googlea imamo više štete nego koristi”, napominje dr. Soldo.

I sam pazi što i gdje čita

S obzirom na to da zdravstvena pismenost, između ostalog, obuhvaća ponašanja kao što je kritičko tumačenje zdravstvenih informacija, naš sugovornik ističe da, kada tražite bilo koju informaciju na internetu, najprije morate znati gdje ćete je pronaći.

“I ja kao liječnik kada tražim informaciju, pazim gdje ću je potražiti. Također, zdravstvene informacije treba znati pročitati i kritički interpretirati”, dodaje dr. Soldo koji već dva desetljeća radi kao liječnik obiteljske medicine.

Opasni primjeri

I sam se susreo s onima koji su, kako kaže, slijepo vjerovali informacijama koje su pronašli na internetu.

“Imao sam dva pacijenta koja su imala maligne bolesti. Obojica su odbila standardno liječenje, koje je, ruku na srce, poprilično neugodno – operacije, zračenje, kemoterapija, imunoterapija. Jedan je odlučio promjenom prehrane izliječiti svoju bolest jer je istražujući internet dobio garanciju da će se tako izliječiti. Nije uspio. Drugi je, pak, umjesto odlaska na kemoterapiju, odlučio koristiti pripravke na homeopatskoj bazi. Preminuo je. Obojica su se o liječenju svojih malignih bolesti informirala na internetu i siguran sam da bi puno bolje prošli uz standardno liječenje”, prisjeća se.

Trudnice su osjetljiva skupina

“Još jedan primjer lošeg utjecaja dr. Googlea su trudnice u Hrvatskoj. Prema statistikama kojima se prati koliko trudnica puta obavi ginekološki pregled i ultrazvuk, ispada da imamo najbolesnije trudnice u Europi, a to jednostavno nije istina”, kaže naš sugovornik koji je pojasnio što se događa u praksi.

“Vi kada ste trudni, počnete nešto čitati na internetu. Onda se javljaju misli poput ‘Može mi biti ovo’, ‘Onoj ženi je bilo ono’. Pa onda uđete na forum, postavite pitanje koje vas muči i dobijete milijun savjeta i dijagnoza. Potom trudnica ode spavati i u krevetu joj se vrti 777 filmova”, kaže.

Drugačiji pogled

“Bilo bi puno ljepše da trudnice vide svoju trudnoću kao drugačije, ali prirodno i fiziološko stanje i provode vrijeme razmišljajući o onim lijepim stvarima vezanim uz trudnoću i iščekivanje novog člana obitelji. Nije dobro da dio trudnica kod nas zbog informacija koje su našle na internetu gotovo cijelu trudnoću provede u grču zbog potencijalnih najgorih mogućih scenarija. I nepotrebno žive u strahu i od najmanje nelagode ili probadanja koji su sastavni dio svake trudnoće. ”

Prije digitalne ere, dodaje, žene su za savjet znale pitati svoju mamu ili baku. “Sada savjete traže na internetu, u različitim grupama u kojima ponekad dobiju 50 mišljenja od kojih nijedno ne mora biti točno ili korisno za trudnicu. Upravo to je na neki način tragedija modernog digitalnog doba da svatko ima mišljenje o svemu, bez obzira na obrazovanje i poznavanje specifične situacije. Kad je zdravlje u pitanju, savjeti nestručnih i nekompetentnih osoba mogu biti jako opasni”, podsjeća.

Kako sigurno pretraživati internet

Ispitanici su u našem istraživanju kazali i da imaju poteškoća s pronalaženjem informacija o bolestima i stanjima koje ih zabrinjavaju. Primjerice, 35 posto ih je kazalo da teško pronalazi savjete pomoću kojih će upravljati stresom ili depresijom dok ih više od 50 posto nije sigurno u vjerodostojnost informacija koje pronalaze u medijima.

Uzevši u obzir ove rezultate, dr. Soldo je istaknuo nekoliko važnih smjernica za sigurno pretraživanje interneta u potrazi za zdravstvenim informacijama. “Jako je važno gdje pretražuju, zato bi trebali pogledati na čijoj su stranici. Također, treba imati na umu da na internetu ne možete pronaći savjet kako si pomoći s nekim problemom mentalnog zdravlja, to nije baš tako jednostavno”, ističe.

Ove pojmove ne pretražujte

Na internetu, nastavlja, postoje strukturirane, licencirane stranice koje se bave određenim problemima na kojima možete saznati nešto o svom zdravlju ili o nekom simptomu koji vas muči. Samo pretraživanje interneta, upozorava, je sasvim jedna druga priča.

“Kao prvo, ljudi ne znaju ni što bi upisali u tražilicu. Kao drugo, sami simptomi i bolesti su dvije različite stvari. Naime, jedan simptom kod jednog čovjeka može biti znak jedne bolesti, a kod drugog znak neke sasvim druge bolesti”, kaže.

Dakle, napominje, u tražilicu ne treba upisivati upite kao što je “Kako izliječiti depresivni poremećaj”, kao ni “Kako izliječiti kroničnu bolest” poput, primjerice dijabetesa. “Taj dio treba prepustiti liječnicima. Ako su bolesni, preporučio bih im da ne pretražuju internet za čudotvornim lijekom nego da posjete liječnika”, napominje.

Što je korisno pretraživati

Ipak, postoje informacije koje bi naš sugovornik izdvojio kao najsigurnije za pretraživanje na internetu. Sasvim je sigurno, primjerice, tražiti informacije o tome kako zbrinuti neki simptom akutne, kratkotrajne bolesti kao što su bol, kašalj ili temperatura.

No, istražujući bol kao simptom na internetu, neki ljudi opet mogu otići predaleko, napominje dr. Soldo. Bol u ramenu može biti simptom uklještenog živca, ali ako odemo predaleko možemo doći do zaključka da je simptom raka pluća.

Lako je otići korak predaleko

“Zato u tom slučaju, kao i u slučaju kašlja i temperature, treba biti racionalan. Dakle, normalno je da ćete te simptome pokušati sanirati sami, kod kuće. Pritom treba imati na umu da se većina spontanih bolova sama smiri u roku od 24 sata. No, ako vas nešto boli tjedan dana i bol ne posustaje iako ste uzimali analgetike, onda je logično da ćete zvati liječnika“, priča pa nastavlja:

“Također, ako vas nešto boli i imate temperaturu 40, onda je logično da ćete zvati doktora. Ali, ako imate temperaturu 37,2 i nemate nikakve druge pridružene simptome, onda nije logično da zovete doktora. U tom slučaju čak nije potrebno ni tražiti savjet kako skinuti temperaturu jer znamo da temperaturu od 37,2 nije potrebno skidati.”

Sigurni izvori

Zatim nam je izdvojio stranice koje bi preporučio. “Iako postoji mnogo kontroverzi, stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo su dobre, samo tamo nažalost treba potrošiti malo više vremena kako biste našli ono što vas zanima. No, sve informacije koje su tamo su točne”, kaže dodajući:

“Kad prosječan pacijent želi saznati koliko mu traje izolacija, on mora pročitati dokument od 10 stranica, ali taj dokument je sigurno ispravan. Tamo ima dosta dobrih informacija poput onih o prevenciji raznoraznih bolesti, kako zaraznih tako i nezaraznih.”

Izdvojio je i HeMED, novu platformu Hrvatske liječničke komore koja ima dio i za pacijente te istaknuo da jedan dio udruga pacijenata ima jako dobre, informativne stranice.

Ono što nedostaje Hrvatskoj

Od stranih izvora tu su pak britanski Nice (National Institute for Health and Care Excellence) i NHS (National Health Service) iz Velike Britanije koji prema Soldinu mišljenju pružaju jako dobre smjernice i korisne savjete za pacijente.

“I Medscape je jako dobar zdravstveni portal, kao i MSD priručnik za pacijente, na kojima možete pronaći informacije o raznoraznim bolestima i simptomima. Tu je, naravno, i Harvardova škola zdravlja, to su mjesta na kojima je sve lijepo posloženo”.

Hrvatskoj bi, smatra dr. Soldo, bila korisna nadogradnja CEZIH-ova portala na kojem sada možete vidjeti kad ste bili kod doktora, kod kojeg ste doktora bili, koje uputnice imate i koje lijekove uzimate. Bila bi korisno kad bi se taj portal nadogradio s nekim najčešćim zdravstvenim savjetima, kaže.

Najvažniji pojam koji trebate zaguglati

A s obzirom na to da se u našim medijima često spominje da su obiteljski liječnici nedostupni, naš sugovornik istaknuo je još jedan koristan savjet koji bi, prema njegovu mišljenju, trebali zaguglati naši pacijenti.

“Ne biste vjerovali koliko poziva dnevno primimo samo da bi naši pacijenti provjerili kada radimo. U ovih 20 godina rada nije prošao nijedan dan da me netko nije nazvao kako bi provjerio kada radim ili me pitao kada radi liječnik iz suprotne smjene s kojim dijelim ordinaciju”, kaže pa zaključuje:

“Ako uzmemo u obzir činjenicu da imam ordinaciju s 2200 pacijenata i da me danas odlučilo nazvati dva posto pacijenata, što mislite kada ćete me dobiti? Kad me ovi koji pitaju kada radimo ne bi nazvali, onda bi me netko tko doista ima zdravstveni problem uspio dobiti. Zato je jedna od zanimljivijih i korisnijih stvari koja se može naći na dr. Googleu – radno vrijeme vašeg liječnika obiteljske medicine.”

Ovaj članak dio je kampanje za promociju zdravstvene pismenosti koju je pokrenuo Telegram u suradnji s njemačkom farmaceutskom kućom STADA. U sklopu kampanje provedeno je prvo nacionalno istraživanje zdravstvene pismenosti u Hrvatskoj. Više pročitajte ovdje.