Što je hipoksemija? Ovo stanje može dovesti do oštećenja mozga, srca i bubrega

Akutni slučajevi hipoksemije mogu biti fatalni

FOTO: Shutterstock

Kisik je neophodan za život, a tijelu je potrebna određena količina kisika kako bi pravilno funkcioniralo. Kisik ulazi u tijelo kroz nos ili usta te prolazi kroz pluća u krvotok. Nakon što uđe u krvotok, kisik odlazi u stanice. Sve stanice trebaju kisik za učinkovito stvaranje energije, a tijelo treba energiju za obavljanje svih svojih procesa, od probave do razmišljanja.

Nakon što stanice iskoriste kisik, stvaraju ugljični dioksid koji se krvlju vraća u pluća, te disanjem napušta tijelo. Razina kisika u krvi, odnosno zasićenost krvi kisikom, je količina kisika koja cirkulira u krvi. Tijelo regulira količinu kisika u krvi, zato što niske razine kisika u krvi mogu dovesti do mnogih ozbiljnih stanja i oštećenja pojedinih organa. Također, niska razina kisika u krvi ukazuje na to da pluća i/ili krvožilni sustav možda ne rade kako bi trebali.

Zasićenost krvi kisikom (saturacija) bitan je element njege bolesnika. Razina kisika je strogo regulirana zato što hipoksemija može dovesti do mnogih akutnih štetnih učinaka na pojedinačne organske sustave, uključujući mozak, srce i bubrege. Također, akutni slučajevi hipoksemije mogu biti fatalni.

Što je hipoksemija?

Hipoksemija je stanje niske razine kisika u krvi. Rizik od hipoksemije je veći u osoba koja imaju srčane bolesti te bolesti dišnog sustava, no hipoksemija može nastupiti i tijekom boravka na velikim nadmorskim visinama. Dva su glavna načina mjerenja razine kisika u krvi; testom iz krvi i pomoću pulsnog oksimetra. Test iz krvi daje mnogo više informacija o razinama kisika od oksimetra.

Simptomi hipoksemije

Hipoksemija može biti opasna po život, pa ako osjećate simptome hipoksemije, nazovite 112 ili 194. Simptomi hipoksemije razlikuju se ovisno o težini i temeljnom uzroku.

Neki simptomi hipoksemije su:

  • glavobolja
  • otežano disanje ili kratak dah
  • ubrzan rad srca (tahikardija)
  • kašalj
  • dezorijentiranost
  • plavičasta boja kože, noktiju i usana (cijanoza)

Tko bi trebao pratiti razinu kisika u krvi?

Test razine kisika u krvi radi se kod ovih akutnih stanja:

  • problema s disanjem
  • ozljeda glave ili vrata, što može utjecati na disanje
  • koronavirusa (COVID-19)
  • upale pluća
  • trovanja ugljičnim monoksidom
  • kod epizoda mučnine i/ili povraćanja
  • predoziranja drogama

Razinu kisika u krvi potrebno je mjeriti kod sljedećih stanja:

  • astme
  • kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB)
  • cistična fibroze
  • kardiovaskularnih bolesti

Uzroci hipoksemije

Hipoksemija ima mnogo uzroka, ali najčešće je u pozadini neka temeljna bolest koja utječe na cirkulaciju ili disanje, poput bolesti srca ili pluća. Također, određeni lijekovi mogu dovesti do hipoksemije. S druge strane, apneja u snu i blaga plućna bolest mogu uzrokovati noćnu hipoksemiju, stanje kod kojeg razina kisika u krvi padne tijekom sna. Boravak na velikim nadmorskim visinama također može uzrokovati hipoksemiju, zbog čega može biti teško disati tijekom planinarenja.

Medicinska stanja koja mogu dovesti do hipoksemije uključuju:

  • akutni respiratorni distres sindrom (ARDS)
  • anemija
  • astma
  • bronhitis
  • kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)
  • urođene srčane mane
  • zatajenje srca
  • upala pluća
  • pneumotoraks (zrak u prostoru oko pluća ili kolaps pluća)
  • plućni edem (nenormalno nakupljanje tekućine u plućima)
  • plućna embolija (akutno začepljenje arterije pluća krvnim ugruškom)
  • plućna fibroza (ožiljci na plućnom tkivu)
  • plućna hipertenzija (stanje u kojem je krvni tlak u plućnim arterijama iznimno visok)

Koje su normalne razine kisika u krvi?

Zdrava razina kisika u krvi iskazuje se u vrijednostima od 75-100 mm Hg ili 95-100%. Razina kisika u krvi ispod 95% smatra se niskom i pritom je povećan rizik od hipoksemije. Ako razina kisika u krvi padne ispod 80–85%, mogu se početi razvijati vizualne i kognitivne promjene. Hipoksemiju je jako teško prepoznati po vidljivim znakovima na tijelu, osobito zato što cijanoza, stanje kod kojeg poplave koža i usne, najpouzdaniji je prediktor; no važno je napomenuti da se javlja se pri vrijednostima od oko 75%. Cijanoza može dovesti do zatajenja disanja, što može biti opasno po život. Ako osjetite ove simptome, odmah potražite liječničku pomoć.

Kako se liječi hipoksemija?

Hipoksemija se liječi ovisno o temeljnom uzroku, a u liječenju se mogu koristiti razni lijekovi i inhalacije, a u težem slučaju osoba može biti priključena na respirator.

U liječenju hipoksemije koriste se:

  • inhalatori s bronhodilatatorima ili steroidima za pomoć osobama s plućnim bolestima poput KOPB-a
  • lijekovi koji pomažu u izbacivanju viška tekućine iz pluća (diuretici)
  • maska za liječenje apneje u snu
  • neinvazivna terapija kisikom
  • invanzivna mehanička ventilacija

Kada potražiti hitnu medicinsku pomoć?

Potražite hitnu pomoć ako imate kratak dah koji:

  • se javlja brzo, utječe na vašu sposobnost funkcioniranja ili se javlja sa simptomima kao što je bol u prsima
  • se javlja na nadmorskoj visini od oko 2400 metara i praćen je s kašljem, ubrzanim otkucajima srca ili slabošću. To su simptomi curenja plućnog edema, stanja koje može biti smrtonosno

Posjetite liječnika što je prije moguće ako:

  • ako osjećate probleme s disanjem pri manjem fizičkom naporu ili kada ste u stanju mirovanja
  • osjećate kratkoću daha, a mislite da ste dobre kondicije i zdravlja
  • vas noću budi osjećaj kratkoće ili manjka zraka, kao da se gušite zato što ovo mogu biti simptomi apneje u snu

Dodatni savjeti:

  • ako pušite, prestanite. Ovo je jedna od najvažnijih stvari koje možete učiniti ako imate zdravstveno stanje koje uzrokuje hipoksemiju. Pušenje pogoršava zdravstvene probleme i teže ih je liječiti. Ako trebate pomoć pri prestanku pušenja, razgovarajte sa svojim liječnikom
  • klonite se pasivnog pušenja zato što može uzrokovati više oštećenja pluća
  • redovito vježbajte zato što redovita tjelesna aktivnost može povećati vašu snagu i izdržljivost

Što je pulsni oksimetar?

Pulsni oksimetar je uređaj koji se poput kvačice zakači na prst, a koristi se za mjerenje periferne zasićenosti krvi kisikom. Pulsni oksimetar može biti brz alat za točnu procjenu zasićenosti krvi kisikom i zato je osobito koristan u hitnim slučajevima. Naime, u nekim slučajevima cijanoza se možda neće razviti dok zasićenje kisikom ne dosegne vrijednost od 67%. Kao takva, pulsna oksimetrija iznimno je korisna jer znakovi i simptomi hipoksemije možda neće biti vidljivi fizičkim pregledom.

Što sve može utjecati na rezultate koje daje pulsni oksimetar?

Kako bi pulsni oksimetar pokazao što točnije rezultate, preporučuje se ukloniti lak s noktiju i prst obrisati alkoholnim pripravkom. Također, istraživanja sugeriraju i da tetovaže mogu blokirati svjetlost dok prolazi kroz tkivo, ali i da ambijentalno svjetlo visokog intenziteta može ometati točnost očitanja pulsne oksimetrije. U veljači 2021. godine američka Agencija za hranu i lijekove izdala je upozorenje o ograničenjima pulsnih oksimetara.

Evo kada pulsni oksimetar može dati netočne ili nedosljedne rezultate:

  • kod osoba koje imaju lošu cirkulaciju
  • kod osoba koje imaju debelu kožu
  • kada je koža hladna
  • kada osoba ima tamni lak za nokte
  • ako osoba ima duge, umjetne nokte
  • ako prsti nisu čisti

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

National Library of Medicine

Cleveland Clinic I

Cleveland Clinic II

Healtline

Lung.org