Uzroci, simptomi i liječenje bronhitisa: evo kada hitno treba poći liječniku

Simptomi, osobito u djece, traju od 7 do 14 dana dok kašalj može potrajati i do 4 tjedna

FOTO: Michal Bar Haim/Unsplash

Bronhitis nastaje kada se dišni putevi koji vode do pluća upale i ispune sluzi. Pritom se javlja refleksan, uporan kašalj kojim se tijelo pokušava riješiti nakupljene sluzi. Takav iscrpljujući kašalj kojeg često prati osjećaj nedostatka zraka može potrajati dva ili više tjedana. Akutni bronhitis obično je uzrokovan virusom i prolazi sam od sebe. Kronični bronhitis nikada zapravo ne nestaje, ali se može kontrolirati. S obzirom na to da se češće javlja s hladnijim danima, u nastavku teksta saznajte koji su simptomi bronhitisa kako biste mogli pravovremeno potražiti liječničku pomoć i što kvalitetnije liječiti bronhitis.

Što je bronhitis?

Bronhitis je upala glavnih dišnih puteva u plućima (bronha) koju prati kašalj s iskašljajem guste žuto-sive sluzi. Bronhitis može biti akutan (kratkotrajan) ili kroničan (dugotrajan). Akutni bronhitis jedna je od najčešćih vrsta plućnih infekcija i jedan je od pet najčešćih razloga za posjet liječniku opće prakse. Akutni bronhitis može pogoditi ljude svih dobnih skupina, no najčešći je u mlađe djece mlađe od pet godina. Češći je zimi, a često se razvija nakon prehlade, upale grla ili gripe. Akutni bronhitis obično nastaje kao posljedica respiratorne infekcije i može biti zarazan. Točnije, bronhitis sam po sebi nije zarazan, ali virusi i bakterije koji ga mogu uzrokovati jesu.Većina ljudi se oporavi nakon nekoliko dana ili tjedana. Kronični bronhitis je onaj koji traje najmanje tri mjeseca i vraća se najmanje dvije godine zaredom. Kod kroničnog bronhitisa disanje može biti otežano jer sluznica dišnih putova ostaje upaljena, što dovodi do oticanja i veće proizvodnje sluzi.

Simptomi bronhitisa

Simptomi akutnih slučajeva nestaju sami od sebe nakon 2 − 3 tjedna. Kod kroničnog bronhitisa produktivan kašalj može trajati tri mjeseca ili dulje.

Bez obzira na to je li riječ o akutnom ili kroničnom obliku, simptomi bronhitisa mogu uključivati:

  • kašalj
  • sluz (sputum), koja može biti prozirna, bijela, žućkasto-siva ili zelena, a rijetko može biti sadržavati sukrvicu
  • umor
  • kratkoća daha
  • lagana groznica i zimica
  • bol u prsima

Akutni bronhitis obično prate simptomi prehlade, poput blage glavobolje ili bolova u tijelu. Dok se ti simptomi obično povlače za otprilike tjedan dana, kašalj može potrajati i po nekoliko tjedana. Kronični bronhitis definira se kao produktivan kašalj koji traje najmanje tri mjeseca, s ponavljajućim napadajima koji se javljaju najmanje dvije uzastopne godine. Osobe koje imaju kronični bronhitis, imaju razdoblja u kojima im se kašalj ili drugi simptomi pogoršati. Nije isključeno da tada, povrh kroničnog bronhitisa, imaju i neku akutnu infekciju.

Kada zbog bronhitisa posjetiti liječnika?

Obratite se svom liječniku ako kašalj ne nestane nakon 2-3 tjedna, ako se pogorša ili imate problema s disanjem.

Posjetite liječnika ako:

  • kašalj traje više od 2 tjedna
  • kašalj ometa san
  • kašalj prati vrućica viša od 38 C
  • iskašljavate sluz
  • iskašljavate krv
  • je kašalj popraćen piskanjem ili nedostatkom daha

Uzroci bronhitisa

Akutni bronhitis obično je uzrokovan upalom dišnih putova izazvanom virusnim infekcijama, kao što su prehlada, influenca (gripa), respiratorni sincicijski virus RSV ili virus COVID-19. Iako rijetko, bakterijska infekcija može uzrokovati akutni bronhitis. Kronični bronhitis čest je simptom kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB).

Kronični bronhitis češći je u osoba:

  • koje puše i/ili su izložene duhanskom dimu (pasivno pušenje)
  • starije dobi; češći je u osoba starijih od 60 godina
  • koje imaju slučajeve KOPB-a u bliskih članova obitelji
  • koje imaju povijest respiratornih bolesti kao što su astma, cistična fibroza ili bronhiektaza
  • koje imaju gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB)

Je li bronhitis nuspojava COVID-19?

Bronhitis mogu izazvati s gotovo svi virusi, uključujući i SARS-CoV2, virus koji uzrokuje COVID-19. Simptomi bronhitisa mogu biti slični COVID-u 19, pa se svakako testirajte kako biste znali o kojoj je bolesti u podlozi riječi.

Dijagnosticiranje bronhitisa

Da bi dijagnosticirao bronhitis, liječnik će obaviti pregled i pitati vas da mu opišete prisutne simptome. Pritom može naručiti analizu krvi kako bi potražio znakove infekcije ili rendgensku snimku prsnog koša kako bi provjerio izgledaju li vaša pluća i bronhijalne cijevi normalno. Ovi dodatni testovi su potrebni jer je kašalj simptom mnogih drugih stanja, kao što su upala pluća, COVID-19, gastroezofagealni refluks (GERB) i astma. Naime, čak dvije od tri osobe koje su imale bronhitis najmanje dva puta u pet godina imale su i astmu.

Dijagnoza bronhitisa postavlja se klinički, a u nekim slučajevima i dodatnim pretragama kako bi se isključile bolesti i stanja koja imaju vrlo slične simptome, a to su upala pluća, astma, edem pluća, plućna embolija, i primjerice, dekompenzacija srca.

  • laboratorijske analize krvi
  • bakteriološke pretrage iskašljaja
  • RTG snimci pluća
  • pulsne oksimetrije
  • testovi plućne funkcije
  • alergološke pretrage i dr.

Liječenje bronhitisa

Liječenje bronhitisa ovisi o uzroku bolesti. Akutni bronhitis u čijoj podlozi je virusna infekcija često prolazi spontano i liječi se simptomatski, lijekovima protiv bolova i protiv kašlja dok se u slučaju alergijskog bronhitisa propisuje antihistaminik. Antibiotici se propisuju samo ako je u podlozi bronhitisa bakterijska infekcija, što je češće kod male djece. U svim slučajevima potrebno je piti dovoljno tekućine kako bi se spriječila dehidracija. Ako je potrebno, liječnik može propisati inhalacijsku terapiju koja će olakšati disanje.

Kod akutnog bronhitisa mogu pomoći:

  • prestanak pušenja
  • bezreceptni lijekovi za ublažavanje simptoma kašlja ili iskašljavanje
  • topli čaj ili voda s medom
  • pastile
  • ovlaživač zraka, osobito ako dugo i često boravite u grijanom prostoru u kojem prevladava suh zrak

Bezreceptne lijekove ne uzimajte bez savjetovanja s nadležnim liječnikom, osobito ako imate neku kroničnu bolest za koju vam je propisana terapija. Cilj liječenja kroničnog bronhitisa je kontrolira simptoma.

Kod kroničnog bronhitisa pomaže:

  • prestanak pušenja
  • uzimanje lijekova za pročišćavanje dišnih putova ili sprječavanje pogoršanja simptoma
  • terapija kisikom
  • plućna rehabilitacija za učenje tehnika disanja

Prevencija bronhitisa

S obiteljskim liječnikom porazgovarajte koji koraci prevencije bronhitisa su idealni za vas.

Ovi koraci mogu spriječiti bronhitis ili smanjiti šanse da ga ponovno dobijete:

  • prestanak pušenja
  • izbjegavanje dima, zagađenje zraka ili pasivnog pušenja
  • cijepljenje protiv gripe svake godine
  • cijepljenje protiv upale pluća
  • cijepljenje protiv COVIDA-19 i docjepljivanje u preporučeno vrijeme

Bronhitis kod djece

Najčešći uzrok akutnog bronhitisa u djece je virus. Bolest se može razviti nakon prehlade ili druge virusne infekcije gornjih dišnih puteva koje se lako šire izravnim kontaktom s bolesnom osobom.

Koja djeca imaju veći rizik za razvoj akutnog bronhitisa?

Djeca koja imaju veće šanse za razvoj akutnog bronhitisa su ona koja:

  • imaju kronični sinusitis
  • imaju alergije
  • imaju astmu
  • imaju povećane krajnike
  • su izložena pasivnom pušenju

Simptomi akutnog bronhitisa kod djece su:

  • suhi kašalj ili kašalj pun sluzi
  • povraćanje
  • curenje nosa, koje se često javlja prije nego što počne kašalj
  • bol u prsima
  • opća slabost
  • zimica
  • lagana groznica
  • bol u leđima i mišićima
  • teško disanje
  • grlobolja

Ovi simptomi često traju 7 do 14 dana. Ali kašalj može trajati 3 do 4 tjedna. Budući da ovi simptomi mogu biti izazvani nekim drugim zdravstvenim stanjem, posjetite liječnika koji će postaviti točnu dijagnozu i propisati odgovarajuću terapiju.

Kako se dijagnosticira akutni bronhitis kod djece?

Liječnik dijagnozu može postaviti na temelju anamneze i fizičkog pregleda, a u nekim slučajevima može zatražiti dodatne pretrage.

Kako bi se isključili drugi zdravstveni problemi, poput upale pluća ili astme liječnik može zatražiti:

  • RTG prsnog koša
  • pulsnu oksimetriju, izvodi se pomoću oksimetra, malog uređaja koji mjeri količinu kisika u krvi. Pritom se oksimetar, mali senzor koji podsjeća na kopču, stavlja na prst na ruci ili nozi djeteta
  • analizu sputuma i iscjetka iz nosa pomoću kojih se određuje uzročnik infekcije

Kada zbog bronhitisa treba dijete odvesti liječniku?

Odmah nazovite djetetovog liječnika ako se simptomi vašeg djeteta pogoršaju, ako se razviju novi simptomi ili ako:

  • dijete ima visoku temperaturu
  • povraća i ne može zadržati tekućinu
  • ne jede i ne pije
  • nema mokre pelene

Nazovite 194 ili 112 ako:

  • dijete ima problema s disanjem
  • ima plave usne ili vrhove prstiju
  • dijete diše vrlo brzo

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

NHSInform

National Heart, Lung and Blood Institute

Mayo Clinic

Cleveland Clinic

WebMD