Što su crvena krvna zrnca i što nam govore o zdravlju? Sniženi eritrociti, primjerice, upućuju na anemiju

Eritrociti ili crvena krvna zrnca, najbrojnije su stanice u krvi te čine oko 40 do 45 posto njezina volumena i igraju važnu ulogu u održavanju normalnog funkcioniranja ljudskog tijela. Proizvodnja crvenih krvnih stanica kontrolirana je eritropoetinom, hormonom koji prvenstveno proizvode bubrezi. Crvena krvna zrnca nastaju u koštanoj srži i nakon približno sedam dana sazrijevanja otpuštaju se u krvotok.

Eritrociti nemaju jezgru i mogu lako promijeniti oblik, što im omogućava da prođu kroz razne krvne žile u tijelu. Međutim, dok nedostatak jezgre crvena krvna zrnca čini fleksibilnijima, on ujedno ograničava život stanice. Naime, dok putuje kroz najmanje krvne žile, oštećuju se stanične membrane i iscrpljuju njezine zalihe energije. Crvena krvna zrnca u prosjeku žive 120 dana.

Njihova karakteristična crvena boja proizlazi iz prisutnosti hemoglobina, proteina koji veže kisik i omogućuje transport kisika do tkiva. Kisik se pritom pretvara u energiju, a tkiva oslobađaju ugljični dioksid. Također, eritrociti prenose ugljični dioksid u pluća, a tijelo ga eliminira pri svakom izdisaju.

Vrijednosti eritrocita u krvi

Normalne vrijednosti eritrocita u krvi, što se na laboratorijskim nalazima označava kraticom Erc, ovise o dobi, spolu i drugim čimbenicima. U nalazima se broj eritrocita izražava po mikrolitri krvi.

Referentne vrijednosti eritrocita (Erc) variraju ovisno o spolu:

• kod žena: od 3,86 do 5,08 x 10^12 eritrocita po litri krvi
• kod muškaraca: od 4,34 do 5,72 x 10^12 eritrocita po litri krvi

No, kod određivanja poremećaja eritrocita određuje se i koncentracija hemoglobina u eritrocitima.

Stanja koja utječu na vrijednosti eritrocita

Povišene ili snižene vrijednosti eritrocita mogu biti uzrokovane različitim faktorima.

Stanja koja utječu na nizak broj crvenih krvnih stanica su:

• anemija: stanje kod kojeg se krvlju prenosi manje kisika nego što je normalno
• gubitak krvi: tijelo gubi više krvnih stanica nego što ih može proizvesti
• poremećaji koštane srži: to mogu biti razna oštećenja koštane srži u kojoj nastaju crvene krvne stanice poput leukemija i limfoma
• rak: određeni oblici raka kao i kemoterapije mogu utjecati na broj crvenih krvnih stanica koje tijelo proizvodi

Stanja koja utječu na visok broj crvenih krvnih stanica su:

• policitemija: visok broj crvenih krvnih zrnaca uzrokuje zgušnjavanje krvi, što dovodi do srčanog ili moždanog udara
• kongenitalna srčana bolest: jedna ili više struktura u srcu je nepravilna jer se nisu potpuno formirale tijekom fetalnog razvoja
• bolesti pluća: povišeni eritrociti mogu biti uzrokovani kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB) ili plućnom fibrozom
• hipoksija: stanje kod kojeg je razina kisika u krvi niska

Simptomi povišenih eritrocita

Kada su eritrociti u krvi povišeni, to se stanje naziva eritrocitoza.

Postoje dva oblika eritrocitoze:

• primarna eritrocitoza: nastaje kao posljedica nepravilnosti u samim eritrocitima ili u koštanoj srži koja ih proizvodi
• sekundarna eritrocitoza: odnosi se na probleme koji nastaju izvan koštane srži i može biti reakcija tijela na stanja koja izazivaju smanjenje razine kisika u krvi, kao što su bolesti pluća ili na neke lijekove

Broj eritrocita se povećava i u stanjima kada je smanjena dostupnost kisika u okolišu, primjerice na velikim nadmorskim visinama ili kod pušača. Krv pušača postaje zasićena ugljičnim dioksidom, pa tijelo nadoknađuje taj problem povećanom proizvodnjom eritrocita.

Simptomi povišenih eritrocita mogu uključivati:

• vrtoglavicu
• glavobolju
• umor
• poteškoće s disanjem
• zamagljen vid
• poremećaje spavanja
• bol u zglobovima
• krvarenje iz nosa
• sklonost nastajanja modrica

Važno je napomenuti da ljudi s visokim brojem crvenih krvnih zrnaca ponekad ne razviju nikakve simptome.

Uzroci povišenih eritrocita

Važno je napomenuti da povećanje broja crvenih krvnih stanica ne znači uvijek prisutnost ozbiljne bolesti, ali ukazuje na potrebu dodatnih medicinskih ispitivanja kako bi se utvrdio specifičan uzrok. Samo stručni medicinski tim može pravilno interpretirati rezultate i postaviti točnu dijagnozu temeljenu na pojedinačnim okolnostima svakog pacijenta.

Uzroci koji doprinose visokom broju crvenih krvnih stanica su:

• pušenje
• boravak na visokim nadmorskim visinama
• uzimanje određenih pripravaka kao što su anabolički steroidi
• dehidracija

Dijagnosticiranje povišenih eritrocita

Dijagnoza eritrocitoze obuhvaća niz medicinskih postupaka koji pomažu utvrditi razinu crvenih krvnih stanica u krvi, identificirati uzroke i procijeniti eventualne komplikacije ovoga stanja. Liječnik će uzeti u obzir pacijentovu povijest bolesti, simptome, laboratorijske nalaze i druge relevantne informacije kako bi pravilno dijagnosticirao uzrok te odredio odgovarajuću terapiju.

U dijagnosticiranju se koriste:

• klinička evaluacija: liječnik će prvo obaviti detaljan pregled, uzeti anamneze te s pacijentom razgovarati o simptomima
• laboratorijski testovi krvi: kompletna krvna slika (KKS) jedan je od osnovnih testova koji se koristi za dijagnosticiranje eritrocitoze. Ovaj test uključuje određivanje broja crvenih krvnih stanica po mikrolitri krvi. Osim toga, može se provesti i analiza hemoglobina, hematokrita i drugih pokazatelja
• dodatne pretrage: liječnik može preporučiti dodatne testove kako bi identificirao uzrok povećanja broja eritrocita. To uključuje analize jetrenih i bubrežnih funkcija, mjerenje razine kisika i ugljičnog dioksida u arterijskoj krvi, kao i testove na prisutnost genetskih mutacija ili drugih specifičnih markera
• slikovne pretrage: u nekim slučajevima, slikovne pretrage poput rendgenske snimke prsnog koša ili snimanja magnetskom rezonancom (MR) mogu biti korisne za procjenu eventualnih komplikacija ili bolesti koje dovode do eritrocitoze
• specijalistički pregled: ako je potrebno, liječnik može pacijenta uputiti na konzultaciju s hematologom kako bi se dodatno istražili uzroci eritrocitoze i prema potrebi odredilo liječenje

Sniženi eritrociti

Žene obično imaju niži broj crvenih krvnih zrnaca od muškaraca, a razina crvenih krvnih stanica ima tendenciju pada s godinama. Rezultati broja crvenih krvnih zrnaca mogu se koristiti u dijagnosticiranju stanja povezanih s krvlju, kao što je anemija uzrokovana nedostatkom željeza kod koje su vrijednosti eritrocita i hemoglobina niže od normalnih. Također, snižene vrijednosti crvenih krvnih zrnaca mogu biti uzrokovane poremećajima koštane srži te gubitkom krvi.

Simptomi sniženih eritrocita

Niske razine eritrocita obično upućuju na anemiju.

Anemija može biti uzrokovana različitim faktorima, uključujući:

• nedostatak željeza
• nedostatak vitamina B12
• nedostatak folne kiseline
• kronične bolesti bubrega
• krvarenje
• kemoterapijom ili zračenjem
• anemijom srpastih stanica
• talasemijom (nasljedni poremećaji crvenih krvnih stanica)

Teški slučajevi anemije mogu imati ozbiljnije posljedice na zdravlje, uključujući oštećenje srca i drugih organa.

Simptomi anemije uključuju:

• umor
• bljedilo
• kratkoću daha
• vrtoglavicu
• ubrzan puls
• slabost
• zvuk šištanja u ušima
• pritisak/bol u prsima

Dijagnosticiranje anemije

Nakon razgovora s pacijentom i kliničke evaluacije, kako bi se utvrdilo ima li osoba anemiju, liječnik će pacijenta uputiti na niz medicinskih postupaka kako bi se potvrdila dijagnoza i utvrdio uzrok anemija, te samim time i odredila dinamika i tip liječenja.

U dijagnosticiranju anemije se koriste:

• kompletna krvna slika (KKS); omogućuje procjenu veličine i oblika crvenih krvnih zrnaca,
• kemijski testovi krvi za provjeru funkcije organa i razine vitamina i minerala
• retikulocita (retikulociti su vrlo mlade crvene krvne stanice, ovaj test pokazuje koliko novih crvenih krvnih stanica tijelo stvara)
• pregled koštane srži kako biste bili sigurni da vaša koštana srž radi kako treba
• test fekalne okultne krvi kojim se otkriva krv u stolici koja nije vidljiva okom

Liječenje anemije

Dok su neke vrste anemije kratkotrajne i blage, druge mogu trajati cijeli život.

Postoji nekoliko načina za pomoć u upravljanju anemijom, uključujući:

• zdrava prehrana: neuravnotežena prehrana glavni je razlog zašto ljudi razvijaju anemiju. Pitajte svog liječnika o hrani bogatoj željezom i drugoj hrani koju biste trebali jesti
• pijte dovoljno vode da ostanete hidrirani
• redovita tjelovježba: provjerite sa svojim liječnikom koja se tjelovježba preporučuje
• izbjegavanje izlaganja određenim kemikalijama: izlaganje određenim metalima može uzrokovati hemolitičku anemiju
• često pranje ruku kako biste izbjegli infekciju: možete pitati i svog liječnika o cjepivima koja štite od uobičajenih infekcija
• oralna njega: anemija uzrokovana nedostatkom željeza može uzrokovati probleme sa zubima
• praćenje simptoma i obavještavanje liječnika o svim promjenama

Liječenje poremećaja eritrocita

Stabiliziranje vrijednosti eritrocita je važno, a liječenje ovisi o uzroku. Ako primijetite simptome istih, potražite liječničku pomoć. Liječenje se razlikuje ovisno o dijagnozi i težini stanja.

Liječenje može uključivati:

• uzimanje vitamina
• provođenje uravnotežene prehrane
• liječenje postojećih medicinskih stanja
• transfuziju krvi

Kako održati normalne vrijednosti eritrocita?

To možete učiniti provođenjem uravnotežene prehrane koja obiluje vitaminima i mineralima poput željeza, B9 (folne kiseline) i B12. Pritom se preporučuje posavjetovati s kliničkim nutricionistom ili dijetetičarom.

Za zdrave vrijednosti eritrocita preporučuje se:

• crveno meso (junetina) i iznutrice poput jetrica
• riba
• lisnato povrće, poput kelja i špinata
• leća, grah i grašak
• orašasti plodovi
• sušeno bobičasto voće