Što napraviti kad vas ubode osa, pčela ili stršljen i kada potražiti hitnu medicinsku pomoć?
Oticanje lica ili jezika, otežano disanje ili osjećaj gušenja razlog su da odmah nazovete 194 ili 112
“Alergijske reakcije na ubod insekta u našim krajevima najčešće se javljaju nakon uboda pčela, bumbara, osa, stršljena i mrava. Kod uboda pčele u ranici ostaje žalac koji je potrebno što prije ukloniti. Za razliku od pčela i bumbara koji napadaju samo kad su uznemireni, stršljeni i ose izrazito su agresivni insekti, ne ostavljaju žalac i mogu ubosti nekoliko puta. Otrov stršljena i osa je toksičniji i alergijske reakcije na njihov ubod obično su teže i ozbiljnije”, ističu stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Simptomi alergije na ubod insekata
Simptomi se, ovisno o reakciji, očituju kroz nekoliko stupnjeva. Većina uboda očituje se blagim simptomima prvog stupnja, no ako se pojave simptomi drugog, trećeg ili četvrtog stupnja potrebno je čim prije potražiti liječničku pomoć.
Simptomi prvog stupnja:
- na mjestu uboda u početku javljaju se crvenilo, oteklina i bol, koji nastaju kao rezultat djelovanja otrova
- kod nekih ljudi javlja se urtikarija na koži (koprivnjača)
Simptomi drugog stupnja:
- glavobolja
- mučnina
- povraćanje
- proljev
Simptomi trećeg stupnja:
- problemi s disanjem
- bol u prsima
- otežano gutanje
- poremećaji svijesti
Simptomi četvrtog stupnja:
- gubitak svijesti
- pad krvnog tlaka
- modra boja kože i sluznica
- nemogućnost zadržavanja mokraće i stolice
Ubod pčele i ose
Za razliku od ose, pčela na mjestu uboda ostavlja žalac koji je potrebno izvaditi što prije. Pčela i osa ubodom ubrizgavaju otrov koji izaziva lokalne ili opće simptome. Manje (lokalne) reakcije na ubod ose ili pčele obično prolaze za nekoliko sati ili dana.
Evo što napraviti nakon uboda pčele ili ose:
- žalac možete sastrugati noktom, gazom ili vrhom bankovne kartice pritom pazeći da ga ne zgnječite jer se tako mogu osloboditi veće količine otrova
- mjesto uboda potom operite vodom i sapunom
- na mjesto uboda stavite hladan oblog ili kremu namijenjenu ublažavanju tegoba od uboda insekata – posavjetujte se s liječnikom ili ljekarnikom o vrsti i načinu primjene
- kako biste smanjili oteklinu, oblog leda umotan u tanku tkaninu prislonite na mjesto uboda. Hladan oblog držite najviše sat vremena tako da oblog prislanjate na mjesto uboda 10 minuta pa napravite pauzu od 10 minuta
- ako je mjesto uboda na ruci ili nozi, držite ruku ili nogu podignutu u odnosu na trup da bi se spriječilo daljnje širenje otrova, pa tako i otekline
No, ako se unatoč primjeni obloga i kreme oteklina i crvenilo nastave povećavati, potrebno je zatražiti pomoć liječnika koji će propisati daljnju terapiju (obično koritikosteroidnu kremu i/ili antihistaminik). Važno je napomenuti da su ubodi u usta, glavu, vrat ili jako prokrvljeno područje iznimno opasni zato što uslijed oticanja mekog tkiva mogu izazvati gušenje.
Hitnu medicinsku pomoć (194 ili 112) potrebno je nazvati kod:
- anafilaktičkog šoka kojeg prate simptomi kao što su oticanje lica ili jezika, crvenkasti osip (urtikarija ili koprivnjača), otežavajuće disanje, gušenje ili gubitak svijesti
- velikog broja uboda koji su izazvali otežano disanje, gušenje, mučninu, povraćanje, vrtoglavicu ili gubitak svijesti
Ako je osoba bez svijesti, do dolaska hitne medicinske službe stavite je u bočni položaj – više pročitajte ovdje.
Ubod stršljena
Stršljeni su često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, osobito u kasno ljeto i jesen. Imaju duži i deblji žalac nego ose, pa je njihov ubod bolniji te otrov prodire dublje u kožu. Stršljeni ne ostavljaju žalac na mjestu uboda pa mogu ubosti više puta. Njihov otrov sadrži kemijski aktivne tvari pa (višestruki) ubodi stršljena mogu biti smrtonosni zato što mogu uzrokovati jake alergijske reakcije.
Reakcije na ubod stršljena mogu biti:
- lokalne (na mjestu uboda): javljaju se bol, crvenilo svrbež ili osjećaj pečenja te oteklina kože. ovi simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana
- sustavne (zahvaćen je cijeli organizam) koje zahtijevaju liječničku skrb: javljaju se desetak minuta nakon uboda, a mogu biti:
blage: porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis
umjerene: svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje koji su početni znaci anafilaktičkog šoka
teške (anafilaktički šok): poteškoće s disanjem, pad krvnog tlaka, tamnoplava boja kože i sluznica, nemogućnost zadržavanja stolice ili mokraće, gubitak svijesti. U slučaju sustavne alergijske reakcije (anafilaktičkog šoka) potrebno je što hitnije zatražiti liječničku pomoć. Sve osobe koje su već doživjele anafilaktičku reakciju na ubod insekta sa sobom trebaju nositi pribor za samopomoć – adrenalin koji se primjenjuje autoinjektorom, tablete antihistaminika i eventualno kortikosteroide, te što prije potražiti liječničku pomoć.
Ubodi stršljena najčešće izazivaju lokalne reakcije. Liječniku se obratite ako vas je stršljen, ali i osa ili pčela ubola u bilo koji dio lica ili vrata.
Liječničku pomoć potražite ako se pojavi bilo koji od ovih simptoma:
- otežano disanje
- otežano gutanje
- osjećaj gušenja
- oticanje usana, jezika ili lica
- bol u prsima
- ubrzan rad srca
- vrtoglavica
- povraćanje
- glavobolja
Prevencija uboda insekata
Mjere kojima možete spriječiti ubode insekata:
- preosjetljive osobe trebaju izbjegavati boravak na cvjetnim livadama
- prilikom boravka u prirodi koristiti repelente, sredstva koja odbijaju insekte
- ne hodati bosonog po travi
- izbjegavati jake parfeme i kozmetiku, osobito cvjetnih mirisa zato što privlače insekte
- izbjegavati brze pokrete poput mahanja rukama u blizini insekata zato što potiču agresivnost insekata
- ne jesti na otvorenom hranu jakog mirisa slatko voće, salama i slično
- pripaziti dok se piju sokovi intenzivnog mirisa ili boje zato što privlače insekte koji često upadnu u čašu
- držati kante za smeće zatvorenima
- na prozore staviti mreže kako bi se spriječio ulazak insekata u zatvoreni prostor
- prirodna alternativa sintetskim sredstvima za odbijanje kukaca su eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele
Stručni izvori korišteni za ovaj članak:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije
Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije