Što treba znati o utjecaju olova na ljudsko zdravlje?

Olovo u tragovima, nevidljivo golim okom i bez mirisa, gotovo je nemoguće otkriti, a nalazi se u mnogim proizvodima koje koristimo.

Iako su prirodni događaji poput vulkanskih erupcija marginalno pridonijeli koncentraciji olova na površini planete, glavni krivac globalnog problema onečišćenja olovom, koje godišnje ubija oko 5.5 milijuna ljudi, je ljudska aktivnost, navodi National Geographic.

“Prirodne razine onečišćenja zraka olovom ne postoje osim ako niste u podnožju vulkana. Olovo koje udišemo djelo je čovjeka”, objašnjava Alexander More, znanstvenik za klimu na Sveučilištu Massachusetts i Harvard koji je vodio istraživanja.

Koristi se tisućama godina

Uobičajeni izvori onečišćenja olovom, osim rudnika i industrijskih procesa u talionicama olova i spalionicama otpada, su aditivi za benzin i boje kao i proizvodnja baterija i komunalne usluge.

Olovo je jedan od prvih metala kojeg su ljudi izvukli iz ruda prije više tisuća godina i od tada se koristi na razne načine. Novčići, kozmetika, keramika i meci, nekada su se izrađivali od olova.

Stari Rimljani su ga koristili za distribuciju vode, fermentaciju vina i zaslađivanje hrane.

Avioni su najveći izvor emisija

Opasnosti izloženosti olovu možda su prepoznati još u Starome Rimu, ali se svijet ipak nastavio oslanjati na teške metale. Trebalo je proći puno vremena dok su doneseni prvi propisi za postupno smanjenje količine olova u benzinu, a danas je konačno prodaja olovnog benzina posve zabranjena svugdje u svijetu.

Ipak, upotreba olovnog benzina i dalje je prisutna u gorivu za zrakoplove i oni su najveći preostali izvor emisija. Za razliku od mnogih drugih kemikalija, olovo se tijekom vremena biološki ne razgrađuje.

Najštetniji je po djecu

Ne postoji sigurna razina olova. Potrošački proizvodi, poput hrane, nakita i dječjih igračaka prepuni su olova. Najosjetljivija na štetne učinke olova su djeca jer toksin neproporcionalno utječe na mozgove koji su u razvoju.

Visoke razine olova mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja mozga i središnjeg živčanog sustava. Djeca, koja dožive ozbiljno trovanje olovom mogu imati doživotna intelektualna oštećenja i poremećaje ponašanja. Čak i niske razine izloženosti smanjuju kvocijent inteligencije.

Šteti i mozgu i srcu

Olovo ne šteti samo mozgu, visoke razine utječu i na druge organe kao na srce. Nisu štetne samo povišene koncentracije. Studija iz 2018. godine pokazala je da se oko 400.000 smrtnih slučajeva u Americi može pripisati niskoj razini izloženosti olovu, što je više od polovice kardiovaskularnih bolesti.

Kronična izloženost niskim ili umjerenim razinama olova povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, stoji u izjavi Američkog udruženja za srce, iz 2023. godine.

Suočavanje s tako sveprisutnim problemom zahtijeva preispitivanje kako se proizvodi testiraju i kako se ljudi provjeravaju na izloženost, upozoravaju američki stručnjaci.