'Ne koristite štapiće za uši, njima možete oštetiti kožu zvukovoda i otvoriti vrata za ulaz bakterija i gljivica'

Prof. Roje otkriva u čemu ljudi griješe dok čiste uši

FOTO: Pexels/Karolina Grabowska

PišeIvna Bobanac 08. 02. 2024.

Iako je modernom čovjeku održavanje čistoće ušiju dio svakodnevne higijene te se vidljiv ušni vosak smatra neodržavanjem iste, važno je napomenuti da on ima važnu ulogu u održavanju zdravlja ušiju.

Dapače, ušni vosak ili cerumen je iznimno koristan. Naime, mnoga ispitivanja, poput onoga koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge, pokazala su da ušni vosak ima antibakterijska i antigljivična svojstva.

S obzirom na to da svaka osoba luči različitu količinu ušne smole, o njezinoj ulozi te o pravilnom čišćenju ušiju razgovarali smo s cijenjenom otorinolaringologinjom, izv. prof. prim. dr.sc. Željkom Roje koja se educirala na mnogim eminentnim klinikama, pa tako i na uglednoj Klinici Mayo u timu prof. Thomasa McDonalda, tadašnjeg šefa otorinolaringologije.

Na samome početku naša sugovornica ističe da preveliko ili premalo lučenje cerumena nije bolest, ali može biti predispozicija za infekciju.

Što je cerumen i koja je uloga ušnog voska?

“Cerumen ili ušna smola je produkt ceruminoznih žlijezda koje se nalaze u koži vanjskog zvukovoda. Djeluje kao zaštitni mehanizam u sprečavanju upale vanjskog uha. Adekvatna količina cerumena predstavlja barijeru za rast patogenih mikroorganizama, dok je nedostatak cerumena, osobito u starijih osoba, predispozicija za nastanak akutne i kronične upale zvukovoda”, govori liječnica dodajući da prevelika količina cerumena ili previskozan cerumen vodi k opstrukciji zvukovoda, te u konačnici i infekciji.

željka roje — Stari otorinolaringolozi kažu: “Ne stavljaj u uho ništa manje od lakta”, poručuje prof. Roje Privatni album

Što je impakcija cerumena ili ušnog voska?

Impakcija cerumena je, navodi prof. Roje, stvaranje suhog, tvrdog ceruminoznog čepa koji predstavlja odljev lumena zvukovoda dužine oko 2,5 centimetra koji može biti raznih boja, od žute do crne, ovisno o tome koliko dugo cerumen stoji u kanalu.

Cerumen se stvara u vanjskoj trećini zvukovoda koja je hrskavična i koja pokretima čeljusnog zgloba, pri žvakanju i govoru, gura ušnu smolu prema van. “Ako osoba, svojim manipulacijama i nevještim čišćenjem ušiju, ugura smolu u koštani dio kanala prema bubnjiću, iza mjesta prirodnog suženja, on sam više ne može izaći. Ušni vosak pritom ostaje formalno zarobljen u dubini kanala, oksidira te postaje crn i suh”, pojašnjava liječnica.

Kod začepljenosti uha obično nastupaju neugodni simptomi. “Pacijent osjeća pritisak, nelagodu te slabije čuje, a nagluhost se pojačava nakon kupanja i pranja kose. Kao krajnja istanca, može doći do razvoja upale”, navodi otorinolaringologinja.

Simptomi impakcije cerumena mogu uključivati:

osjećaj punoće u uhu
bol u uhu
gubitak sluha, koji se s vremenom može pogoršati
zujanje u ušima (tinitus)
svrbež u ušima
vrtoglavice
bol ili infekcije uha

Začepljenje uha ušnom voskom može se dogoditi svakome, a prema dostupnim podacima javlja se u oko 10 posto djece i 5 posto odraslih.

Impakcija cerumena češća je kod ljudi koji:

koriste slušna pomagala, čepiće za uši ili slušalice
imaju puno dlaka u ušima
koriste pamučne štapiće ili guraju druge predmete u uši
imaju više od 55 godina
imaju deformirane ušne kanale koji ometaju prirodno uklanjanje voska

Kako se liječi impakcija cerumena?

Kod impakcije cerumena, odnosno kod nastanka čepa ušnog voska, koriste se kapi, nakon čega se preporučuje prepustiti rukama stručnjaka.

“U ovakvom slučaju sugeriramo nekoliko dana kapati kapi s ceruminolitičkim učinkom, kako bi se smola barem malo omekšala. Pri kapanju kapi u uho valja povući ušku prema natrag i gore, kako bi se kanal izravnao, a kapi dospjele u najdublje dijelove kanala”, objasnila je Roje dodajući da se nakon toga valja javiti liječniku koji će uho isprati ili specijalisti otorinolaringologu koji može malim usisavačem (aspiratorom) izvući smolu iz uha. Aspiracija se, ističe naša sugovornica, preporučuje u osoba koje imaju oštećen ili perforiran bubnjić.

Kako se pravilno čiste uši?

Uši ne treba čistiti, osim onog dijela koji je neugodan oku promatrača, napominje prof. Roje dodajući da se taj dio čisti gazicom, i u djece i u odraslih. Ljudi su skloni svašta gurati u uši, pa tako naša sugovornica kaže da, između ostalog, ljudi uši čiste štapićima za uši, ali i čačkalicama, ukosnicama, ključevima od automobila, noktima, pincetama i tuljcima koji se pale u uhu.

“Sve to nije potrebno, ne čistite uši štapićima za uho ni bilo čim drugim navedenim. Tako možete oštetiti kožu zvukovoda i otvoriti vrata za ulaz bakterija i gljivica u kožu, što može dovesti do upale uha”, upozorava liječnica.

Osim toga, nastavlja, štapićima “nabijate ušnu smolu do bubnjića koja od tuda više ne može izaći prirodnim putem, odnosno pomicanjem zvukovoda tijekom govora, plakanja, zijevanja i žvakanja. Sve to vodi do daljnjeg osjećaja nelagode i zaglušenosti.”

Ušna smola ili cerumen se čisti samo s onog dijela uške i zvukovoda koji je dostupan pogledu, a to se radi prstom omotanim u gazicu, ističe prof. Roje dodajući da je dobro da su uši malo zamašćene ušnom masti koja ima protubakterijsko djelovanje.

No, to nisu jedine pogreške koje ljudi rade prilikom čišćenja ušiju. Naša sugovornica kaže da se uši ne bi smjele prati ni sapunom ni šamponom. Za to postoji valjan razlog. “Odmašćena je koža osjetljivija na infekcije, a tako se smanjuje i kiselost kože čime se gubi njezina prirodna zaštita”, poručuje.

“Nakon kupanja obrišite uho gazicom omotanom oko prsta, a ušku i zvukovod sušite sušilom za kosu, podešenim na najmanju snagu, na udaljenosti 30 centimetara od uha, i to svako uho po jednu minutu. Iznimno je važno dobro osušiti uho zato što bakterije i gljivice ne mogu rasti bez vlage”, pojašnjava liječnica. “Podjednako je važno voditi računa o higijeni slušalica za uši koje veća djeca redovito razmjenjuju jer i na njima mogu zaostati bakterije i gljivice”, dodaje.

Hidrogen peroksid za čišćenje ušiju nije za kućnu radinost

Internetom već neko vrijeme kruže savjeti za čišćenje ušiju pomoću hidrogen peroksida i naša se sugovornica slaže da je hidrogen peroksid moćan saveznik u borbi protiv tvrdokorne, impaktirane ušne smole. Ipak, kaže, postoje određena ograničenja.

“Hidrogen peroksid koristimo samo u ekstremnim slučajevima, kada smo iscrpili druge, manje agresivne preparate za otapanje ušne smole. Hidrogen peroksid uistinu uspješno otopi smolu do razine da nam omogući ispiranje ili aspiraciju. Međutim, radi se o preparatu koji je agresivan prema koži i jako je isušuje i nadražuje te nije za dugotrajnu primjenu. Reklo bi se da je to lijek za zadnji čas, i to samo u suradnji s liječnikom”, napominje prof. Željka Roje pojašnjavajući:

“Nadražena i suha koža lako puca i time se otvaraju ulazna vrata za brojne bakterije i gljivice koje onda mogu izazvati upalu.”