Američki kongresmen pisao Plenkoviću. Spominje 'ukorijenjenu korupciju' i Hrvatsku optužuje za veze s Rusijom

“Kao članica Europske unije (EU) i Sjevernoatlantskog saveza (NATO), Hrvatska služi kao neprocjenjivi regionalni partner za SAD u jugoistočnoj Europi i u balkanskoj regiji. Unatoč tome, nedavno izvještavanje otkriva da je potreban daljnji razvoj od strane hrvatske vlade kako bi se unaprijedile reforme u smjeru otvorenog tržišta i oslobodilo naciju od službeničke korupcije”, piše nadalje.

Uhićenje bivšeg ministra Horvata

Lamborn zatim kao primjer “sustavne korupcije” navodi uhićenje ministra graditeljstva Darka Horvata te “upletenost potpredsjednika Vlade, Borisa Miloševića, u navodnu manipulaciju subvencijama”.

Lamborn potom apelira na administraciju Joea Bidena i navodi da “SAD stoga mora nastaviti zagovarati tržišno orijentirane reforme koje će osigurati slobodno i pošteno natjecanje i nadvladati duboko nasljeđe državno-zarobljenog gospodarstva ukorijenjenog u korupciji”.

Ipak, izražava uvjerenje da će uz nužne ekonomske i pravosudne reforme “hrvatska tržišta postati vrlo atraktivna odredišta za tvrtke i investitore sa sjedištem u SAD-u što će konačno omogućiti da nacija prekine svu međuovisnost s ruskom državom” te da ostvari “prosperitetnije euro-atlantsko partnerstvo”.

O vezama s Rusijom i Milanoviću

Zatim piše o gospodarskim vezama Hrvatske i Rusije, za koje navodi da su “dobro poznate”.

“Hrvatska kompanija s najvećim prihodima, Fortenova, u djelomičnom je vlasništvu Sberbanka kojim upravlja Kremlj, a koji drži udio od 42.5%. VTB banka, koja je u ruskom vlasništvu, također drži udio od 7.5% u Fortenovi”, ističe Lamborn kao potvrdu zašto je “važno da SAD ne dozvoljava istočnoeuropskim članicama NATO-a da nastave dočekivati zloćudni utjecaj protivničkih nacija koje prijete našoj kolektivnoj nacionalnoj sigurnosti”.

Potom proziva predsjednika Zorana Milanovića kao nekoga tko je “odbio biti gorljivi pristaša ukrajinskog naroda i koji se javno usprotivio obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, kao i NATO kandidaturama Finske i Švedske”.

Što zamjera Kolindi Grabar-Kitarović

“Iako je hrvatska vlada kolektivno stala uz ukrajinski narod, sentimenti i antizapadni ispadi predsjednika Milanovića, uključujući njegove kritike na račun slanja ubojitog oružja u Ukrajinu pozivaju na prorusku prisutnost u regiji”, dodao je kongresnik Lamborn.

Zatim se dotaknuo i bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je izazvala niz reakcija izjavom o ruskim “hibridnim akcijama” tijekom predizborne kampanje u kojoj je izgubila od Milanovića. Tako navodi da je Milanović “nastavio prorusku politiku svoje prethodnice”.

Zatim Grabar-Kitarović predbacuje što je kao predsjednica “povela trgovinsku delegaciju visokog nivoa na susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Rusiji s iskazanom namjerom razvijanja bliskije gospodarske suradnje u sektorima turizma, razvoja nekretninskih projekata i energije”.

O blokiranju američkih investitora

Lamborn je u pismu, među ostalim, prozvao hrvatske državne i lokalne vlasti da “blokiraju američke investitore” iako “američki porezni obveznici ulijevaju novce u hrvatsku infrastrukturu preko USAID-a (Američke agencije za međunarodni razvoj), Svjetske banke, MMF-a (Međunarodnog monetarnog fonda) i EBRD-a (Europske banke za obnovu i razvoj)”.

Naveo je i da je Hrvatsku u lipnju ove godine Radna skupina za financijsku akciju (FATF) stavila na svoju takozvanu “sivu listu” zemalja pod posebnim nadzorom, “kao odgovor na nedostatke u sprječavanju pranja novca i financiranje terorizma u zemlji “ te da je Hrvatska “jedina članica EU-a na ovoj listi”.

Šest pitanja za Plenkovića

Lamborn naposljetku postavlja šest pitanja za hrvatsku vladu, a odgovore traži najkasnije do 30. rujna. Pri tome je posebno fokusiran na Luku Rijeka i slučaj luksuzne jahte Irina VU koja je iznenada nestala iz hrvatskih teritorijalnih voda

• “Kad će Hrvatska ukloniti barijere američkim privatnim investicijama koje ne plaćaju mito?
• Zašto Hrvatska i posebno grad Rijeka koristi iznuđivačke prakse prema američkim investicijama i potkopava Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja koji je stupio na snagu 20. lipnja 2001.?
• Hrvatska je bila posljednja članica EU-a koja je potpisala Ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći (MLAT) sa SAD-om koji je stupio na snagu u siječnju 2023. Zašto Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) i hrvatski pravosudni sustav odbacuju kaznene prijave i odbijaju istražiti ozbiljne optužbe za međunarodno pranje novca u gradu Rijeka i Hrvatskoj?
• Zašto hrvatske vlasti nisu zatražile pomoć od američkih vlasti u slučajevima sumnje na međunarodno pranje novca u Hrvatskoj s novcima koji potječu iz Irana, Nigerije, Rusije, Lihtenštajna, Češke Republike i Kine, među ostalim zemljama?
• Tko su stvarni vlasnici strateške infrastrukture unutar i van Luke Rijeka i kompanija koje primaju sredstva američkih poreznih obveznika:
  Luke Rijeka, koja nadgleda ‘usluge u pomorskom prometu, lučke usluge, te usluge skladištenja i špedicije i koja je najveći koncesionar za pretovar suhog tereta u Hrvatskoj’? Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala u gradu Rijeci – tko su koncesionari/stvarni vlasnici? Tvrtke Gasfin koja posjeduje obližnje zemljište, potrebno za razvoj faze 2 LNG terminala na otoku Krku? Građevinske tvrtke GP Krk i njenih podružnica koje su dobile svaki građevinski ugovor za projekte koje financiraju američki porezni obveznici u gradu Rijeka? Brodogradilište Viktor Lenac koje popravlja brodove američke mornarice?
• Zašto je Hrvatska dozvolila luksuznu jahtu Irina Vu, dugu 35 metara, u vlasništvu uzbečkog oligarha Ališera Usmanova, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, da napusti hrvatsku marinu Murter u siječnju 2023., dok je bila zadržana pod međunarodnim sankcijama?”

N1 je u vezi s ovim pismom poslao upit Vladi, a odgovor do sada nisu dobili. Inače, Doug Lamborn je kongresnik iz redova Republikanske stranke koji trenutno služi peti uzastopni mandat. Uz to, predsjednik je Pododbora za strateške snage i viši član Odbora za oružane snage Zastupničkog doma.