Američki naftni gigant pod istagom: Znao da je kriv za klimatske promjene, ali je dugi niz godina lagao javnost?

Istraga državnog odvjetnika New Yorka trebala bi utvrditi sve činjenice

FOTO: AFP/AFP

Državni odvjetnik New Yorka počeo je istragu koja bi trebala utvrditi je li Exxon Mobil lagao javnosti o rizicima klimatskih promjena ili investitorima o tome kako bi takvi rizici mogli štetiti naftnom biznisu, piše New York Times.

Prema osobama bliskim istrazi, piše NYT, državni odvjetnik Eric T. Schneiderman izdao je nalog u srijedu navečer u kojem zahtjeva na uvid financijske evidencije, e-mailove i druge dokumente Exxon Mobile.

Fokus istrage je na tome je li komunikacija Exxona prema investitorima o klimatskim promjenama bila u skladu s dugogodišnjim znanstvenim istraživanjima same tvrtke. To bi se trebalo odnositi na razdoblje od najmanje posljednjih 10 godina tijekom kojih je Exxon financirao različita istraživanja.

Istraživanja iz 70-ih

Exxon je pod ozbiljnim optužbama
Exxon je pod ozbiljnim optužbama AFP

Potpredsjednik Exxona za javne poslove Kenneth P. Cohen u četvrtak je izjavio kako je tvrtka dobila sudski nalog i kako još odlučuju kako će odgovoriti. Cohen je “nedvosmisleno odbacio optužbe”, istaknuvši kako je tvrtka 70-ih godina prošlog stoljeća financirala velika klimatska istraživanja, te objavio desetak znanstvanih radova na temu i otkrila klimatske rizike za investitore

Cijeli ovaj slučaj je krenuo prije nekoliko tjedana kada su procurila istraživanja iz 1970-ih. Iz tih podataka proizlazi da u Exxonu zaista jesu provodili brojna istraživanja o klimatskim promjenama, ali ih nisu otkrili javnosti ili svojim dioničarima. Te su podatke koristili za formiranje vlastite poslovne strategije.

Nedavno su Inside Climate News i Los Angeles Times izvijestili kako je Exxon bio svjestan rizika klimatskih promjena iz vlastitog znanstvenog istraživanja, te se njima koristio u dugoročnom planiranju, poput bušenja na Arktiku.

Protokol iz Kyota

Tijekom 90-ih i 2000-ih Exxoon je financirao grupe koje su negirale postojanje rizika vezanog uz klimatske promjene, te su ta istraživanja i koristili kako bi lobirali da SAD ne potpiše Protokol iz Kyota o ograničenju stakleničkih plinova. Taj je Protokol na kraju i potpisan 1997., na snagu je stupio 2006. godine, ali ga SAD još uvijek nije ratificirao.

Prošle je godine Exxon upozorio ulagače kako intenziviraju napore kako bi vlada ograničila emisiju. “Ti zahtjevi mogli bi naše proizvode učiniti skupljima, produljiti vrijeme provedbe projekta i smanjiti potražnju za ugljikovodicima, kao i pomaknuti potražnju od ugljikovodika prema prirodnom plinu”, rekli su iz tvrtke.

No, u jednom drugom nedavnom izvješću, Exxon Mobil u suštini je isključio mogućnost da će vlada usvojiti klimatske politike dovoljno stroge da bi prislile Exxon da napusti svoje rezerve u zemlji. U izvješću stoji kako bi porast stanovništva i potražnja za energijom mogli to spriječiti.

Exxon vjerojatno nije jedini

Mnoge naftne tvrtke financirale su lobiste i istraživanja o klimatskim promjenama, tako da je najvjerojatnije da će tužitelji pretraživati ogromne količine materijala, piše NYT.

“Exxon Mobil nije sam”, rekao je profesor pravnog centra Sveučilišta u Houstonu Stephen Zamora. “Vjerojatno je kako ovo nije izoliran slučaj”. Energetski stručnjaci smatraju kako bi tužitelji mogli odlučiti istražiti tvrtke koje su odlučile financirati ili se pridružiti klimatskih znanstvenicima ili politikama koje se bave tim problemom, poput Global Climate Coalition i American Legislative Exchange Council, da vide postoje li razlike između javnih i privatnih saznanja poduzeća.