Tri balkanske zemlje u samom vrhu onih koje su lani bile najteže pogođene klimatskim promjenama

Najgore je prošla Srbija, a Bosna i Hercegovina je na trećem mjestu

A man stands near house damaged by flooding and landslides in Krupanj, some 130 kilometres south west of Belgrade, on May 20, 2014, after the western Serbian town was hit with floods and landslides, cutting it off for four days. Serbia declared three days of national mourning on May 20 as the death toll from the worst flood to hit the Balkans in living memory rose and health officials warned of a possible epidemic. At least 49 people have been killed already by the worst floods in central Europe for a century and more than 1.6 million people have been hit as the river Sava and its tributaries have burst their banks, inundating tens of thousands of hectares of farmland and destroying houses and buildings.   AFP PHOTO / ANDREJ ISAKOVIC / AFP / ANDREJ ISAKOVIC
FOTO: AFP

Tri balkanske države nalaze se među šest zemalja koje su bile najizloženije ekstremnim vremenskim uvjetima u 2014. godini, stoji u novom istraživanju. Neslavno prvo mjesto na toj listi zauzima Srbija, a na trećem je mjestu Bosna i Hercegovina.

Te dvije zemlje nama susjedne zemlje pogodile su najobilnije padaline i najgore poplave u 120 godina koliko se bilježe takvi podaci, navedeno je u Globalnom indeksu klimatskog rizika.

Dvije milijarde dolara štete u Srbiji

Poplave u Srbiji sredinom svibnja 2014. godine prouzročile su štetu koja je kasnije procijenjena na više od dvije milijarde dolara, a zbog poplava i klizišta u Bosni i Hercegovini iz svojih je domova moralo iseliti oko 90.000 ljudi, pišu analitičari Germanwatcha u izvješću koje je prezentirano na svjetskom summitu o klimi, netom održanom u Parizu.

Bugarska, koja se nalazi na šestom mjestu po ugroženosti, bila je pogođena poplavama i teškim tučama. Poljoprivreda i turizam bili su najgore pogođeni, a u 2014. godini zabilježena je i 31 time izazvana smrt.

“Zbog klimatskog zatopljenja ljudi i države vjerojatno će se suočiti s ekstremnim padalinama”, izjavio je autor istraživanja Sonke Kreft za Reuters. Europske države dobile su novčanu pomoć iz fonda solidarnosti Europske unije, što može pokazati kakva pomoć bi mogla biti dostupna pogođenim državama u sklopu sporazuma o klimatskim promjenama u Parizu, dodaje Kreft.

Filipini nisu bespomoćni

Filipini, država koja je već tradicionalno među najpogođenijima vremenskim nepogodama, našla se na četvrtom mjestu 2014. godine, a godinu ranije bila je na vrhu. Raymund Liboro, filipinski dužnosnik za klimatske promjene, ispričao je novinarima u Parizu da je njegova zemlja u prethodne četiri godine iskusila tri najgora ikad zabilježena tajfuna.

Napomenuo je i da njegova vlada razvija sustave ranog upozorenja, zakonodavne promjene te upravljanje rizikom kako bi smanjili utjecaj klimatskih promjena. “Smatramo da klimatske promjene utječu na nas, ali nismo bespomoćni”, izjavio je Liboro.

Najsiromašniji su ujedno i najpogođeniji

Kreft upozorava i da devet od deset najgore pogođenih država u posljednjih dvadeset godina spada u siromašnije države svijeta. Čak i europske države stradale 2014. godine spadaju među najsiromašnije na Starom kontinentu.

Dodaje da ovim izvještajem, izračunatim na temelju broja usmrćenih i ekonomskih gubitaka, podsjećaju sudionike summita u Parizu na nasušnu potrebu dostizanja ambiciozno postavljenih klimatskih ciljeva te globalnu solidarnosti kako bi zaštitili osjetljivo stanovništvo svijeta.