Analiza Jagode Marić. Zašto Dalmaciji turizam nije donio veće plaće i manju nezaposlenost?
Među šest hrvatskih županija u kojima je stopa registrirane nezaposlenosti iznad 10 posto su i dvije turističke: Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska
Iako su turizam i građevinarstvo posljednjih nekoliko godina najveći “uvoznici” strane radne snage i na burzi rada može se pronaći najviše oglasa baš u tim djelatnostima, među šest hrvatskih županija u kojima je stopa registrirane nezaposlenosti iznad deset posto su i dvije turističke: Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska.
Splitsko-dalmatinska županija već godinama ima najveći broj nezaposlenih osoba u Hrvatskoj, gotovo petina nezaposlenih živi u toj županiji.
Gotovo 20 tisuća nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Krajem ožujka čak je 18,13 posto svih nezaposlenih u Hrvatskoj živjelo u toj županiji. Ne pomaže puno ni turistička sezona: u protekle dvije godine u kolovozu, na vrhuncu turističke sezone, čak je 17 posto nezaposlenih građana Hrvatske živjelo u toj županiji.
Turizam i graditeljstvo koje je na Jadranu buknulo dobrim dijelom baš zbog turizma nisu promijenili činjenicu da ta županija, prema posljednjim službenim podacima, ima gotovo 20 tisuća nezaposlenih, što je 73 posto više od Grada Zagreba koji od SDŽ-a ima čak 81,1 posto više stanovnika.
Ni veće plaće ni manja nezaposlenost
Iako su i ekonomska i porezna politika u Hrvatskoj dobrim dijelom pod utjecajem potreba u turizmu, u krajevima u kojima dominira ta djelatnost to ne znači nužno ni veće plaće ni veću zaposlenost.
Dvije spomenute županije tako su po pitanju broja nezaposlenih, odnosno stope nezaposlenosti, u kategoriji sa slavonskim županijama koje su najmanje razvijeni dijelovi Hrvatske. Stopa nezaposlenosti veća je tek u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.
Splitsko-dalmatinska županija sa stopom nezaposlenosti od 10,4 posto i Šibensko-kninska sa stopom od 10,5 posto lošije su čak i od Sisačko-moslavačke županije.
Situacija na sjeveru države potpuno suprotna
Iako ima registriranu nezaposlenost ispod deset posto, i Dubrovačko-neretvanska županija ima znatno veću stopu nezaposlenosti od hrvatskog prosjeka. Hrvatski prosjek je šest posto, a u najjužnijoj hrvatskoj županiji stopa nezaposlenosti je u ožujku bila 8,8 posto.
Situacija je potpuno suprotna na sjeveru države pa je tako u Varaždinskoj županiji stopa nezaposlenosti bila 2,9 posto, odnosno upola manja od hrvatskog prosjeka i tri i pol puta manja od stope nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Sve županije u regiji Sjeverna Hrvatska imaju stopu nezaposlenosti ispod četiri posto, što je daleko manje i od hrvatskog i od EU prosjeka.
Najjednostavniji zaključak nije nužno i ispravan
Bilo bi najjednostavnije zaključiti da se u županijama u kojima dominira turizam svi bave iznajmljivanjem apartmana i ne moraju raditi za prosječnu hrvatsku plaću ili plaću manju od toga, dok je to, primjerice, građanima u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji prihvatljivo i nužno. Ali to bi vjerojatno bio pogrešan zaključak, jer onda stopa nezaposlenih u Zadarskoj županiji ne bi bila upola manja od one u Splitskoj, a u Istarskoj županiji čak tri puta manja.
Pritom je razlika u prosječnim plaćama, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Varaždinskoj i Zadarskoj županiji u 40 eura. Na rast plaća hrvatskih radnika više je utjecalo iseljavanje, odnosno njihov odlazak u inozemstvo nego sve bolje turističke sezone.
Razlike – u strukturi gospodarstva
No, ono što ih značajno razlikuje je struktura gospodarstva. U Varaždinskoj županiji je, prema posljednjim podacima, čak 32,44 posto zaposlenih radilo u prerađivačkoj industriji. U Istarskoj županiji taj je udio bio znatno manji, oko 14 posto, ali ta se djelatnost i dalje s turizmom borila za prvo mjesto po broju zaposlenih.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji najviše je zaposlenih bilo u trgovini, slijedi turizam i ugostiteljstvo. Prerađivačkoj industriji, koja je po udjelu radnika pala ispod deset posto, sada i graditeljstvo prijeti da je pretekne po broju radnika. Uz to, prosječna plaća u prerađivačkoj industriji još uvijek je veća od one u turizmu i graditeljstvu. Barem na papiru i u službenim statistikama.
Znatno manja ponuda poslova
Dio nezaposlenih u turističkim županijama vjerojatno je odlučio biti u tom statusu jer njihova obitelj dobro živi od turizma i nije im nužno raditi za plaću nešto veću od tisuću eura, ali niti su svi obučeni raditi u turizmu niti su sva mjesta u tim županijama na obali.
Ljudi iz Sinja ili Imotskog nemaju more na nekoliko stotina metara od svog doma, a tvornice u kojima su radili gasile su se jedna za drugom. Oni jednostavno imaju znatno manju ponudu poslova od sunarodnjaka u Varaždinskoj ili Koprivničko-križevačkoj županiji. Ako ne rade za državu ili u turizmu, puno su veće šanse da će biti nezaposleni. Baš onako kako nezaposlenost više prijeti Španjolcima ili Grcima, gdje je trenutna stopa nezaposlenosti 11 posto, nego Nijemcima ili Austrijancima, gdje je stopa nezaposlenosti 3,1, odnosno 4,7 posto.