Telegramov komentator Jasmin Klarić analizira uspjeh hrvatskih stranaka, prema prosjecima potpore koju su dobivale u redovnim redovnim mjesečnim istraživanjima javnog mijenja, Cro Demoskop i Crobarometar. Danas je na redu SDP, a sutra i trenutno najjača hrvatska stranka, HDZ
Okolišanje ovdje nema nikakvog smisla – iza SDP-a je najgora godina u ovom stoljeću. Rejting nikad nije bio niži, čak ni u najgorem mjesecu Davora Bernardića (14,8 posto u veljači 2019. godine), Klub zastupnika se raspao, a stranka je u Zagrebu, svojoj nekadašnjoj utvrdi, manja od ostatka ostataka. Na proljetnim lokalnim izborima, pritom, socijaldemokrati su dobili za cijelu trećinu manje glasova nego prije četiri godine, a gorak okus tek su donekle sprali solidniji rezultati u sredinama u kojima su SDP-ovi kandidati ušli u drugi krug.
U Saboru je stranka spala na 14 zastupnika, jer ih je čak 18 otišlo nakon serije izbacivanja zbog neprovođenja odluka središnjih tijela stranke. Konkretni razlozi za izbacivanje četvero zastupnika, što je prethodilo masovnom egzodusu, pritom, nikad nisu do kraja javno razjašnjeni. Trebaju li, stoga, Grbin i ekipa, kad je u pitanju budućnost stranke koju vode, dočekati 2022. godinu u tamnim odijelima i još tmurnijem raspoloženju? Teško.
Kraj pada
Krajem listopada, nakon što se prašina oko radikalnog kraja višegodišnjeg (moguće i višedesetljetnog) sukoba u SDP-u počela slijegati, na ovom mjestu je napisana jedina moguća prognoza: “Nastavi li padati podrška stranci Peđe Grbina, bit će posve jasno da ključni problem, barem u ovoj fazi, ipak, nisu bili Davor Bernardić i njegova ekipa, niti strelovit rast popularnosti druge lijeve opcije, platforme Možemo!. Kao i da je budućnost stranke koja je dva puta pobijedila na parlamentarnim izborima, manje-više – zapečaćena”.
Podrška, međutim, nije nastavila padati. Nakon mučnog listopada i srozavanja na 14,2 posto, doima se kao da je SDP dosegnuo dno. Ankete u naredna dva mjeseca su ekipi s Iblerovog trga davale 14,6 posto – sitni, minimalni porast, ali koji ipak ukazuje na to da se strmi i dosad uobičajeni pad – ne nastavlja.
Ima li nade za njih?
Tih 14,6 posto, valja naglasiti, i dalje su niži postotak podrške od najnižeg kojeg je imao SDP pod Bernardićem – dakle dosad najnižeg u aktualnom mileniju – što budućnost stranke koja je dvaput vodila zemlju i dalje pokazuje izrazito neizvjesnom. No, iako su ostali bez više od pola kluba, bez nekoliko istaknutih članova stranke, pad je prestao i to je činjenica na kojoj se, jednostavno, može pokušati dalje graditi priču. Vremena do sljedećih izbora, uostalom, što je druga dobra vijest za Grbina i njegove, ima sasvim dovoljno.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nedovoljno? Nemoguće da se vrate na pozicije koje su nekad imali? Beznadno? Sasvim je moguće da su sve tvrdnje iz prethodnih rečenica na mjestu.
No, jedna stvar je tvrda, neupitna činjenica. Njemački socijaldemokrati koje je vodio Olaf Scholz su u godinu koja je upravo prošla ušli otprilike kao SDP u 2022. – s podrškom koja je, po prvim anketama u siječnju 2021. varirala između 14 i 16 posto. Još gore – vladajući CDU i CSU su tad imali golemih 36-37 posto glasova (HDZ je nešto iznad 28 posto). Prije nekoliko tjedana, Bundestag je izabrao novog njemačkog kancelara. Olafa Scholza.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Analiza rejtinga 2021.: Najgora godina za SDP u ovom stoljeću. Ali...
Unatoč golemom raskolu u Klubu zastupnika, pad SDP-a je krajem godine - prestao
Telegramov komentator Jasmin Klarić analizira uspjeh hrvatskih stranaka, prema prosjecima potpore koju su dobivale u redovnim redovnim mjesečnim istraživanjima javnog mijenja, Cro Demoskop i Crobarometar. Danas je na redu SDP, a sutra i trenutno najjača hrvatska stranka, HDZ
Okolišanje ovdje nema nikakvog smisla – iza SDP-a je najgora godina u ovom stoljeću. Rejting nikad nije bio niži, čak ni u najgorem mjesecu Davora Bernardića (14,8 posto u veljači 2019. godine), Klub zastupnika se raspao, a stranka je u Zagrebu, svojoj nekadašnjoj utvrdi, manja od ostatka ostataka. Na proljetnim lokalnim izborima, pritom, socijaldemokrati su dobili za cijelu trećinu manje glasova nego prije četiri godine, a gorak okus tek su donekle sprali solidniji rezultati u sredinama u kojima su SDP-ovi kandidati ušli u drugi krug.
U Saboru je stranka spala na 14 zastupnika, jer ih je čak 18 otišlo nakon serije izbacivanja zbog neprovođenja odluka središnjih tijela stranke. Konkretni razlozi za izbacivanje četvero zastupnika, što je prethodilo masovnom egzodusu, pritom, nikad nisu do kraja javno razjašnjeni. Trebaju li, stoga, Grbin i ekipa, kad je u pitanju budućnost stranke koju vode, dočekati 2022. godinu u tamnim odijelima i još tmurnijem raspoloženju? Teško.
Kraj pada
Krajem listopada, nakon što se prašina oko radikalnog kraja višegodišnjeg (moguće i višedesetljetnog) sukoba u SDP-u počela slijegati, na ovom mjestu je napisana jedina moguća prognoza: “Nastavi li padati podrška stranci Peđe Grbina, bit će posve jasno da ključni problem, barem u ovoj fazi, ipak, nisu bili Davor Bernardić i njegova ekipa, niti strelovit rast popularnosti druge lijeve opcije, platforme Možemo!. Kao i da je budućnost stranke koja je dva puta pobijedila na parlamentarnim izborima, manje-više – zapečaćena”.
Podrška, međutim, nije nastavila padati. Nakon mučnog listopada i srozavanja na 14,2 posto, doima se kao da je SDP dosegnuo dno. Ankete u naredna dva mjeseca su ekipi s Iblerovog trga davale 14,6 posto – sitni, minimalni porast, ali koji ipak ukazuje na to da se strmi i dosad uobičajeni pad – ne nastavlja.
Ima li nade za njih?
Tih 14,6 posto, valja naglasiti, i dalje su niži postotak podrške od najnižeg kojeg je imao SDP pod Bernardićem – dakle dosad najnižeg u aktualnom mileniju – što budućnost stranke koja je dvaput vodila zemlju i dalje pokazuje izrazito neizvjesnom. No, iako su ostali bez više od pola kluba, bez nekoliko istaknutih članova stranke, pad je prestao i to je činjenica na kojoj se, jednostavno, može pokušati dalje graditi priču. Vremena do sljedećih izbora, uostalom, što je druga dobra vijest za Grbina i njegove, ima sasvim dovoljno.
Nedovoljno? Nemoguće da se vrate na pozicije koje su nekad imali? Beznadno? Sasvim je moguće da su sve tvrdnje iz prethodnih rečenica na mjestu.
No, jedna stvar je tvrda, neupitna činjenica. Njemački socijaldemokrati koje je vodio Olaf Scholz su u godinu koja je upravo prošla ušli otprilike kao SDP u 2022. – s podrškom koja je, po prvim anketama u siječnju 2021. varirala između 14 i 16 posto. Još gore – vladajući CDU i CSU su tad imali golemih 36-37 posto glasova (HDZ je nešto iznad 28 posto). Prije nekoliko tjedana, Bundestag je izabrao novog njemačkog kancelara. Olafa Scholza.