No, i tih 7,6 posto je daleko više od onoga što su im ankete davale pred izbore 2015. i 2020. godine, a Most se dosad uglavnom jako dobro snalazio u posljednjim mjesecima predizbornih kampanja
Kao i svaka dobra priča koja cilja na to da joj ljudi povjeruju, i ova je imala u sebi dosta istine. “S obzirom na to da nam ankete redovno daju puno manje nego što na kraju dobijemo, mi smo sad stabilno iznad deset posto i to je čvrsti temelj na kojem se može dalje rasti”, govorio je krajem ožujka za Telegram saborski zastupnik ove stranke Nino Raspudić.
Anketna situacija za Most se od tog ožujka do danas nešto pokvarila, ali ne pretjerano dramatično – početkom proljeća su bili na 8,9, a sad, na kraju godine, njih bira 7,6 posto anketiranih. Ako im, dakle, “ankete redovno daju puno manje” nego što na kraju dobiju, onda se i ovih 7,6 posto može promatrati s očekivanjem dvoznamenkaste potpore na izborima i dvoznamenkastog broja mandata nakon njih.
Pobijedili ankete, ali ne svaki put
Ali, stvarnost nije baš toliko jednoznačna. Most je dosad izašao tri puta na parlamentarne izbore. Prvi put 2015. godine bili su novi igrač na političkoj sceni i ankete su jedva uspjele zabilježiti njihove eksploziju u samo nekoliko tjedana pred izbore. Posljednje redovne mjesečne ankete davale su im 5,4 posto. Dobili su 13,6 posto i postali vjerojatno najveće iznenađenje u povijesti hrvatskog višestranačja.
Raspudićeva teorija o anketama i Mostu držala je vodu i na posljednjim, pandemijskim parlamentarnim izborima. U lipnju 2020. godine Most je po anketama bio na 5,5 posto, a za njih je na kraju glasalo 7,4 posto birača.
Priča, međutim, puca na izvanrednim izborima 2016. godine. Ankete su im pred dolazak Andreja Plenkovića davale blizu 11 posto. No, osvojili su ipak nešto manje, 9,8 posto glasova građana.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Čvrst temelj, ali i silazan trend
I ova kratka povijest odnosa Mostovih anketnih i izbornih rezultata ukazuje na osnovnu mudrost kod analiziranja anketa – trend je vjerojatno bitniji i od same brojke. A trend podrške Mostu u 2023. godini ipak nije sjajan. Unatoč tome što nije bilo prevelikog osciliranja, prosinac završavaju s najnižom potporom, što nikad nije dobra vijest.
No, i tih 7,6 posto je daleko više od onoga što su im ankete davale pred izbore 2015. i 2020. godine. Most je danas etablirana stranka i Raspudić je bio u pravu kad je rekao da imaju čvrst temelj. Hoće li se s njega odraziti opet do nekog pamtljivog rezultata u posljednjim mjesecima kampanje – u čemu su se dosad uglavnom jako dobro snalazili, odgovorit će 2024. godina.
Koja bi, pak, ovisno prije svega o rezultatu Plenkovićevog HDZ-a, mogla opet donijeti poznatu sliku. Božu Petrova ili nekog drugog iz Mosta, kako pregovaraju o slaganju vladajuće većine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
P.S. Postoci koji se navode u tekstu su mjesečni prosjeci potpore stranaka u dva redovna istraživanja javnog mnijenja, Cro Demoskop Promocije plus i Crobarometar agencije Ipsos
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Analiza rejtinga 2023.: Most je naglo pao, ali ima čvrst temelj. Mogli bismo ga vidjeti u pregovorima o slaganju Vlade
Prosinački rejting Mosta najniži je u ovoj godini, što za niti jednu stranku nikad nije dobra vijest
No, i tih 7,6 posto je daleko više od onoga što su im ankete davale pred izbore 2015. i 2020. godine, a Most se dosad uglavnom jako dobro snalazio u posljednjim mjesecima predizbornih kampanja
Kao i svaka dobra priča koja cilja na to da joj ljudi povjeruju, i ova je imala u sebi dosta istine. “S obzirom na to da nam ankete redovno daju puno manje nego što na kraju dobijemo, mi smo sad stabilno iznad deset posto i to je čvrsti temelj na kojem se može dalje rasti”, govorio je krajem ožujka za Telegram saborski zastupnik ove stranke Nino Raspudić.
Anketna situacija za Most se od tog ožujka do danas nešto pokvarila, ali ne pretjerano dramatično – početkom proljeća su bili na 8,9, a sad, na kraju godine, njih bira 7,6 posto anketiranih. Ako im, dakle, “ankete redovno daju puno manje” nego što na kraju dobiju, onda se i ovih 7,6 posto može promatrati s očekivanjem dvoznamenkaste potpore na izborima i dvoznamenkastog broja mandata nakon njih.
Pobijedili ankete, ali ne svaki put
Ali, stvarnost nije baš toliko jednoznačna. Most je dosad izašao tri puta na parlamentarne izbore. Prvi put 2015. godine bili su novi igrač na političkoj sceni i ankete su jedva uspjele zabilježiti njihove eksploziju u samo nekoliko tjedana pred izbore. Posljednje redovne mjesečne ankete davale su im 5,4 posto. Dobili su 13,6 posto i postali vjerojatno najveće iznenađenje u povijesti hrvatskog višestranačja.
Raspudićeva teorija o anketama i Mostu držala je vodu i na posljednjim, pandemijskim parlamentarnim izborima. U lipnju 2020. godine Most je po anketama bio na 5,5 posto, a za njih je na kraju glasalo 7,4 posto birača.
Priča, međutim, puca na izvanrednim izborima 2016. godine. Ankete su im pred dolazak Andreja Plenkovića davale blizu 11 posto. No, osvojili su ipak nešto manje, 9,8 posto glasova građana.
Čvrst temelj, ali i silazan trend
I ova kratka povijest odnosa Mostovih anketnih i izbornih rezultata ukazuje na osnovnu mudrost kod analiziranja anketa – trend je vjerojatno bitniji i od same brojke. A trend podrške Mostu u 2023. godini ipak nije sjajan. Unatoč tome što nije bilo prevelikog osciliranja, prosinac završavaju s najnižom potporom, što nikad nije dobra vijest.
No, i tih 7,6 posto je daleko više od onoga što su im ankete davale pred izbore 2015. i 2020. godine. Most je danas etablirana stranka i Raspudić je bio u pravu kad je rekao da imaju čvrst temelj. Hoće li se s njega odraziti opet do nekog pamtljivog rezultata u posljednjim mjesecima kampanje – u čemu su se dosad uglavnom jako dobro snalazili, odgovorit će 2024. godina.
Koja bi, pak, ovisno prije svega o rezultatu Plenkovićevog HDZ-a, mogla opet donijeti poznatu sliku. Božu Petrova ili nekog drugog iz Mosta, kako pregovaraju o slaganju vladajuće većine.
P.S. Postoci koji se navode u tekstu su mjesečni prosjeci potpore stranaka u dva redovna istraživanja javnog mnijenja, Cro Demoskop Promocije plus i Crobarometar agencije Ipsos