“Najbolja anketa su izbori”, kazali su dosad valjda sto tisuća puta političari nezadovoljni rezultatima neke ankete ili nešto oprezniji dobitnici ispitivanja javnog mnijenja. Potpuno je jasno da su ankete tek mutna skica slike zamrznute u vremenu, ali su često jedini egzaktniji analitički alat kojim se može procjenjivati trenutna specifična težina neke osobe, stranke ili politike.
Osim kad postoje i – izbori. Naime, samo ove godine je održano sedam izvanrednih izbora za općinska i gradska vijeća i njihovi rezultati su zanimljiv temelj za procjenu o kretanjima političke popularnosti stranaka, posebno najjače, s obzirom na to da ona ima svoje snažne ogranke u gotovo svakom dijelu zemlje (izvanredne izbore za načelnike dvije općine smo preskočili, jer ti rezultati dosta ovise o samom kandidatu ili kandidatkinji za koje se glasa).
Zbrajanje minusa
Brzinska analiza rezultata tih izbora nesumnjivo pokazuje da je stranka Andreja Plenkovića – u minusu. HDZ je, naime, manje glasova dobio ove, 2023. godine u odnosu na redovne lokalne izbore 2021. u čak šest od sedam jedinica lokalne samouprave u kojima se išlo na birališta. Bolje su prošli jedino u gradu Čabru, gdje su pojačali rezultat za 8,9 postotnih bodova, no od općine Čeminac do nedjeljnih izbora u gradu Orahovici, vladajuća stranka je zbrajala isključivo minuse.
Pad broja glasača, pritom, nije dramatičan, u prosjeku oko dva-tri posto, ali je – postojan. Od Varaždina (0,5 postotnih bodova) do općine Čeminac (4,7) ili spomenute Orahovice (4,8 postotnih bodova). Međutim, to je samo početak priče o smanjenju postotka onih koji na izbornim mjestima zaokružuju na razini države vladajuću stranku.
Pad koji se nastavlja
Naime, HDZ je na lokalnim izborima 2021. godine – unatoč rekordnom broju osvojenih županija, ukupno gledano dobio manje glasova nego četiri godine prije toga. Na prvim Plenkovićevim lokalnim izborima, 2017. godine, HDZ je osvojio ukupno 31,8 posto glasova, dok je četiri godine kasnije dobio 29,4 posto. Spomenuti minusi na izvanrednim lokalnim izborima ove godine, dakle, predstavljaju daljnji pad.
Nešto laganiji gubitak potpore bilježe ankete na nacionalnoj razini. HDZ je pred lokalne izbore 2021. imao potporu 28,6 posto anketiranih, dok je sad na 27,7 posto. Podsjetimo, na parlamentarnim izborima 2020. godine, obilježenima pandemijom i rekordno niskim izlaznošću, Plenkovićeva stranka je osvojila 37,3 posto glasova.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Trend je jasan
Bez obzira na anketni minus i nešto ozbiljniji gubitak potpore u biračkim kutijama na ovogodišnjim izvanrednim izborima u gradovima i općinama, HDZ je i dalje uvjerljivo najjača stranka u zemlji. Dvije stvari bi za njih, međutim, trebale biti itekako problematične.
Prvo, čak i ako ostvare uvjerljivu pobjedu, ali sa značajnije manje glasova nego 2020. godine, mogli bi imati golemih problema u slaganju parlamentarne većine. Drugi problem je trend, kojeg u politici – bez velikih vanjskih inputa, poput spomenute korone prije tri godine – nije jednostavno promijeniti.
A kad je u pitanju trend što se tiče najjače hrvatske stranke, on je jasan. HDZ je na putu prema dole.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plenkovića čekaju golemi problemi: nedavni izbori snažno sugeriraju da je HDZ na putu prema dolje
Minusi nisu preveliki, u prosjeku dva-tri posto, ali trend je vrlo jasan
Na prvim Plenkovićevim lokalnim izborima, 2017. godine, HDZ je osvojio ukupno 31,8 posto glasova, dok je četiri godine kasnije dobio 29,4 posto. Spomenuti minusi na izvanrednim lokalnim izborima ove godine, dakle, predstavljaju daljnji pad
“Najbolja anketa su izbori”, kazali su dosad valjda sto tisuća puta političari nezadovoljni rezultatima neke ankete ili nešto oprezniji dobitnici ispitivanja javnog mnijenja. Potpuno je jasno da su ankete tek mutna skica slike zamrznute u vremenu, ali su često jedini egzaktniji analitički alat kojim se može procjenjivati trenutna specifična težina neke osobe, stranke ili politike.
Osim kad postoje i – izbori. Naime, samo ove godine je održano sedam izvanrednih izbora za općinska i gradska vijeća i njihovi rezultati su zanimljiv temelj za procjenu o kretanjima političke popularnosti stranaka, posebno najjače, s obzirom na to da ona ima svoje snažne ogranke u gotovo svakom dijelu zemlje (izvanredne izbore za načelnike dvije općine smo preskočili, jer ti rezultati dosta ovise o samom kandidatu ili kandidatkinji za koje se glasa).
Zbrajanje minusa
Brzinska analiza rezultata tih izbora nesumnjivo pokazuje da je stranka Andreja Plenkovića – u minusu. HDZ je, naime, manje glasova dobio ove, 2023. godine u odnosu na redovne lokalne izbore 2021. u čak šest od sedam jedinica lokalne samouprave u kojima se išlo na birališta. Bolje su prošli jedino u gradu Čabru, gdje su pojačali rezultat za 8,9 postotnih bodova, no od općine Čeminac do nedjeljnih izbora u gradu Orahovici, vladajuća stranka je zbrajala isključivo minuse.
Pad broja glasača, pritom, nije dramatičan, u prosjeku oko dva-tri posto, ali je – postojan. Od Varaždina (0,5 postotnih bodova) do općine Čeminac (4,7) ili spomenute Orahovice (4,8 postotnih bodova). Međutim, to je samo početak priče o smanjenju postotka onih koji na izbornim mjestima zaokružuju na razini države vladajuću stranku.
Pad koji se nastavlja
Naime, HDZ je na lokalnim izborima 2021. godine – unatoč rekordnom broju osvojenih županija, ukupno gledano dobio manje glasova nego četiri godine prije toga. Na prvim Plenkovićevim lokalnim izborima, 2017. godine, HDZ je osvojio ukupno 31,8 posto glasova, dok je četiri godine kasnije dobio 29,4 posto. Spomenuti minusi na izvanrednim lokalnim izborima ove godine, dakle, predstavljaju daljnji pad.
Nešto laganiji gubitak potpore bilježe ankete na nacionalnoj razini. HDZ je pred lokalne izbore 2021. imao potporu 28,6 posto anketiranih, dok je sad na 27,7 posto. Podsjetimo, na parlamentarnim izborima 2020. godine, obilježenima pandemijom i rekordno niskim izlaznošću, Plenkovićeva stranka je osvojila 37,3 posto glasova.
Trend je jasan
Bez obzira na anketni minus i nešto ozbiljniji gubitak potpore u biračkim kutijama na ovogodišnjim izvanrednim izborima u gradovima i općinama, HDZ je i dalje uvjerljivo najjača stranka u zemlji. Dvije stvari bi za njih, međutim, trebale biti itekako problematične.
Prvo, čak i ako ostvare uvjerljivu pobjedu, ali sa značajnije manje glasova nego 2020. godine, mogli bi imati golemih problema u slaganju parlamentarne većine. Drugi problem je trend, kojeg u politici – bez velikih vanjskih inputa, poput spomenute korone prije tri godine – nije jednostavno promijeniti.
A kad je u pitanju trend što se tiče najjače hrvatske stranke, on je jasan. HDZ je na putu prema dole.