Analiza uglednog Foreign Affairsa. Kako Kinezi iskorištavaju rat na Bliskom istoku i što im je pritom doista cilj

Zapad nastoji očuvati postojeći međunarodni poredak prilagođavanjem nekih njegovih elemenata, a kineski stratezi kao da vole preživljavanje u svijetu bez reda i poretka pa još nude pomoć drugim zemljama u izgradnji suvereniteta, navodi se u analizi Foreign Affairsa.

Pozvali na dvodržavno rješenje

Nakon brutalnog napada Hamasa administracija američkog predsjednika Joea Bidena pokušava izbalansirati javnu potporu Izraelu sa sve većim pritiscima da osudi napade na Gazu i bude otvorenija za političko rješenje s Palestincima.

Peking, s druge strane, nema potrebu za ravnotežom. Poziva na dvodržavno rješenje, odbija osuditi Hamas i poduzima simbolične korake kako bi podržao primirje. Time je iskoristio globalne protuizraelske osjećaje da bi ojačao položaj Kine na globalnom Jugu.

Baš kako se model umjetne inteligencije uči i poboljšava u odgovorima na upite svakom novom serijom podataka s kojima se trenira, tako se i Kina uvježbava svakom novom globalnom krizom u kojoj brusi svoju retoriku i čini da je što bliže stavovima globalnog Juga.

Usporedba odgovora Kine na dva rata

Najbolje je to vidljivo u usporedbi odgovora koje je Kina dana na rat u Gazi i rat u Ukrajini. Kad je ruski predsjednik Vladimir Putin izvršio invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., Kini je trebalo neko vrijeme da odgovori na taj čin.

Njihova šeprtljava i zbunjujuća priopćenja u početku su spominjala “nepovredivost teritorijalnog suvereniteta Ukrajine”, ali i bliskost Kine s Rusijom. Naveli su da postoji “razumna zabrinutost za sigurnost u zemlji” i kritizirali SAD i NATO. Peking je namjerno bio neodređen u svojim porukama kako bi izbjegao osudu bilo koje strane.

Već kod napada Hamasa na Izrael, Kina je imala definiran brzi odgovor. Kako je postalo jasno da je globalni Jug u velikoj većini protiv Izraela, Kina je pokušala iskoristiti nastalu krizu i razotkriti ono što vidi kao dvostruke američke standarde. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova 8. listopada je pozvalo na prekid vatre i pružilo podršku rješenju s dvije države. Nisu kritizirali Hamas niti osudili masakr koji je izvršen dan ranije iako su među žrtvama te terorističke skupine bile četiri kineske državljanke.

Porast antiizraelske retorike u Kini

Istraživač Tuvia Gering dokumentirao je porast antiizraelske retorike, dijelom čak i antisemitske, koja se pojavila, a kojom je kineska Komunistička partija odgovorila na rat u službenim i neslužbenim kanalima. Krajem listopada propagandni list China Daily objavio je da se “SAD stavlja na pogrešnu stranu povijesti u Gazi”.

Kineska državna televizija u jednoj drugoj prilici objavila je da “Židovi čine 3 posto stanovništva SAD-a, ali da kontroliraju više od 70 posto bogatstva”. Kina se takvim narativom približila zemljama poput Indonezije, Saudijske Arabije i Južne Afrike i predstavila se kao alternativa onome što se vidi kao ratnohuškačka, hegemonijska i licemjerna Amerika.

Kineska antiizraelska retorika dosegla je i diplomatsku razinu. Skupina arapskih ministara vanjskih poslova 20. studenoga je krenula na turneju po zemljama, stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a. Prvi grad koji su posjetili bio je Peking, gdje ih je dočekao kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi.

Arapska javnost daje prednost Kini

Putovanje ministara na istok prije sastanaka u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u sigurno je bio planiran. Pretpostavlja se da je uzrok tome sve veći utjecaj Kine na Bliskom istoku od pregovora o smanjenju napetosti između Irana i Saudijske Arabije prošlog ožujka.

Sastanak u Pekingu nije dao konkretne rezultate, a čini se da mu to nije niti bio cilj. On je pokazao da arapske zemlje imaju izbora koji ne uključuje SAD, a Kina tu uživa u ulozi alternativnog partnera.

Od početka izraelskih napada na Gazu koju Bidenova administracija uvelike podržava, nepovjerenje prema SAD-u se produbilo diljem arapskih zemalja. Ankete javnog mnijenja pokazuju da arapska javnost daje prednost Kini u odnosu na SAD. Riječ je o dugoročnom trendu koji se pogoršava ratom u Gazi.

Hvaljeni poredak samo je prevara

U osam velikih nezapadnih zemalja — Brazilu, Kini, Indiji, Indoneziji, Rusiji, Turskoj, Saudijskoj Arabiji i Južnoj Africi — Kina je, za razliku od zapadnih sila, svojim stavovima mnogo bliža ljudima na globalnom Jugu.

Bilo da je riječ o stavu kako će Rusija pobijediti u ratu s Ukrajinom, o vjerojatnosti da bi se Europska unija mogla raspasti ili ako se govori o krhkom stanju američke demokracije, kineska službena stajališta odražavaju razmišljanja prosječnog Brazilca ili Turčina.

Ratovi u Ukrajini i Gazi podupiru kineski argument da svijet postaje sve neuređeniji. Prema mišljenju Pekinga, potpora SAD-a izraelskim napadima u Gazi pokazuje da je toliko hvaljeni poredak samo prevara. Dok je SAD brzo osudio ratne zločine u Ukrajini i kinesko postupanje s Ujgurima (turkijski narod nastanjeni najvećim dijelom u Kini op.a.), nisu reagirali na ono što ostatak svijeta vidi kao identično postupanje Izraela u Gazi.

Virtualni samit usredotočen na rat u Gazi

Kineska strategija razotkrivena je u potpunosti 20. studenoga. Kineski vođa Xi Jinping sudjelovao je na virtualnom samitu BRICS-a koji je okupio članice bloka – Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku zajedno s novim zemljama – Argentinom, Egiptom, Etiopijom, Iranom, Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Samit je bio pokušaj da se skupina predstavi kao nova alternativa zapadnim organizacijama poput G-7. Skupina, iako je svojim okupljanjem poslala jasnu poruku, nije ponudila nikakve praktične korake za okončanje nasilja, kratkoročno ni dugoročno.

Kina trenutno ima samo jednog saveznika – Sjevernu Koreju. Na Bliskom istoku, SAD su bile postojane u podršci sigurnosti Izraela još od Jomkipurskog rata 1973. godine.

Mogu slobodno birati svoje partnere

Kina, nasuprot Zapadu, može slobodno birati svoje partnere u regiji, ovisno o svojim potrebama. Primjerice, može kupovati iransku naftu dok surađuje sa Saudijskom Arabijom na tehnologiji balističkih projektila ili graditi infrastrukturu u Siriji dok pokušava vezati Tursku za Inicijativu pojasa i cesta.

Zemlja ima relativnu slobodu u kojoj, za razliku od SAD-a, nema dugogodišnjeg saveznika koji bi je zbog njezina odgovora na rat u Gazi optužio za izdaju. Dok SAD poručuje svima kako bi se trebali uskladiti s njihovim stavovima i slijediti globalna pravila, Kina se predstavlja kao prvak “multicivilizacijskog svijeta” i partner za razvoj. Peking ne prisiljava druge zemlje da biraju stranu.

Prema rezultatima ankete Europskog vijeća za vanjske odnose, provedene u prosincu 2022. i siječnju 2023. među glavnim nezapadnim zemljama, značajna većina stanovnika ne misli da će njihove zemlje ikada morati birati između Kine i SAD-a.

Što će biti s Tajvanom

Primjerice, samo 14 posto Indijaca očekuje za deset godina podijeljeni svijet u kojem bi mogli biti prisiljeni birati između blokova pod odminacijom Kine i SAD-a. Dok SAD zahtijeva sve tješnju suradnju i usklađivanje, percipirana nesvrstanost Kine tu zemlju prikazuje kao omiljenog partnera za ulaganja u infrastrukturu i gospodarski razvoj u mnogim dijelovima svijeta.

Bidenova administracija potiče vladu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da razvije vojnu strategiju u Gazi, obrati pažnju na međunarodno pravo i učini više za ublažavanje humanitarne krize koja je sve veća. Postavljaju se kao mogući posrednik u političkom procesu između Izraelaca, Palestinaca i njihovih arapskih susjeda smirivanja nasilja.

Sa svakom civilnom žrtvom u izraelskim zračnim napadima, argumenti Zapada o obrani poretka postaju sve manji na globalnom Jugu. To bi moglo imati trajne posljedice i na Ukrajinu koja legitimitet svoje borbe temelji na Rusiji koja je agresijom srušila poredak. Ako u nekom trenutku Xi donese odluku o napadu na Tajvan, može se nadati da će mu stav o ratu u Gazi donijeti podršku globalnog Juga.