Analiziramo prijedlog novog Zakona o radu: pokušali su urediti rad od kuće, ključna promjena kod ugovora na određeno
Vlada sada regulira i rad od kuće, ali i rad preko digitalnih platformi. Ovo su najvažnije točke
U javno savjetovanje ovih dana pušten je prijedlog novog Zakona o radu kojim se reguliraju neke nove pojave, poput rada od kuće ili rada putem digitalnih platformi. Osim toga, jedna od zanimljivijih novosti jest i ograničenje rada na određeno vrijeme.
Odnosi između poslodavaca i radnika u praksi postaju sve fleksibilniji, pa tako nije rijetkost da se u nekim sektorima, poput IT industrije, dio radnika uopće ne želi zaposliti. Ne žele biti vezani za jednog poslodavca.
Čak 90 posto novih ugovora na određeno vrijeme
No tu se radi o iznadprosječno plaćenim ljudima, koji su vrlo traženi na tržištu rada, pa im takva, neovisna pozicija odgovara. S druge strane, mnogi radnici imaju kratkotrajne ugovore, na određeno vrijeme, što Vlada vidi kao problem te se on pokušava riješiti i ovim izmjenama Zakona, kako takav rad kod jednog poslodavca ne bi mogao trajati unedogled, kao što je to često događalo.
U obrazloženju najnovijih izmjena Zakona o radu tako se navodi da je posljednjih godina kod novosklopljenih ugovora, vrlo visok postotak onih na određeno vrijeme – čak 90 posto. Vlada smatra da je to previsok postotak, s obzirom na to da se ipak radi o iznimci u radnom zakonodavstvu.
Podaci Eurostata otkrivaju da je Hrvatska 2020. godine imala 15,2 posto privremenih ugovora, što je značajno više od prosjeka EU 27 koji je iznosio 13,5 posto. Što se tiče ugovora na određeno vrijeme u trajanju do tri mjeseca Hrvatska je u samom vrhu na ljestvici zemalja Europske unije. U zemljama članicama EU takve ugovore, koji traju do tri mjeseca ima 1,7 posto, dok se u Hrvatskoj ta brojka penje na preko 4 posto.
Nova pravila se ne primjenjuju na sezonske radnike
U novom prijedlogu Zakona o radu preciznije se definira radni odnos na određeno vrijeme, s time da se naglašava da se radi o iznimci. Naime, ugovor na određeno vrijeme može se sklopiti u slučajevima kada je unaprijed poznat razlog prestanka radnog odnosa.
Ipak, postoje i neka izuzeća, tako da se nova pravila ne primjenjuju na sezonske radnike kao i za radnike koji rade putem agencija.
Iako već godinama dio radnika, koji zbog prirode svog posla to mogu, radi od kuće, ta je praksa postala gotovo uobičajena tijekom pandemije. Novi Zakon o radu prepoznaje i takav način rada te su njime propisana prava i obveze radnika i poslodavaca kod takvog modela rada.
Reguliraju se rad od kuće i digitalne platforme
Uglavnom, za razliku od standardnih ugovora o radu, kada se radi o “radu na izdvojenom mjestu” kako se to službeno naziva u Zakonu, u tim ugovorima potrebno je definirati i pitanja opreme za rad, te naknade troškova nastalih zbog obavljanja poslova na izdvojenom mjestu. Također, propisano je da radnik koji radi od kuće ima ista materijalna i druga prava kao i radnici koji rade u uredima. Odnosno, ne smije zbog toga što radi od kuće imati manju plaću.
Reguliran je i rad putem digitalnih platformi, poput Ubera, Bolta i sličnih. Propisano je da radnici koji rade za digitalne platforme, bilo direktno ili putem posrednika moraju imati plaćeno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kao i svi ostali radnici.
Također, Zakonom je propisano da digitalna platforma solidarno odgovara za obveze koje posrednik ima prema radnicima. Poznato je, naime, da postoje tvrtke koje zapošljavaju vozače koji onda zapošljavaju vozače ili dostavljače koji usluge obavljaju i za Uber, Bolt ili neki drugi sličan servis. U slučaju da posrednička tvrtka ne plati poreze, doprinose ili plaću – platit će je digitalna platforma.
HUP nije oduševljen prijedlogom novog zakona
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca, koja je od početka bila uključena u proces izrade prijedloga novog Zakona o radu, ne čine se previše oduševljenim onim što je na kraju otišlo u javno savjetovanje.
“Cilj reforme trebao bi biti kreirati jasan i moderan zakonodavni okvir namijenjen poboljšanju radnih uvjeta i ravnoteže između poslovnog i privatnog života, boljem uređenju novih oblika rada i poticanju prelaska s ugovora na određeno vrijeme na ugovore na neodređeno vrijeme te s neprijavljenog na prijavljeni rad, no nažalost s predloženim rješenjima nismo uvjereni da će to biti ostvareno.
Čini se, da sada pritisnuti rokovima iz Europe, nemamo vremena napraviti prilagodbu direktivama promišljeno u skladu s hrvatskim realitetom i potrebama i donijeti nužno potreban suvremeni Zakon o radu, već se stvari pokušavaju riješiti interventno, ponekad čak i na štetu onima koje bi zakon trebao štititi. Pozivamo stoga još jednom Vladu i Ministarstvo da hitno ponovno pokrene proces izrade ukupnog novog suvremenog Zakona o radu, kao preduvjet gospodarskog i društvenog razvoja naše zemlje“, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca.