Aneksija ubija šansu za mirovni sporazum. Čak i kada bi Putin bio spreman vratiti teritorije Ukrajini, prijetila bi mu smjena
Vladimir Putin danas će službeno proglasiti aneksiju oko 15 posto ukrajinskog teritorija
Moskva se sprema za službenu objavu aneksije četiriju ukrajinskih regija – Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona. Očekuje se da će Vladimir Putin u 15 sati po moskovskom vremenu potpisati sporazum o pripojenju, a održat će i prigodni govor.
Sličan sporazum Putin je potpisao i 2014. godine u dvorani u Kremlju, kada je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim. Tada je u Moskvi vladalo ozračje trijumfa i nacionalne euforije, a Putin je uživao golemu popularnost u javnosti. Okolnosti današnje velike objave daleko su drugačije.
Cijena koju je Rusija platila da bi došla do pripajanja 15 posto ukrajinskog teritorija je astronomska, Rusi masovno bježe iz zemlje u strahu od mobilizacije, a većina ostatka svijeta oštro osuđuje postupke Kremlja. A koliku težinu zapravo ima očekivana Putinova objava najbolje pokazuje jedna odredba ruskog ustava.
Russian President Putin to host a formal ceremony in Moscow after declaring the “independence” of the Ukrainian regions Zaporizhia and Kherson https://t.co/jRYwClTKAZ pic.twitter.com/ilOkaOC6Ho
— Al Jazeera English (@AJEnglish) September 30, 2022
Nema vraćanja pripojenog teritorija
Naime, izmjena ustava Ruske Federacije iz 2020. godine sprječava Putina – ili njegova nasljednika – da ustupi natrag jednom stečen ruski teritorij. To u prijevodu znači da, čak i kada bi Putin bio spreman na djelomično povlačenje kao dio nekog budućeg mirovnog sporazuma s Ukrajinom, prema ruskom ustavu to ne bi smio učiniti, a kršenje ustava za sobom povlači mogući opoziv s dužnosti. Poznato je da aneksija ima i značajan vojni benefit za Putina, a odnosi se na mogućnost novačenja Ukrajinaca koji još žive na prisvojenom području. To bi Moskvi osiguralo topovsko meso koje bi kompenziralo značajne ruske gubitke.
No, najznačajnija stavka koja dolazi s otimanjem četiriju ukrajinskih regija je nuklearna prijetnja, koju se Rusija niti ne trudi prikriti. Kremlj je u više navrata davao do znanja da će morati reagirati ukoliko neprijateljska strana ugrozi opstojnost njihove države. Dakle, ukoliko ukrajinska ofenziva nastavi vraćati okupirane regije, sada će zagrabiti u, kako to vidi Moskva, ruski teritorij. I time riskirati gnjev ruskog nuklearnog odvraćanja, piše The Telegraph.
Putin bi mogao doći u iskušenje
“Osobno, ne vjerujem u tvrdnju da Putin nikad ne bi posegao za nuklearnom bombom samo zato što se to tumači kao samoubilački potez. Pa cijeli ovaj rat je od prvog trenutka samoubilački”, piše dopisnik Telegrapha iz Ukrajine Roland Oliphant. Ovaj rat je autodestruktivan od samog starta, napominje. Čak i ako nije lud, Putin je imao toliko loših odluka da je ostavio malo razloga za vjerovati da će u tom slučaju postupiti ispravno, smatra. Ukoliko vjeruje da je korištenje nuklearnog oružja u njegovom interesu i ako misli da bi se mogao izvući s tim, mogao bi doći u iskušenje.
Međutim, reporter Telegrapha smatra da je Putinova primarna namjera zastrašiti Zapad dovoljno da natjera Ukrajinu na “prekid vatre” i razgovor. To bi u praksi značilo stavljanje rata na pauzu, ostavljajući Rusiji kontrolu nad velikim dijelovima jugoistočne Ukrajine. Svijet bi odahnuo i zadovoljio se nesavršenim, ali održivim mirom koji bi mogao trajati desetljećima. Putin u tom slučaju ne bi bio pobjednik, ali bi izbjegao ponižavajući poraz na ratištu.
No, Ukrajinci vjeruju da bi takav mir trajao samo dok se Rusija ponovno ne naoruža i obuči za novu borbu. Zato će i ignorirati današnju ceremoniju u Moskvi i nastaviti se boriti koliko god mogu, zaključuje dopisnik Telegrapha.