Putin i Šojgu se večeras obraćaju naciji, separatisti najavili hitno pripajanje Rusiji. Što se to sprema u Ukrajini?

U tom svjetlu intrigantno djeluje i najava obraćanja naciji ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegova ministra obrane Sergeja Šojgua, najavljenog za 19 sati po hrvatskom vremenu. Još zloslutnije djeluje dopuna dnevnog reda ruske Dume koja je već danas raspravljala o hitnim promjenama zakona kojima se uvode strože kazne svim vojnicima koji se, primjerice, odbiju boriti u vrijeme proglašenog ratnog stanja ili opće mobilizacije što, kako tumači Telegraph, sugerira da se opća mobilizacija, koju su u Kremlju dosad otklanjali, doista priprema.

‘Povijesna pravda’

O referendumima u dijelovima Donjecka i Luganska pod kontrolom proruskih separatista već se neko vrijeme govori i “oslobađanje” tih regija Vladimir Putin je naveo kao jedan od glavnih razloga za pokretanje invazije na Ukrajinu. Dok Putin razmatra koje će sljedeće poteze povući, nakon uspješne ukrajinske protuofenzive, njegovi saveznici u Moskvi podržali su referendume što ukazuje na želju Kremlja da spriječi daljnje ukrajinske napretke, navodi Associated Press.

Jedan od Putinovih bliskih saveznika, bivši ruski predsjednik i aktualni zamjenik čelnika ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Dmitrij Medvedev, ustvrdio je da će referendumi promijeniti budući razvoj Rusije, osigurati “geopolitičku transformaciju svijeta” i omogućiti Kremlju više mogućnosti za obranu “ruskog teritorija”. “Zadiranje u ruski teritorij je zločin koji vam omogućuje korištenje svih snaga samoobrane”, konstatirao je Medvedev na aplikaciji Telegram.

Naglasio je kako se Ukrajina i Zapad upravo zbog toga “toliko boje ovih referenduma” i dodao da bi pridruživanje tih regija Rusiji bilo “nepovratno”. “Referendumi u Donbasu su ključni, ne samo zbog sustavne zaštite stanovništva LNR-a, DNR-a i drugih oslobođenih teritorija, nego i zbog obnavljanja povijesne pravde”, konstatirao je Medvedev. Pridruživanje ukrajinskog teritorija Rusiji podržao je i šef Dume – Donjeg doma ruskog parlamenta – Vjačeslav Volodin.

Što bi se promijenilo?

Anektiranjem dodatnog velikog dijela ukrajinskog teritorija Rusiji – oko 15 posto ukupne površine, što je veličina Mađarske ili Portugala – Vladimir Putin bi u stvari izazivao SAD i Europu da riskiraju direktni vojni sukob s Moskvom, piše Reuters ističući da je Zapad do sada bio oprezan oko slanja oružja Ukrajincima koje bi moglo dosegnuti ruski teritorij. Zapad je već ustvrdio da bi njihov izravan sukob s Rusijom predstavljao Treći svjetski rat. Putinov ideološki guru, ekstremno desni filozof Aleksandar Dugin, u svojem posljednjem traktatu objavljenom prije nekoliko dana, najavljuje okončanje “specijalne vojne operacije” i početak upravo Trećeg svjetskog rata.

Medvedevljeva interpretacija važnosti pripajanja teritorija nalikuje na upozorenje Zapadu, jer bi ukrajinske akcije na “ruskom teritoriju”, kako bi Moskva gledala na Lugansk i Donjeck nakon referenduma, mogle dovesti i do korištenja nuklearnog oružja. Sam Medvedev je nedugo nakon početka rata konstatirao kako bi napad na ruski teritorij mogao biti razlog zbog kojeg Kremlj posegne za nuklearnim naoružanjem, a isto su ponovili drugi ruski dužnosnici, citirajući tako službenu vojnu doktrinu.

Do najave o referendumima dolazi nakon ukrajinske protuofenzive i uspješnog zauzimanja dijela Luganska, koji su Rusi do sada u potpunosti kontrolirali. Ne odustaju od namjere da vrate i druge dijelove Luganska, a ruske i proruske snage trenutno kontroliraju oko 60 posto Donjecka, pa nije jasno kako bi se zapravo ti referendumi održali usred rata i bez potpune kontrole nad područjem, ističe Reuters.

‘Djelomična mobilizacija’

Pripajanje ukrajinskih teritorija bi pomoglo Moskvi i da umiri podržavatelje nakon neuspjeha njezinih snaga u Ukrajini, a referendumi bi omogućili Kremlju da pošalje dodatne snage u regiju, ali i da regrutira tamošnje stanovništvo, odnosno provede njegovu djelomičnu mobilizaciju, piše Bloomberg. Takav potez bi mogao biti prvi korak prema općoj mobilizaciji, o kojoj očito vodi računa i Duma, kako smo naveli na početku ovog teksta.

Isto tako, referendumi bi mogli zakomplicirati i održavanje mirovnih pregovora jer je Moskva odbila prepustiti teritorij koji smatra svojim, a Kijev ne odustaje od povrata okupiranog teritorija poručivši da unatoč referendumima neće odustati od oslobađanja teritorija.

Novinar Guardiana i stručnjak za Rusiju i Ukrajinu Shaun Walker ustvrdio je kako su najave o referendumima ili pokušaj eskalacije ili pokušaj deeskalacije, koji će na kraju ipak dovesti do eskalacije. “Nitko, naravno, neće priznati aneksiju, pogotovo ne ukrajinska vojska”, naglasio je Walker.

Čudna pozicija za Rusiju

Institut za proučavanje rata, američki think tank koji analizira situaciju u Ukrajini od početka rata, u sinoćnjem je izvješću, prije službene najave o održavanju referenduma, istaknuo kako priče o pripajanju Rusiji ukazuju na paniku proruskih snaga u Lugansku i Donjecku, ali i u Kremlju, zbog ukrajinske protuofenzive. Ruski propagandisti su već počeli govoriti da bi Rusija time mogla “lakše zaprijetiti NATO-u” napadima iz odmazde zbog ukrajinskog napretka.

Analiza Instituta smatra da je to nesuvisao pristup upravo zato što ruske snage ne kontroliraju Donbas u cijelosti, a napominju i da su ukrajinski napadi na Krim dokazali da Rusija neće odmah uzvratiti NATO-u zbog toga. “Djelomična aneksija u ovom trenutku stavila bi Kremlj u čudnu poziciju da zahtijeva od Ukrajinaca napuštanje ruskog teritorija, a bila bi ponižena kada ne bi mogla prisiliti Ukrajinu da to usliši.”