Austrijski ministar opet objašnjavao zašto Hrvatsku i još neke zemlje ne bi trebalo primiti u Schengen
'Ako sustav ne funkcionira, ne treba ga širiti', kaže Karner
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner danas je posjetio granicu Austrije i Mađarske te je pritom kritizirao plan za proširenje Schengena koji uključuje Hrvatsku, Buugarsku i Rumunjsku. “Situacija na granici koja je za lokalno stanovništvo neizdrživa pokazuje da Schengen u načelu ne funkcionira i da je zato proširenje ovog prostora besmisleno”, rekao je.
Naime, prema podacima tamošnje policije, je ove godine u austrijskoj pokrajini Gradišće zabilježena 74.291 izbjeglica, koje dolaze iz neke od EU zemalja u kojima, protivno tzv. Dublinskom načelu, nisu registrirane.
Uhićena su i 322 krijumčara ljudima, a distrikti Neusiedl i Oberpullendorf su najteže pogođeni. “Ljudi s pravom priželjkuju da se provodi vraćanje na samoj granici. To je, međutim, kod podnošenje zahtjeva za azilom pravno nemoguće”, rekao je Karner, javlja Volt.at.
Problemi s vizama, posebno za Tunižane
On smatra da bi na granici trebalo biti moguće odbiti osobe iz zemalja čiji građani nemaj izgleda za dobivanje azila. Kao primjere je naveo Indiju, Tunis i Maroko pa kazao: “Samo ove godine je u Austriji 11.400 Tunižana podnijelo zahtjev za azilom.”
Njemačka i Austrija već neko vrijeme vrše pritisak na Srbiju da uskladi svoj vizni režim s onim EU-a. Srbija je ranije ukinula vize za neke zemlje poput Indije, Tunisa i Burundija, nakon čega je u Austriji i Njemačkoj povećan broj zahtjeva za azilom osoba iz ovih zemalja. Srbija je obećala da će uskladiti svoj vizni režim, a u nedjelju su građanima Tunisa ponovno uvedene vize.
‘Ako sustav ne funkcionira ne treba ga povećavati’
O proširenju Schengena bi se trebalo glasati 8. prosinca, a Karner je u petak poručio kako se tome protivi. Tada je rekao da sustav, ako ne funkcionira, ne treba širiti. To je ponovio i danas.
“Kazao sam da moramo spriječiti da se ponovi 2015. Ljude provjeravamo i registriramo, uzimamo otiske, mislim da je to jako važno i da je to velika razlika prema 2015. godini”, rekao je. Naglasio je da je izazov i velik broj ukrajinskih izbjeglica koje ne upadaju u statistike o azilu.
Ponovno je naglasio da “sustav koji ne funkcionira ne treba širiti” i dodao: “to je jasno ‘ne’ s moje stane, kao ministra unutarnjih poslova, koji je odgovoran za sigurnost.”