Bačić ima plan za toksično brdo zbog kojeg nas EU tuži. Pokušat će ga, ozbiljno, prodati za 200.000 eura
U tijeku je priprema natječajne dokumentacije u svrhu objave natječaja, a radi prodaje troske, potvrdili su nam iz Ministarstva
Prije dva mjeseca nezakonito odlagalište otpada u Biljanama Donjim ponovno je završilo pred Sudom EU: Europska komisija prijavila je Hrvatsku jer hrvatske vlasti, ni četiri godine nakon prve presude, nisu to odlagalište zatvorile i sanirale.
Radi se o lokaciji na kojoj se nalazi oko 140 tisuća tona oporabljene troske za koju je Sud EU-a utvrdio da je otpad, a ne nusproizvod. Stoga se od Hrvatske očekivalo da je, u skladu s odgovarajućim europskim propisima, ukloni i zbrine.
Kolika je vrijednost?
Unatoč tome što je riječ odlagalištu otpada, brdo otpadne troske u vlasništvu je Republike Hrvatske, pa se njime sada bavi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Stoga u resoru ministra Branka Bačića smišljaju kako se riješiti zloglasnog „crnog brda“: žele ga prodati, za oko 200 tisuća eura.
Ministarstvo je, kako je poznato, od Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta naručilo procjenu vrijednosti troske. Ta je procjena sada gotova. „Procijenjena vrijednost troske po pristigloj stručnoj procjeni iznosi 2,65 EUR /m3. U tijeku je priprema natječajne dokumentacije u svrhu objave natječaja a radi prodaje troske”, potvrdili su nam iz Ministarstva.
Za prodaju otpadne troske namjeravaju raspisati međunarodni natječaj jer smatraju da na europskom tržištu “već postoji ranije iskustvo u zbrinjavaju ovakvih materijala”. U Ministarstvu ne otkrivaju detalje tog natječaja. No, budući da je u Biljana Donjim odloženo 76.194,37 m3 troske, njezina bi procijenjena vrijednost trebala biti malo iznad 200 tisuća eura.
Raniji pokušaji propali
U Ministarstvu su, dakle, uvjereni da se ne radi samo o otpadu kojeg se treba riješiti, nego da se troska može iskoristiti, a to uvjerenje temelje na dva vještačenja. Jedno od njih utvrdilo je da se “odložena talionička troska (…) može koristiti u građevinarstvu uz određena ograničenja upotrebe”, odnosno da se ne može koristiti samostalno, već u kombinaciji s drugim materijalima.
Država je, doduše, i ranije pokušavala iskoristiti otpadnu trosku i to tako što su dali odobrenje da se koristi za rekonstrukciju i proširenje uzletno-sletne staze Zračne luke Zemunik. Nekadašnje Ministarstvo državne imovine, koje je u međuvremenu ukinuto, odlučilo je još 2018. staviti trosku na raspolaganje MORH-u za taj projekt. Tada se vrijednost procjenjivala na 17,65 po toni, što je ukupno bilo oko 328 tisuća eura.
EU suce nisu uvjerili
“U tim okolnostima, postoji dakle očit interes Republike Hrvatske da tu trosku stavi na besplatno raspolaganje Ministarstvu obrane koje će biti suinvestitor u budućem projektu obnove te zračne luke i njezin korisnik”, objašnjavale su hrvatske vlasti prije nekoliko godina pred Sudom EU. No, ipak nisu uspjeli uvjeriti suce da nije riječ tek o otpadu koji treba ukloniti, a odlagalište sanirati. MORH, pak, trosku nikada nije preuzeo.
Hoće li uspjeti novi pokušaj rješavanja više od desetljeća starog problema, ostaje za vidjeti. Sigurno je tek to da je nečinjenje i aljkavost države dovela slučaj ponovno pred Sud EU-a, ali za razliku od prvog puta, sada nam prijete i ozbiljni novčani penali.