Banožić je pričao kako je neprihvatljivo da hrvatsko nebo čuvaju stranci. Sad o tome pregovara s Mađarima

Ministar kaže da su Mađari pokazali dobru volju za sudjelovanje u air policingu nad Hrvatskom

Ministar Mario Banožić najavio je jučer da će Mađarska uskoro preuzeti air policing nad Hrvatskom. Air policing je naziv za nadzor zračnog prostora što ga jedna zemlja članica NATO-a provodi u zračnom prostoru druge zemlje. Talijani i Mađari tako već nadziru nebo iznad Slovenije. Talijanski borbeni avioni, zajedno s grčkima, patroliraju nad Albanijom. Luksemburg štite belgijski borbeni zrakoplovi, a i Litva, Latvija i Estonija su pod NATO-vim zračnim kišobranom.

Hoće li Hrvatska sada na svom nebu gledati mađarske avione? Barem do trenutka dok ne dođu prvi Rafalei, koji bi trebali stići krajem 2023. godine? Hoćemo li konačno morati priznati da ne možemo učinkovito braniti svoj zračni prostor, što se uostalom pokazalo i prošli četvrtak navečer kada se u urbanom dijelu Zagreba srušila vojna bespilotna letjelica za koju se još uvijek ne zna tko ju je lansirao?

Na upit Telegrama ministar je danas kazao da detaljnih dogovora još nema, no da su Mađari pokazali dobru volju za sudjelovanje u air policingu. „Ono jučer bio je inicijalni razgovor“, kazao nam je Banožić kratko.

Dogovor s Mađarskom iz 2019.

Inače, air policing s Mađarskom Hrvatska je dogovorila još u ljeto 2019. godine. Sporazum između Vlade RH i Vlade Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračne obrane potpisao je ondašnji ministar obrane Damir Krstičević nakon što mu je propala nabavka borbenih zrakoplova F-16 od Izraela.

Zanimljivo je, kako je tada primijetio vojni analitičar Igor Tabak s portala Obris.org, da su Mađari nakon potpisivanja ovaj sporazum nazvali Sporazumom između vlada o nadzoru zračnog prostora. Radilo se o suradnji u sklopu NATINADS-a, NATO-vog integriranog sustava protuzračne obrane, kojim se željela poboljšati provedba zadaća nadzora i zaštite zračnog prostora u prekograničnim područjima.

Dakle, kako je tada uočio Tabak, iz sadržaja Sporazuma odmah je bilo jasno da se neće raditi samo o zajedničkoj obuci i razmjeni zrakoplovnih podataka, već će ona obuhvaćati i mogućnost prekograničnih letova. Doduše, tu je fokus stavljen na zrakoplove za potragu i spašavanje, jer se očito, prema Tabakovim riječima, željelo izbjeći spominjanje mogućnosti čuvanja zračnog prostora.

Je li ovo prošlo ispod radara?

“Potpisani sporazum daje stalni legitimitet provedbi letačkih aktivnosti jedne zemlje u zračnom prostoru druge zemlje bez prethodne najave i diplomatskog odobrenja. U sporazum su uključeni i letovi zrakoplova za potragu i spašavanje, te druge usluge (meteo potpora, aerodromske usluge, usluge kontrole leta i dr.)”, rekao je Damir Krstičević nakon potpisivanja Sporazuma.

Poznato je da se Hrvatska, od trenutka kada su se resursi MiG-ova počeli približavati kraju, nikada nije odlučila za air policing kakav imaju Slovenija ili Luksemburg. Drugim riječima, nismo se željeli odreći suvereniteta nad vlastitim nebom.

Još u prosincu 2020. ministar Banožić uvjeravao je kako je ‘postupak nabave borbenih zrakoplova posljednja prilika za spašavanje komponente Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i nadzora te suvereniteta nad hrvatskim nebom, što je definirano i u Ustavu RH. “Resursi MIG-ova nam ističu krajem 2024. godine. S istjecanjem materijalnih resursa izgubili bi određenu borbenu sposobnost i smatram da to nije dobro. Ne možemo dopustiti da nam hrvatsko nebo čuvaju saveznici, odnosno partneri poput Italije ili Mađarske”, rekao je Banožić u intervjuu za Novi list prije nešto manje od godinu i pol dana. Sada se air policing ipak spominje.

Kako izgleda air policing?

A kako bi trebao taj famozni air policing trebao izgledati? U tom slučaju Mađarska mora deklarirati određeni broj operativnih zrakoplova koji će raditi nadzor neba iznad hrvatskih gradova. Tu ide niz tehničkih predradnji koje uključuju pripremu logističke podrške na nekom od naših aerodroma od Zagreba preko Splita, Zadra i Dubrovnika.

Mađarska bi sa svoje strane morala jamčiti punu raspoloživost deklariranih aviona, pružiti određene garancije, itd… Air policing nisu neke usputne zadaće, nego prave misije gdje lovac leti naoružan. U mirnodopskim uvjetima doslovno provodi se ratni let.

Na pitanje što je s hrvatskim migovima i znači li ovo da oni više ne mogu čuvati hrvatsko nebo, ministar je odgovorio kako ti avioni svoju zadaću još uvijek mogu obavljati po danu, a suradnja s Mađarima odnosi se na nadzor neba tijekom noći. Dodao je i kako osim s Mađarima, u vidu ima i potencijalnu suradnju s Talijanima.