Baš zgodno. Nakon Telegramovog teksta, Sabor će ipak raspravljati o prvom EU propisu koji štiti neovisne medije
Saborski odbori čekali su Vladino stajalište da bi otvorili raspravu, a taj je dokument, sasvim neuobičajeno, poslan tek sad
Hrvatski parlament ipak će imati priliku raspravljati o prvom europskom propisu kojim Europska unija želi zaštititi neovisnost medija. Prije nekoliko dana Vlada je u saborsku proceduru konačno poslala službeno stajalište o Europskom aktu o slobodi medija (EMFA). Sada je na redu saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije koji treba raspraviti i donijeti mišljenje o Vladinom stajalištu.
Iz dokumenta poslanog u Sabor vidljivo je da je Vlada stajalište donijela više od godinu dana nakon što je Europska komisija, u rujnu 2022., predstavila prijedlog kojim bi se, po prvi puta, na razini EU-a, uveli zajednički europski standardi za očuvanje pluralizma i neovisnosti medija. To, kako smo nedavno pisali, nije uobičajena praksa.
(Pre)kasno za raspravu
Vlada obično svoja stajališta šalje u Sabor puno ranije, tako da nadležni saborski odbori imaju vremena raspraviti ih prije finalnih pregovora na razini EU-a. Ovdje to, međutim, nije slučaj. Iz Ministarstva kulture i medija, koje je formalni nositelj izrade Vladinog stajališta, nismo doznali zbog čega taj dokument nije donesen ranije kako bi saborski zastupnici mogli na vrijeme raspraviti Vladinu poziciju i uputiti eventualne primjedbe.
Upit smo Ministarstvu poslali još sredinom listopada. Odgovorili su opširno, ali je bez konkretnog pojašnjenja ostalo pitanje zašto je postupljeno suprotno dosadašnjoj praksi (stajališta za cijeli niz zakonodavnih prijedloga, od marmelada na dalje, donošena su u ranoj fazi pregovora na razini EU, a ne pri samome kraju, kao što se dogodilo u ovom slučaju).
Stajalište nakon upita
Mada su hrvatski predstavnici mjesecima u Bruxellesu morali zastupati nacionalne stavove oko ovog prijedloga – održani su brojni sastanci na razini EU-a na kojima su države članice brusile zajednički stav – hrvatska Vlada je formalno stajalište potvrdila tek 23. listopada, desetak dana nakon što se Telegram raspitivao o tome, problematizirajući što saborski odbori još nisu raspravili ovu temu.
Europski akt o slobodi medija bavi se cijelim nizom pitanja važnih za budućnost profesionalnog novinarstva, od transparentnosti vlasništva i uredničke neovisnosti preko upotrebe špijunskog softvera do državnog oglašavanja.
Čemu odugovlačenje?
Kad je u pitanju oglašavanje, Vlada se, proizlazi iz stajališta, čak založila i za stroži kriterij – da se obveza objave detaljnih informacija o dodjeli tog novca ne primjenjuje samo na teritorijalne jedinice s više od milijun stanovnika, kako je predvidjela Komisija, nego jednako na sve. Španjolska, koja trenutno predsjeda EU-om, predložila je kompromis, pa je prag spušten na sto tisuća stanovnika.
Vlada, nadalje, tvrdi da „Hrvatska podržava ciljeve“ Europskog akta o slobodi medija, „kao što su zaštitne mjere protiv političkog uplitanja u uredničke odluke“, „neovisnost i stabilno financiranje javnih medija“, „transparentnost vlasništva nad medijima i raspodjelu državnog oglašavanja“, „rješavanje problema dezinformacija i podupiranje pluralizma medija“. Nije stoga jedino jasno zašto su ovoliko čekali da se o tome raspravi i u Saboru.