Novi perfidni nasrtaj na slobodu medija. Kako je HDZ-ova Vlada de facto zabranila javnu raspravu o zaštiti neovisnog novinarstva
Saborski odbori raspravljaju o svemu. Neki dan, recimo, o džemovima. Ali prvi propis EU o slobodi medija do njih nije stigao
Početkom listopada ove godine, Europski parlament je, s velikom većinom glasova “za”, donio svoje stajalište o Europskom aktu o slobodi medija (EMFA). Institucija – u kojoj sjede i predstavnici hrvatskih građana – time je zauzela poziciju za pregovore s državama članicama o tome kako će izgledati finalna verzija ovog propisa.
O tom prvom zakonodavnom pokušaju da se, na razini EU, zaštiti pluralizam i neovisnost medija, Hrvatski sabor – institucija u kojoj sjede isključivo predstavnici hrvatskih građana – nije niti raspravljao.
Što se želi postići?
Aktom o slobodi medija trebali bi biti uvedeni minimalni, zajednički europski standardi u ovom području. U Bruxellesu vjeruju da će prijedlog, koji je Europska komisija prezentirala u rujnu prošle godine, doprinijeti medijskom pluralizmu i ojačati uredničke i novinarske slobode.
S druge strane, želi se povećati i transparentnost vlasništva nad medijima. U lipnju ove godine zajednički stav – mandat za pregovore – potvrdile su i države članice, o čemu je Vijeće izvijestilo priopćenjem. Sve je, dakle, spremno za finalnu fazu pregovora.
O džemu na vrijeme
Cijelo to vrijeme u nadležnim saborskim odborima nije bilo nikakve rasprave. Odbori bi, kako je to zamišljeno u hrvatskom modelu, trebali raspravljati o Vladinim stajalištima o prijedlozima europskih propisa. Tako je, na primjer, Odbor za poljoprivredu ovog tjedna na dnevnom redu imao stajalište o prijedlogu koji se tiče voćnih sokova, džemova, marmelada, zaslađenog kesten pirea i mlijeka u prahu.
No, o Europskom aktu o slobodi medija, prvom propisu koji pokušava postaviti temelje za dobre medijske standarde u EU, nije raspravljao ni Odbor za europske poslove niti matični Odbor za informiranje, informatizaciju i medije. Razlog je prozaičan: nisu imali o čemu raspravljati jer Vlada u Sabor još uvijek nije poslala svoje stajalište o tom propisu.
Stajalište nije poslano
“Vlada Republike Hrvatske nije dostavila Odboru za europske poslove okvirno stajalište” o prijedlogu Akta o slobodi medija, potvrdili su nam iz Sabora prije desetak dana, objasnivši zašto ova tema nije bila na dnevnom redu: “Budući da stajalište nije dostavljeno, nije niti raspravljeno na sjednicama ova dva odbora”. Ne radi se, međutim, o sasvim uobičajenoj praksi.
U Sabor, konkretno Odbor za europske poslove, Vladina stajališta stižu prilično redovito (Odbor ih potom prosljeđuje drugim odborima, specijaliziranim za pojedine teme, poput zaštite okoliša, poljoprivrede itd.), čak i o propisima koje je Komisija predložila nakon Akta o medijima.
Na primjer, džemovima i marmeladama briselska administracija bavila se u travnju ove godine, sedam mjeseci nakon propisa o medijima. A stajalište Vlade je ipak već stiglo u Sabor.
Nekad su neopisivo brzi
Naša blic analiza dostupnih podataka pokazala je da je do parlamenta stiglo barem deset Vladinih stajališta o propisima koji su predloženi nakon Akta o medijima. U nekim je slučajevima Vlada pokazala doista zavidnu ažurnost – primjerice, prijedlog uredbe o biljkama dobivenim novim genomskim tehnikama Komisija je objavila početkom srpnja, a već je početkom listopada Vladino stajalište bilo u nadležnom saborskom odboru.
I Europski parlament i Vijeće su, ponovimo, usuglasili pregovaračke mandate za Akt o slobodi medija. Time je otvoren put za tzv. trijalog, pregovore između parlamenta, Komisije i Vijeća o finalnoj verziji propisa. A u Hrvatskom saboru još nemaju niti Vladin službeni stav.
Da to nije sasvim uobičajena praksa potvrđuje predsjednik Odbora za europske poslove: “Nije čest slučaj da stajalište ne dođe prije trijaloga, iako se znalo dešavati da raspravljamo post festum”, kaže Domagoj Hajduković.
Održan niz sastanaka
Iz Ministarstva kulture i medija ljetos su objašnjavali da stajalište Vlade o ovom propisu još nije formalno usvojeno, nego će to biti u jesen, “prije početka trijaloga”. Stoga smo ih prije nekoliko dana ponovno pitali da nam pošalju stajalište ili, ako još nije doneseno, pojasne zbog čega. Na ta naša pitanja nisu odgovorili.
No, prije nego što je Vijeće u lipnju dogovorilo pregovarački mandat, i predstavnici Hrvatske sudjelovali su, dakako, u internim raspravama među državama članicama o novom medijskom propisu.
Europski dokumenti otkrivaju da je bio cijeli niz sastanaka na kojima se brusio zajednički stav Vijeća, odnosno država članica, dakle i Hrvatske. Od siječnja do travnja ove godine je, primjerice, na razini EU bilo osam sastanaka radne skupine koja se bavila ovom temom. Osim toga, sredinom svibnja o prijedlogu su razgovarali europski ministri, među kojima i Nina Obuljen Koržinek.
Koji je stav Ministarstva?
Iz njezinog Ministarstva na naš upit odgovaraju opširnim objašnjenjem o tome kakve su stavove zastupali hrvatski predstavnici, pa tako i resorna ministrica, na tim sastancima. Kažu da od početka podržavaju ciljeve koji se ovim Aktom žele postići.
“Ti ciljevi uključuju zaštitne mjere protiv političkog uplitanja u uredničke odluke i nadzor neovisnosti i stabilno financiranje javnih medija, kao i transparentnost vlasništva nad medijima i raspodjelu državnog oglašavanja, rješavanje problema dezinformacija i podupiranje slobode i pluralizma medija”, pišu, među ostalim, u odgovoru.
O državnom oglašavanju
Jedna od tema kojom se bavi novi europski propis je i državno oglašavanje. Europski parlament u pregovore s Vijećem ulazi s pozicije da treba ograničiti iznos javnog novca za oglašavanje koji svaki izdavač medija može dobiti. Iz Ministarstva kulture i medija, pak, kažu da se “Hrvatska zalaže za transparentnost svih javnih vlasti u javnoj objavi podataka vezanih za državno oglašavanje, s ciljem osiguranja potpune transparentnosti i neovisnosti u medijskom sektoru te izbjegavanja nejednakosti u primjeni obveza”.
Iz opširnog odgovora izostalo je, međutim, konkretno pojašnjenje zašto formalno stajalište Vlade o Aktu o slobodi medija nije doneseno ranije, prije završnih pregovora na razini EU, kao što je to napravljeno s brojnim drugim EU prijedlozima. U tom su slučaju saborski zastupnici mogli raspraviti Vladinu poziciju i uputiti eventualne primjedbe.
Nikakva kontrola Sabora
To im je uostalom i posao: zakonom je propisano da “Sabor prati i nadzire rad Vlade u institucijama Europske unije”. No, ovdje se potvrdilo da je taj nadzor neučinkovit. Iz parlamenta kažu da “nisu u mogućnosti” pratiti šalje li im Vlada redovito svoja stajališta, pa onda niti upozoriti Vladu na eventualni propust, jer nemaju uvid u dokumente Vijeća EU. Kad se, dakle, ovakva situacija dogodi – nikome ništa.
U saborskim kuloarima se, pak, ovih dana proširila priča da će Vlada ipak formalno usvojiti stajalište o Aktu o slobodi medija i poslati ga u parlament. Čak i ako se to dogodi – a za to nema službene potvrde – bit će od male koristi. O prvom pokušaju da se u cijeloj EU zaštiti pluralizam i neovisnost medija moći će raspravljati tek post festum. S praktički nikakvim šansama da utječu na njegov finalni sadržaj.