Bez obzira na postrožene kontrole zbog kojih su od jučer gužve na granicama, evidentno je da nam Amerika neće ukinuti vize

Najave tajnika Kellyja u suprotnosti su s dogovorom EU-a i SAD-a

US President-elect Donald Trump talks with Ronald Lauder, President of the World Jewish Congress, after a meeting on December 28, 2016 at Mar-a-Lago in Palm Beach, Florida. / AFP PHOTO / Don EMMERT
FOTO: AFP

Nakon što je američki tajnik za unutarnju sigurnost John Kelly najavio da će Washington možda, iz sigurnosnih razloga, preispitati svoju odluku o bezviznom režimu za građane većine članica EU, jasno je da Hrvatska u dogledno vrijeme ne može očekivati dugo najavljeno ukidanje viznog režima sa SAD-om. Upravo suprotno, sve upućuje da će se još više zaoštriti američka politika izdavanja viza za Hrvate, ali i građane Poljske, Bugarske, Cipra, Rumunjske, čije su države ostale izvan bezviznog režima s SAD-om.

Te najave u potpunoj su suprotnosti s dogovorom EU i SAD-a kojim se Washington obvezao da će do travnja 2016. ukiniti vize za sve države članice EU. Administracija bivšeg predsjednika Baracka Obame nije realizirala taj dogovor jer je postojala bojazan da u predizbornoj kampanji takva odluka neće biti dobro prihvaćeno kod dijela birača. Zbog neispunjavanja sporazuma, prošlog mjeseca u Europskom parlamentu čak je predloženo da se uvedu vize američkim građanima koji putuju u Europu i da ta odluka bude na snazi sve dok Washington ne ukine vize za građane pet diskriminiranih država.

Najveći problem su dvojna državljanstva

Unatoč tome što su te države članice EU i NATO pakta, one nemaju isti tretman kao ostale, starije članice Unije. Premda SAD objašnjavaju da ne ukidaju vize s Hrvatskom sve dok se postotak odbijenih zahtjeva za poslovne i turističke vize ne svede ispod tri posto, očito je riječ o formalnoj izlici. Inače, 2015. je broj odbijenih viza, po američkim podacima, prelazio pet posto. U neformalnim razgovorima može se čuti kako dio problema leži, barem što se tiče Hrvatske, u tomu što stotine tisuća državljana BiH imaju i hrvatsko državljanstvo, pa bi to značilo, da u slučaju ukidanja viza, i oni mogu bez ikakve kontrole putovati u SAD.

A situacija u BiH, procjenjuje se u Washingtonu, toliko je složena, opasna i neizvjesna, da bi nekontrolirani ulazak građana iz te zemlje u SAD mogao stvoriti razne, pa i sigurnosne probleme. Povjerenik EU za europske migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos ponovio je međutim kako se ulažu maksimalni napori da i Hrvatska, Poljska, Rumunjska, Bugarska i Cipar, uđu u američki Program izuzeća od viza.

“Bilo bi iznimno kontraprodukivno kad bismo uveli vize za Ameriknce, to pitanje mora se rješavati strpljivom diplomacijom kao što je to učinjeno s Kanadom koja je najavila da će najprije ublažiti, a potom uskoro i ukinuti vize za građane Bugarske i Rumunjske. Razgovori su u tijeku i nastaviti će se slijedećih tjedana u duhu dobre suradnje i partnerstva”. Kao jedan od argumenata zašto SAD namjeravaju preispitati bezvizni režim s EU je i taj da se, po tvrdnjama tajnika Kellya, oko 10.000 građana Europske unije uključilo u rat u Iraku i Siriji kao pripadnici terorističkog muslimanskog pokreta ISIL-a.

Nije ih umirila vijest o jačim kontrolama granica

No, Dimitris Avramopoulos upozorio je kako valja biti oprezan kada se spominju brojke. “Naše procjene govore da se oko 5.000 građana EU borilo na strani ISIL-a u Iraku i Siriji, a ne 10.000. Do sada je veliki broj tih terorista poginuo, a tek se manji dio vratio u Europu. Stoga procjenjujemo da se još oko 2.500 boraca nalazi na tamošnjim bojištima, a mnogi se od njih nikada neće vratiti. Oni pak koji su se pak vratili, pod našom su kontrolom, sigurnosne službe budne prate njihove aktivnosti i njihova imena nalaze se na svim bazama podataka.”

I dok je u srijedu američki tajnik zaprijetio zaoštravanjem viznog režima, u četvrtak je EU parlament izglasao odluku o ukidanju viza s Ukrajinom, državom s oko 45 milijuna stanovnika. Što je, dakako, samo još više pojačalo zabrinutost Washingtona kojeg nije umirila ni vijest da se od petka 7. travnja postrožila kontrola na ulaznim granicama u države članice EU.

Europski parlament odlučio je većinom glasova, 521 glasova za i 75 protiv, da će građani Ukrajine od lipnja moći ući u EU i ostati u njoj do 90 dana, ali da ne mogu tražiti posao. Uvođenjem bezviznog režima EU je nagradila Ukrajinu za napore koja ta zemlja ulaže u suzbijanje korupcije, gospodarske reforme i otpor koji pruža ruskim hegemonističkim težnjma. “Uvođenje bezviznog režima s Ukrajinom povijesna je odluka za našu zemlju, ali i za ujedinjenu Europu”, zapisao je na twitteru ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.