Politika & Kriminal

Bidenov je za državnog tajnika izabrao čovjeka koji bi mogao posve zaokrenuti vanjsku politiku SAD-a

Sasvim je izvjesno da će se SAD poštivati globalne sporazume, vratiti se Pariškom klimatskom sporazumu, WHO-u...

(FILES) In this file photo taken on June 20, 2016 US Deputy Secretary of State Antony Blinken takes part in a naturalization ceremony on World Refugee Day in recognition of those who have come to the US with refugee or asylum seeker status, at the US Holocaust Museum in Washington, DC. - President-elect Joe Biden plans to nominate veteran diplomat Antony Blinken as his secretary of state, a decision likely to signal a return to multilateralism after Donald Trump's shunning of traditional allies, US media reported November 22, 2020. (Photo by Mandel NGAN / AFP)
FOTO: AFP

Izabrani američki predsjednik Joe Biden, objavljeno je u ponedjeljak, imenovat će svog 20-godišnjeg najbližeg suradnika Antonyja Blinkena, za novog državnog tajnika, odnosno ministra vanjskih poslova. To imenovanje najava je dramatičnog odmaka od dosadašnje vanjske politike koju su kreirali i provodili Donald Trump i Mike Pompeo.

Sasvim je izvjesno da će se SAD ponovno poštivati globalne sporazume i institucije te se vratiti Pariškom klimatskom sporazumu, Iranskom nuklearnom dogovoru i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. No, prioritet Blinkenove politike bit će obnova pokidanih veza sa saveznicima kako bi se zajednički nadmetali s Kinom. Blinken je bio zamjenik državnog tajnika za vrijeme predsjednika Baracka Obame, a karijeru u State Departmentu započeo je u administraciji Billa Clintona. Bio je najžešći kritičar Trumpove vanjske politike za koju je govorio da je izolirala SAD od ostalog svijeta.

Panika zbog pada Trumpa kod dijela političara

Stoga ne čudi panika kod dijela svjetskih političara kad se saznalo da je Trump izgubio izbore. Jedna od prvih žrtava je slovenski premijer Janez Janša koji se požurio čestitati predsjedniku Trumpu na pobjedi što nije samo neinteligentan potez jednog političara. Tim postupkom, naime, osim što je uništio vlastitu vjerodostojnost, Janša je nanio nemjerljivu štetu Sloveniji.

Slično su reagirali otac i sin Mart i Martin Helme, ministri unutarnjih poslova i financija u Estoniji. Ta dvojica ekstremnih desničara javno su, nakon objave rezultata izbora u SAD-u, optužili Joea Bidena da je korumpiran te da je ukrao izbore. Zbog žestokih kritika Mart Helme je podnio ostavku, dok to njegov sin za sada odbija učiniti.

Matteo Salvini, čelnik vodeće talijanske oporbene stranke, koji je u javnosti nosio masku s natpisom “Trump 2020”, podržao je njegove izjave kako se u SAD-u radi o izbornoj prijevari. U Francuskoj je Marine Le Pen, šefica krajnje desničarske stranke, izjavila da apsolutno neće priznati pobjedu Bidena sve dok se to pravno ne dokaže. Bilo je također komično slušati hrvatske radikalne desničari koji su navijali za Trumpa, kako brane njegove teze da je Joe Biden pobijedio zahvaljujući krađama i prevarama.

Trumpova politika zasnovana na lažima

Sve te reakcije pokazuju s kakvim su užasom i zaprepaštenjem radikalno, desni populistički političari diljem svijeta dočekali najave o porazu njihovog idola i ideološkog inspiratora Donalda Trumpa. Njihovo ponašanje međutim ne iznenađuje. Trump je, naime, bio neformalni vođa i kum brojne populističko, nacionalističke, radikalno desne sljedbe koja se nadahnjivala njegovom politikom.

Trumpova politika, pokazao je to način na koji se odnosio spram pandemije COVID 19, a sada odbijajući priznati izborni poraz, zasnivala se na lažima, dezinformacijama, teorijama zavjere, odbacivanju činjenica, negiranju istine i podataka. Sve to, zahvaljujući američkom predsjedniku, postalo je legitiman način političkog ponašanja te obrazac koji su prihvatili mnogi političari.

Najvjerniji fanovi

Lider najmoćnije zemlje svijeta diktira globalne političke trendove, a vodeći svjetski političari trude se uspostaviti što bliskije odnose sa šefom Bijele kuće, bez obzira na to što misle o njegovoj politici. Dosadašnji predsjednik Donald Trump koristio je takvu poziciju bez ikakvih skrupula. Jedna od njegovih političkih karakteristika bilo je divljenje i simpatije spram autoritarnih vođa, bez obzira na njihova ideološka i politička opredjeljenja. Stoga je društvo koje je Trump uvažavao, jer je slijedilo njegovu političku doktrinu, iznimno šaroliko.

Od sjevernokorejskog diktatora Kim Jong-una i saudijskog princa Muhameda bin Salmana, preko desničarskih populista, brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, indijskog premijera Narenda Morija, izraelskog vođe Benjamina Netanyahua ili pak autoritativnih lidera tipa ruskog predsjednika Vladimira Putina i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Najvjerniji Trumpovi fanovi nalaze se pak u istočnoj Europi. Među njima se ističu desni populistički lideri poput Čeha Andreja Dude, Poljaka Jaroslawa Kaczynskog, Mađara Viktora Orbana…Njima svakako valja pribrojiti britanskog premijera Borisa Johnsona koji je jedan od najvećih gubitnika poraza Donalda Trumpa.

Zašto su uz Trumpa?

Radikalne stranke desnice po svijetu grozničavo su priželjkivale Trumpovu pobjedu jer im je to bilo jamstvo da će pokret globalnog populističkog trumpizma nastaviti jačati, da će moći i dalje nepoštovati institucije, ignorirati sporazume i dogovore… Istodobno, odlaskom Trumpa mnogi će odahnuti. Ponajprije političari iz sjedišta EU u Bruxellesu. Trumpova administracija, naime, nije krila želju da rasturi EU te je zbog toga poticala svoje saveznike u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj da potkopavaju odnose unutar Unije.

Za razliku od Trumpa, tijekom predizborne kampanje Joe Biden nije krio odioznost spram desnih, populističkih vlada istočne Europe. “Možete vidjeti što se događa od Bjelorusije do Poljske ili Mađarske, uspon totalitarnih režima u svijetu. Naš predsjednik podržava sve negativce ovog svijeta,” istaknuo je Biden. Ta poruka odmah je protumačena kao ozbiljan udarac desničarskim populistima u Europi.

Situacija u Poljskoj i Izraelu

Poljska je jedina zemlja u EU u kojoj je većina građana, pokazalo je recentno međunarodno istraživanje javnog mijenja, ima pozitivno mišljenje o Trumpu. No, Poljaci, predvođeni desničarskom strankom Zakon i pravda, ne razumije da je Trumpa Poljska zanimala samo zbog toga što je remetila odnose unutar EU te održavala napete odnose s Njemačkom, koju je Trump vidio kao svog glavnog neprijatelja u Europi.

Izbor Joea Bidena za predsjednika oslabit će poziciju izraelskog premijera Netanyahua, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Trump je, naime, uz pomoć svog zeta i višeg savjetnika Jareda Kushnera, održavao tijesne odnose s Netanyahuom, odustao je od politike Baracka Obame prema Iranu, okrenuo se prema Saudijskoj Arabiji te je preselio američko veleposlanstvo u Jeruzalem.

Razlozi za tjeskobu u Saudijskoj Arabiji, Indiji i Turskoj

Princ Mohammed bin Salman, stvarni vladar Saudijske Arabije, također ima razloga za tjeskobu. On je imao razgranate poslovne odnose s obitelji Trump, a od sada na takav povlašteni tretman više ne može računati. Trump je također podupirao politiku indijskog premijera Narendra Modija koja nagriza sekularne temelje države te marginalizira muslimane.

Premda je Bidenova potpredsjednica Kamala Harris podrijetlom Indijka, to neće koristiti Modiju jer je ona žestoka kritičarka njegove politike prema Kašmiru i muslimanima. Turski predsjednik Erdogan također ima razloga za zabrinutost. Za razliku od Trumpa kojemu je imponirao njegov diktatorski gard, Biden je opisao Erdogana kao autokrata.

Pad Trumpa najteže pogodio Johnsona

Iako je američka obavještajna zajednica imala jasne dokaze o uplitanju ruskih tajnih službi u američke predsjedničke izbore 2016., Donald Trump je rezolutno odbijao takve tvrdnje. Ne iznenađuje stoga što je Vladimir Putin ostao jedini vođa velike države koji još nije priznao pobjedu Joea Bidena, dok istodobno mediji pod nadzorom Kremlja podupiru tvrdnje o neregularnim i ukradenim izborima u SAD-u. Dok Trump nije krio simpatije spram Putina, Biden je obećao da pojačati pritisak na Moskvu te pojačati sankcije protiv Rusije zbog aneksije Krima.

Ipak, nikome nije tako teško pao poraz Trumpa kao britanskom premijeru Borisu Johnsonu. Dok je Trump poticao Britance da izađu iz EU, Biden se tomu javno protivio i odluku o Brexitu nazvao je pogreškom stoljeća. Johnson je ucjenjivao Bruxelles tvrdnjama da će, ako ne prihvati njegov model nastavka suradnje s EU, potpisati trgovinski sporazum s SAD-om. Međutim Biden, koji je irskih korijena, već je upozorio Johnsona da SAD neće sklopiti trgovinski ugovor s Londonom dok Britanija maksimalno ne zaštiti zemlju njegovih predaka.

Liberalniji EU političari odahnuli

Istodobno, liberalniji europski političari odahnut će zbog promjene u Bijeloj Kući. Angela Merkel i Emmanuel Macron imali su vrlo teške odnose s Trumpom, kao, uostalom, i brojni europski čelnici koji su se protivili Trumpovoj politici podrivanja EU i NATO pakta. Sada su u Bidenu i Blinkenu dobili praktički političke istomišljenike, barem što se vanjske politike tiče.

Njemačka je jedna od zemalja koja je najviše priželjkivala pobjedu Joea Bidena. Pod Donaldom Trumpom odnosi dviju zemalja pali su na povijesno nisku razinu. Trump nije krio odioznost spram njemačke kancelarke, prijetio je Berlinu zbog gradnje plinovoda Sjeverni tok 2, ucjenjivao je zbog malih izdvajanja za obranu te zbog visokog suficita u međunarodnoj trgovini. Iako se francuski predsjednik Emmanuel Macron svojski trudio imati što bolje odnose s Trumpom, to mu nije uspijevalo pa je na kraju postao najveći zagovornik stvaranja europskog obrambenog sustava tvrdeći da se EU više ne može oslanjati niti vjerovati Washingtonu.

Najviše će ipak profitirati Iran

Među državama koje bi mogle najviše profitirati zbog odlaska Trumpa svakako je Iran jer je Biden najavio da će nastojati sklopiti novi međunarodni sporazum s Teheranom o ograničenom korištenju nuklearne energije. Iako može izgledati da će odlaskom Trumpa doći do bitnijeg zaokreta u američkoj politici spram Kine, to nije realno očekivati.

Naime, strateška odluka o zaoštravanju odnosa s Kinom te usporavanja njenog razvoja, donesena je 2012., upravo u vrijeme administracije Baracka Obame kad je Biden bio potpredsjednik, a Blinken zamjenik ministra vanjskih poslova.

Nova politika prema Kini i Sjevernoj Koreji

Stoga će oni nastaviti s politikom tvrdih odnosa s Kinom, ali pri tomu će tražiti savezništvo sa zapadnim partnerima, pokušavajući što je moguće više ograničiti brzinu njenog razvoja jer to ugrožava dominantnu poziciju SAD-a u svijetu.

Na sličan način Biden će se odnositi spram Sjeverne Koreje. Nastavit će inzistirati da se Kim Jong-un odrekne nuklearnog naoružanja, na što ovaj, dakako, neće pristati. Pa će to biti izvor neprekidnih sporova između dvije države. Istodobno, Biden neće pristati razgovarati s Kimom jer je svjestan da je u susretima s Trumpom sjevernokorejski lider jačao svoj legitimitet na svjetskoj pozornici.

Nastavite čitati