Bivša predsjednica: 'Što bih mijenjala? Više bih vjerovala sebi, a ne nekima koji su bili oko mene'
Grabar Kitarović komentirala je rat u Ukrajini i prisjetila se svog odnosa s Putinom
Bivša predsjednica Kolinda Grabar–Kitarović, o kojoj se nagađalo kao mogućoj novoj šefici NATO-a prije ruske invazije na Ukrajinu, komentirala je sinoć za RTL Direkt samit Saveza u Madridu, ulazak Finske i Švedske u NATO te ruskog čelnika Vladimira Putina. Istaknula je da bi ona donijela istu odluku kao i skandinavske zemlje da je na njihovom mjestu zbog dodatne sigurnosti koju pruža članak 5. “Uvjerena sam, da je Hrvatska bila članica NATO-a u vrijeme velikosrpske agresije protiv Hrvatske, da se to ne bi dogodilo”, rekla je Grabar-Kitarović.
Naglasila je kako je Putinu uvijek bilo jasno da je NATO obrambeni savez. “Sjećam se summita u Rimu kada je uspostavljenu partnerstvo između Rusije i NATO-a, kada je Putin rekao da 50 godina Hladnog rata nikome dobroga nije donijelo”, rekla je te dodala: “NATO nema namjeru ulaziti u sukob s Rusijom čine sve da dođe do deeskalacije i širenja sukoba. Činjenica je da Ukrajina ima potpuno pravo na samoobranu, što je i osigurano Poveljom UN-a.”
Odbacila je tvrdnje koje se mogu čuti iz Moskve, ali i drugdje, da je do rata u Ukrajini došlo zbog širenja NATO-a na istok Europe. “Razlog ovog sukoba je činjenica da je Putin pokrenuo ovaj rat, u mojem nekakvom uvjerenju, da uspostavi neku rusku sferu utjecaja. Još 2000. kada je došao na vlast postavio je kao svoj politički cilj da ponovno uspostavi rusku moć i ugled u svijetu”, kazala je bivša predsjednica.
‘Razgovori s Putinom su bili dugi i nejednostavni’
Grabar Kitarović smatra da jedino rješenje može biti diplomatsko. “Ali pitanje je koliko je druga strana spremna na to. Nadam se da će krvoproliće i rušenje Ukrajine prestati što je prije, ali nitko od nas nema pravo nametati mir Ukrajini. Kao što bih se ja, kao Hrvatica, tada 90-ih godina kada smo se mi borili za uspostavljanje vlastite države, borila protiv bilo kakvih nametanja rješenja kada je riječ o Hrvatskoj”, kazala je.
Vjeruje da je Putin uvjeren da mu Zapad predstavlja prijetnju te da treba ostaviti prostora za razgovore. “Treba biti razuman i ustrajati na zaštiti zajedničkih vrijednosti. Pregovore treba voditi, ali bilo bi dobro da se vode iza zatvorenih vrata jer sve što izađe u javnost sada je osuđeno na propast. No, nisam sigurna u ovom trenutku je li predsjednik Putin spreman na pregovore”, poručila je.
Prisjetila se svojih razgovora s Putinom, kazala je da su bili dugi i nejednostavni. “Moglo se tada s njime razgovarati i bio je razuman. Ni u jednom trenutku nije pokazao nepoštivanje niti prema meni kao predsjednici niti kao prema ženi”, rekla je dodavši kako se nisu slagali oko širenja NATO-a te LNG terminala na Krku. “Uvjeravao me da LNG terminal na Krku neće biti ekonomski održiv i da će dignuti cijene plina. Hvala Bogu što je hrvatska Vlada ipak išla u realizaciju tog projekta to će nas spasiti u ovoj jeseni koja dolazi”, poručila je.
‘Zašto ne zaoremo Slavoniju i zasadimo žitarice?’
Bivša predsjednica je rekla kako je Putin održao svoju riječ za sve ono o čemu su se dogovorili. “Tu smo našli nekakav zajednički pravac u kojem smo mogli djelovati dalje. Koliko je to moguće u ovoj situaciji, kada su ostrašćeni i jedna i druga strana, to je puno puno teže. Dakle, ne treba se nadati nekom brzom rješenju, ali treba apsolutno raditi na tome”, rekla je.
Vladi bi, kaže, predložila širenje LNG-a pa i povećanje proizvodnje žitarica u Hrvatskoj s obzirom na situaciju u Ukrajini. “Zašto mi ne zaoremo sad ovu našu Slavoniju, i u Srbiji isto, i tražimo od EU-a neku hitnu pomoću i u ljudstvu, strojevima i svemu ostalome, kao bismo zasadili to žito. Trebamo podržavati proizvodnju žita iz Ukrajine, ali mislim da smo s našom panonskom ravnicom mogli uskočiti kao bismo spriječili rast cijena, posebno na hrvatskom tržištu, ali i drugima”, rekla je.
Kratko se osvrnula i na svoj mandat kazavši da ne bi puno toga mijenjala. “Puno bih više vjerovala sebi i svom instinktu, a ne nekim ljudima koji su bili oko mene i onda bih ja bila ta koja bi bila odgovorna za svoje postupke”, rekla je te zaključila kako bi uz predsjednika i dužnosnike trebao postojati nekakav liječnički konzilij koji bi pratio njihovo zdravstveno stanje, jer je, kaže, i sama imala zdravstvenih problema zbog ubrzanog tempa i velikog pritiska.