U svojoj novijoj povijesti, NATO nikada nije bio ovako složenoj situaciji. Ruska invazija na Ukrajinu prijeti sigurnosti i stabilnosti cijele Europe, a vojno-politički savez nastoji održati delikatnu ravnotežu: na istoku kontinenta užurbano jača vlastite obrambene snage, dok istovremeno pomaže napadnutoj Ukrajini nastojeći pritom spriječiti da i sam bude uvučen u otvoreni sukob s Rusijom.
Dodatna potpora Ukrajini i daljnje jačanje snaga na istočnom krilu, u članicama Saveza koje graniče s Ukrajinom, bit će teme i sutrašnjeg izvanrednog summita NATO-a u Bruxellesu. Od početka ruske invazije učestali su takvi, izvanredni sastanci na razini ministara. Sada se uživo sastaju i šefovi država i vlada.
Izbor nasljednika
Rat u Europi zasjenjuje, dakako, sve ostale teme, ali NATO se uskoro mora pozabaviti još jednim pitanjem koje se u ovim okolnostima može činiti marginalnim – tko će zamijeniti Jensa Stoltenberga na mjestu glavnog tajnika NATO-a kada mu u rujnu istekne mandat. Sadašnji glavni tajnik već ima ponuđen novi posao, poziciju guvernera norveške središnje banke.
Kako se bliži trenutak odluke, u medijima i diplomatskim krugovima učestalo se spekulira o njegovom nasljedniku ili nasljednici. U tim navodnim kombinacijama, pak, i dalje se – kao i prošloga ljeta – spominje ime bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Medijske spekulacije
Švedski list Degens Nyheter, koji je nedavno objavio intervju s bivšom predsjednicom, prestavio ju je, primjerice, kao “ženu koja može postati nova glavna tajnica NATO-a”. Francuski Les Echos je, pak, objavio portrete šest potencijalnih kandidatkinja za tu dužnost, među njima i Kolinde Grabar-Kitarović.
Prve neslužbene informacije da bi upravo ona mogla biti ozbiljna kandidatkinja za poziciju glavne tajnice objavljene su još prošlog ljeta nakon što je gostovala na jednom međunarodnom forumu gdje su je najavili uz rečenicu “priča se u Washingtonu da ste vi najizglednija kandidatkinja za buduću generalnu tajnicu NATO-a”. Iz njezinih dosadašnjih komentara na te spekulacije može se zaključiti da bi za tako nešto bila zainteresirana, ali da o tome ne želi detaljno niti previše javno govoriti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Izbori kao konklava
Što je i očekivano, s obzirom na način kako se bira glavni tajnik ili glavna tajnica. Formalna procedura ne postoji, već se radi o političkim dogovorima i konzultacijama među članicama iza zatvorenih vrata, pa se u medijima nekad, radi ilustracije, taj proces uspoređuje s izborom pape. Ali ako je tome tako, onda treba imati na umu da prognoze i nagađanja mogu biti sasvim promašene.
Kaže se da onaj tko u konklavu uđe kao papa, izađe kao kardinal – drugim riječima, favoriti često ispadnu iz utrke, a izbor padne na nekog drugog, iznenađujućeg kandidata. Kao kad je, na primjer, u ljeto 2019. predsjednica Europske komisije postala Ursula von der Leyen – također u pregovorima iza zatvorenih vrata – a da tu bivšu njemačku ministricu obrane prethodno praktički nitko nije niti spomenuo.
S druge, pak, strane, diplomatski izvori napominju da je neobično da se u medijima tako ustrajno spominje upravo bivša predsjednica (kako smo napomenuli, još od ljeta prošle godine), što bi moglo sugerirati da se s njezinim imenom ipak ne barata tek kao s probnim balonom. No, nije ona jedina. Spominju se i drugi mogući kandidati, a vrlo često kandidatkinje jer se smatra da je vrijeme da na tu poziciju prvi puta dođe žena.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Odnos prema Rusiji
Napad Rusije na Ukrajinu je, međutim, potpuno promijenio okolnosti u kojima se raspravlja o nasljedniku ili nasljednici Jensa Stoltenberga. Za izbor je, naravno, ključna potpora najmoćnijih saveznica, poput SAD-a, Britanije, Njemačke, Francuske.
Ali ovoga puta će bitnu ulogu odigrati i odnos prema Rusiji. U nedavnom intervjuu, Grabar-Kitarović se dosta detaljno prisjetila svojih susreta s Putinom – kako ga je doživjela, o čemu su razgovarali i oko čega se nisu slagali (oko proširenja NATO-a, na primjer).
Preuranjena nagađanja?
No, ruska invazija na Ukrajinu, ponovimo, potpuno je promijenila okolnosti. Stoga je lako moguće da će se sve spekulacije o imenima pokazati preuranjenima, barem u ovom trenutku.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Politico javlja da neki čelnici članica NATO-a žele produljiti mandat Stoltenbergu na još godinu dana – informacija koja je neslužbenim kanalima jutros došla i do Telegrama. Stoltenberg, doduše, kako smo spomenuli, već ima novi posao, ali sutrašnji summit mogao bi biti prilika da se i o tome razgovara.
Telegram analiza: Ima li Kolinda Grabar-Kitarović zbilja šanse postati nova šefica NATO-a
NATO bi do jeseni trebao izabrati novog glavnog tajnika ili tajnicu, ali još je upitno hoće li
Prve neslužbene informacije da bi upravo ona mogla biti ozbiljna kandidatkinja za poziciju glavne tajnice objavljene su još prošlog ljeta. No, ruska invazija na Ukrajinu potpuno je promijenila okolnosti. Stoga je lako moguće da će se sve spekulacije pokazati preuranjenima, barem u ovom trenutku
U svojoj novijoj povijesti, NATO nikada nije bio ovako složenoj situaciji. Ruska invazija na Ukrajinu prijeti sigurnosti i stabilnosti cijele Europe, a vojno-politički savez nastoji održati delikatnu ravnotežu: na istoku kontinenta užurbano jača vlastite obrambene snage, dok istovremeno pomaže napadnutoj Ukrajini nastojeći pritom spriječiti da i sam bude uvučen u otvoreni sukob s Rusijom.
Dodatna potpora Ukrajini i daljnje jačanje snaga na istočnom krilu, u članicama Saveza koje graniče s Ukrajinom, bit će teme i sutrašnjeg izvanrednog summita NATO-a u Bruxellesu. Od početka ruske invazije učestali su takvi, izvanredni sastanci na razini ministara. Sada se uživo sastaju i šefovi država i vlada.
Izbor nasljednika
Rat u Europi zasjenjuje, dakako, sve ostale teme, ali NATO se uskoro mora pozabaviti još jednim pitanjem koje se u ovim okolnostima može činiti marginalnim – tko će zamijeniti Jensa Stoltenberga na mjestu glavnog tajnika NATO-a kada mu u rujnu istekne mandat. Sadašnji glavni tajnik već ima ponuđen novi posao, poziciju guvernera norveške središnje banke.
Kako se bliži trenutak odluke, u medijima i diplomatskim krugovima učestalo se spekulira o njegovom nasljedniku ili nasljednici. U tim navodnim kombinacijama, pak, i dalje se – kao i prošloga ljeta – spominje ime bivše hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Medijske spekulacije
Švedski list Degens Nyheter, koji je nedavno objavio intervju s bivšom predsjednicom, prestavio ju je, primjerice, kao “ženu koja može postati nova glavna tajnica NATO-a”. Francuski Les Echos je, pak, objavio portrete šest potencijalnih kandidatkinja za tu dužnost, među njima i Kolinde Grabar-Kitarović.
Prve neslužbene informacije da bi upravo ona mogla biti ozbiljna kandidatkinja za poziciju glavne tajnice objavljene su još prošlog ljeta nakon što je gostovala na jednom međunarodnom forumu gdje su je najavili uz rečenicu “priča se u Washingtonu da ste vi najizglednija kandidatkinja za buduću generalnu tajnicu NATO-a”. Iz njezinih dosadašnjih komentara na te spekulacije može se zaključiti da bi za tako nešto bila zainteresirana, ali da o tome ne želi detaljno niti previše javno govoriti.
Izbori kao konklava
Što je i očekivano, s obzirom na način kako se bira glavni tajnik ili glavna tajnica. Formalna procedura ne postoji, već se radi o političkim dogovorima i konzultacijama među članicama iza zatvorenih vrata, pa se u medijima nekad, radi ilustracije, taj proces uspoređuje s izborom pape. Ali ako je tome tako, onda treba imati na umu da prognoze i nagađanja mogu biti sasvim promašene.
Kaže se da onaj tko u konklavu uđe kao papa, izađe kao kardinal – drugim riječima, favoriti često ispadnu iz utrke, a izbor padne na nekog drugog, iznenađujućeg kandidata. Kao kad je, na primjer, u ljeto 2019. predsjednica Europske komisije postala Ursula von der Leyen – također u pregovorima iza zatvorenih vrata – a da tu bivšu njemačku ministricu obrane prethodno praktički nitko nije niti spomenuo.
S druge, pak, strane, diplomatski izvori napominju da je neobično da se u medijima tako ustrajno spominje upravo bivša predsjednica (kako smo napomenuli, još od ljeta prošle godine), što bi moglo sugerirati da se s njezinim imenom ipak ne barata tek kao s probnim balonom. No, nije ona jedina. Spominju se i drugi mogući kandidati, a vrlo često kandidatkinje jer se smatra da je vrijeme da na tu poziciju prvi puta dođe žena.
Odnos prema Rusiji
Napad Rusije na Ukrajinu je, međutim, potpuno promijenio okolnosti u kojima se raspravlja o nasljedniku ili nasljednici Jensa Stoltenberga. Za izbor je, naravno, ključna potpora najmoćnijih saveznica, poput SAD-a, Britanije, Njemačke, Francuske.
Ali ovoga puta će bitnu ulogu odigrati i odnos prema Rusiji. U nedavnom intervjuu, Grabar-Kitarović se dosta detaljno prisjetila svojih susreta s Putinom – kako ga je doživjela, o čemu su razgovarali i oko čega se nisu slagali (oko proširenja NATO-a, na primjer).
Preuranjena nagađanja?
No, ruska invazija na Ukrajinu, ponovimo, potpuno je promijenila okolnosti. Stoga je lako moguće da će se sve spekulacije o imenima pokazati preuranjenima, barem u ovom trenutku.
Politico javlja da neki čelnici članica NATO-a žele produljiti mandat Stoltenbergu na još godinu dana – informacija koja je neslužbenim kanalima jutros došla i do Telegrama. Stoltenberg, doduše, kako smo spomenuli, već ima novi posao, ali sutrašnji summit mogao bi biti prilika da se i o tome razgovara.