Bivša šefica Ustavnog suda i dalje javno dijeli pravne savjete. Ta gospođa je sebi protuzakonito isplaćivala plaće

Pravna akrobatika kojom je Jasna Omejec opravdavala svoj čin začudila je suce Visokog upravnog suda koji su joj presudili

FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec sinoć je za Dnevnik Nove TV komentirala upozorenje prema kojem Zoran Milanović ne smije biti kandidat na predstojećim parlamentarnim izborima niti smije biti predstavljen kao kandidat. Aktualni predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović jučer je zaprijetio Milanoviću i SDP-u kako bi, ako prekrše upozorenje, sankcije mogle biti rigorozne.

Jasna Omejec to je snažno podržavala, ustvrdivši kako bi ona, da je na Šeparovićevu mjestu, poništila izbore. Prepričavala je i da je Milanović njezin bivši student te kazala da bi mu, da ju je nazvao, dala savjet. Dodala je i kako joj se on nikad nije javio, za razliku od premijera Andreja Plenkovića, koji ju je znao kontaktirati.

Na kraju razgovora bivša predsjednica Ustavnog suda imala je i poruku za Milanovića. “Rado bih voljela vidjeti gospodina predsjednika Republike Hrvatske da sjedne za stol, napiše svoju ostavku i pošalje je predsjedniku Ustavnog suda”, zaključila je Omejec.

Nezakonito primala plaće

Inače, uz Omejec se, dok je bila na čelu Ustavnog suda, vezao niz skandala. Prije pet godina, odnosno 2019., Visoki upravni sud pravomoćno je presudio da je Omejec nezakonito nakon odlaska s Ustavnog suda primala naknadu u visini svoje dužnosničke plaće, koju je uz to sama sebi dodijelila i potpisala, te je time pravomoćno potvrdio odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa donesenu u mandatu Dalije Orešković, pisao je Jutarnji list.

Prema odluci Povjerenstva, Omejec, kojoj je mandat sutkinje i predsjednice Ustavnog suda istekao 6. lipnja 2016., nije imala pravo šest mjeseci primati naknadu u visini pune plaće koju je imala kao predsjednica Ustavnog suda jer je imala ugovor o povratku na svoje ranije radno mjesto na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Pravo na šest mjeseci pune dužnosničke plaće plus šest mjeseci polovice te plaće imaju samo oni dužnosnici kojima nakon isteka mandata nije zajamčen povratak na prijašnje radno mjesto.

‘Pravna akrobatika’

Omejec je, ističe se u pravomoćnoj presudi, imala pravo na naknadu u visini dužnosničke plaće najdulje dva mjeseca nakon odlaska s Ustavnog suda, dakle najkasnije do 7. kolovoza 2016., dok se ne riješe tehničke pojedinosti oko njezina povratka na staro radno mjesto na fakultetu. Četiri mjesečne naknade koje je primila od 7. kolovoza do 1. prosinca 2016. primila je nezakonito.

Tročlano vijeće Visokog upravnog suda u sastavu Boris Marković kao predsjednik te sutkinje Mirjana Juričić i Blanša Turić kao članice, zaključilo je kako je pravna akrobatika Omejec u tom slučaju začuđujuća.

Ističu da se njena “pravna akrobatika” sastoji u tome da ona, opravdavajući svoje postupanje, pravnoj normi daje značenje koje joj zakonodavac nije namijenio, a koja odgovara njoj samoj. Potpisati sam sebi rješenje o pravu na šest plus šest, naglašava se u pravomoćnoj presudi, ako i nije nezakonito, u najmanju je ruku neetično.

Mamićev platni spisak

Iste godine kada je Visoki upravni sud donio pravomoćnu presudu, Nacional je objavio da je Omejec dvije i pol godine bila na platnom spisku bjegunca od hrvatskog pravosuđa i bivšeg šefa Dinama Zdravka Mamića. “Ona je kao pravna ekspertica za područje ustavnog i upravnog prava svoju stručnu ekspertizu stavila Mamiću na raspolaganje, a Mamić joj je za taj angažman vrlo vjerojatno unosno platio”, pisao je Nacional.

Osim Omejec, na Mamićevu platnom spisku, prema navodima Nacionala, su još Davor Derenčinović, Viktor Gotovac, Zoran Burić, Leo Cvitanović i Igor Vuletić. Tjednik je pisao da je Omejec službeno napisala kako misli da bi Ustavni sud u Mamićevu slučaju stvari mogao vratiti na početak postane li prva presuda protiv njega pravomoćna, na temelju optužnice koju je zastupao neovlašteni zastupnik USKOK-a.

Drugim riječima, prema njenom mišljenju, Mamić na prvom suđenju, zbog čega se na temelju nepravomoćne višegodišnje zatvorske kazne nalazi u bijegu u BiH, nije imao pravično suđenje. Nacional je pisao da je bivša predsjednica Ustavnog suda za potrebe Mamića na sedamdesetak stranica izradila pravno mišljenje o tri pitanja koja joj je postavio Mamićev odvjetnik Veljko Miljević, a koji ju je kontaktirao još u studenome 2016.

Afera koju je otkrio Telegram

Zbog Mamića se našla u problemu i 2015. kada je Telegram otkrio da je bivši šef Dinama kontaktirao ustavnu sutkinju Slavicu Banić, dok je Omejec bila na čelu Ustavnog suda, ne bi li mu pomogla oko sastavljanja zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o sportu.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti početkom listopada je i poslan na taj sud, no kako je postalo jasno da se USKOK zainteresirao za taj slučaj i moguće nezakonite utjecaje na sudsku odluku, svega 11 dana kasnije je povučen.

Omejec je tada tek šturo priopćila da se u predizborno vrijeme Ustavni sud mora suzdržati od obraćanja javnosti, te dodala kako je ova afera tek pokušaj politizacije i instrumentalizacije Ustavnog suda.