Politika & Kriminal

Bivši šef DZS-a pojasnio je zašto je bitno pitanje 'gdje je majka stanovala kad Vas je rodila?'

Kaže kako je ono ključno radi analize 'tokova dugoročnih migracija”

Od jučer je krenuo popis stanovništva koji se u prvom dijelu provodi samopopisivanjem. Dio pitanja u upitniku već je zbunio građane, a jedno od njih je, recimo, ono o otome gdje je majka stanovala kada nas je rodila. Marko Krištof, bivši ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS), u gostovanju u N1 Studiju izjavio je da se radi o jednom od ključnih pitanja, iako ono na prvu ne zvuči tako. “To je ključno pitanje radi migracija, važno demografsko pitanje, jednostavno da se vide tokovi dugoročnih migracija”, pojasnio je Krištof.

Općenito smatra da je upitnik zadovoljavajuć i da su pitanja logično postavljena, iako bi on kod onih o prijevozu s posla i na posao u izbor dodao i elektične bicikle i romobile. “Ljudima ne bi trebalo biti teško samopopisati se”, kazao je i rekao da se i on prvi dan ujutro samopopisao. Ističe i kako bi ovo trebao biti posljedni ovakav popis stanovništva te da bi se za sljedeći podaci trebali uzimati iz državnih registara, a objasnio je i čemu pitanja o Domovinskom ratu.

“Vjerojatno je postojala potreba Ministarstva branitelja i jednostavno su u pregovorima uspjeli nagovoriti Zavod da se upitnik proširi s ta dva pitanja o Domovinskom ratu. Meni je žao što se nije išlo na set pitanja iz kojim bi se zaista saznalo nešto što ne možemo iz drugih izvora, ako se već išlo na proširenje”, kazao je Krištof. Pojasnio je i da su pitanja o stoci također opravdana jer ima onih koji drže stoku iako nisu OPG-ovi pa se te informacije ne mogu dobiti nikako drugačije.

O kažnjavanju, greškama i pristupu podacima

Kazao je kako on nema saznanja da se u ranijim popisima nekoga kažnjavalo zbog krivo navedenih podataka. “Popis je strašno važna stvar, bez njega nemamo informacije o ukupnom broju stanovnika, ne možemo raditi mnoge analize i politike i mislim da je važno komunciirati da je dužnost svih građana da se popišu”, naglasio je Krištof.

Rekao je i kako bi moguće greške trebalo eleminirati automatskim provjerama i da nije siguran je li uopće moguće upisati krivi OIB. Isto tako, kaže kako se uz dodatne napore moglo napraviti da se dio podataka automatski povuče u upitnik čim se upiše OIB. Problem kod analize podataka moglo bi biti i to što muž može popisati cijelu obitelj, a onda se, pak, može prijaviti žena i ponovno se popisati.

Krištof tvrdi i kako Zavod za statistiku ima pravo pristupa administrativnim podacima drugih državnih tijela kako bi provjerili podatke, ali druga državna tijela ne mogu pristupiti podacima popisa stanovništva, a što je u skladu s odredbama EU-a i UN-a koje brane korištenje tih podataka u druge svrhe. Kaže kako očekuje da ćemo rezultate dobiti u razumnom vremenu te da je DZS dužan u roku od 27 mjeseci nakon popisa podatke dostaviti Eurostatu.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu