Borzan za Telegram: 'Nakon svake velike zdravstvene krize u povijesti, desili su se važni pomaci. Ovo je šansa za EU'
Telegramov Drago Hedl razgovarao je s europarlamentarkom Biljanom Borzan o trenutnoj situaciji i kako ona utječe na Uniju
Europarlamentarka Biljana Borzan, potpredsjednica kluba zastupnika Socijalista i demokrata, drugog po brojnosti u EU parlamentu, kao i njenih 703 kolege, već je danima svoj ured u Bruxellesu, zbog pandemije COVID-a 19, zamijenila radom od kuće, iz njenog osječkog doma. Kaže kako ovo nije nimalo jednostavna situacija, no, veli, spada među one koji od bezbroj ružnih stvari nađu jednu lijepu i na nju se usredotoče. ‘
‘U ovom slučaju to je mogućnost da budem sa svojom obitelji jer toga mi uvijek nedostaje”, kaže Borzan u razgovoru za Telegram, dodajući kako sada njena obitelj ima vremena i za društvene igre, što je u uobičajenom ritmu nezamislivo. Njen suprug, gastroenterolog u KBC Osijek, nastavlja, iznimno je izložen tako da nije jednostavno organizirati neke do jučer rutinske obiteljske stvari. ”Ali, u ovoj situaciji”, kaže europarlamentarka, valja se držati one narodne: strpljen-spašen.
Virtualni sastanci zastupnika
Pitamo Biljanu Borzan, kojoj je ovo treći mandat u Europskom parlamentu, kako danas uopće radi to tijelo i do kada će ovakav režim rada trajati. Kaže, parlament radi, no na dosad nikad viđen način. “Da mi je netko prije dva mjeseca rekao kako će se sastanci odvijati putem interneta uz korištenje svih tehnoloških mogućnosti koje imamo na raspolaganju, pomislila bih ‘O.K. moderna vremena, moderna tehnologija…’ No, da mi je rekao da ćemo glasovati putem interneta, pomislila bih da bunca. A evo, ova situacija je pokazala da se desetljećima uvriježena pravila mogu mijenjati zbog izvanrednih okolnosti praktički preko noći. Koliko će to trajati u ovom trenutku je posve nemoguće i nezahvalno procijeniti”, kaže.
Otkriva kako se virtualni sastanci predsjedništva Socijalista i demokrata odvijaju redovito, i sastanci šefova nacionalnih delegacija te grupe. Čak je i njihov sastanak, na kojem sjedi gotovo 150 zastupnika uz prateće službe, tako organiziran. Imaju, veli, nekoliko grupa na WhatsAppu i Viberu na kojima dogovaraju sve što je bitno i hitno, tako da je u redovnoj komunikaciji kako s kolegama širom EU, tako i s SDP-ovcima iz Hrvatske. “Mislim da su ta komunikacija i redovan rad iznimno važni kako bismo što lakše prolazili ovu situaciju”, kaže.
Spriječavanje prevaranata s brzim testovima
Zanima nas koje su važne točke na čekanju i trpe li neke od njenih inicijativa, kakvih je u ranijim mandatima bilo podosta.
Objašnjava kako je sada puno toga na čekanju, jer je u ovakvoj situaciji potpuno besmisleno i bešćutno raspravljati o, primjerice, takozvanom programiranom kvarenju uređaja o čemu je izvjestiteljica. Međutim, intenzivno se bavi drugim, njoj bliskim temama, poput nesmetanog protoka medicinske opreme u uvjetima kad su zemlje zatvorile granice, ili kako spriječiti prevarante u internetskom plasmanu izmišljenih brzih testova za COVID-19. Sve što sada stoji, što je ne čekanju, obavit će se ubrzanim tempom kada za to dođe vrijeme. “Tome se radujem”, kaže.
Pitamo hrvatsku europarlamentarku kako se, po njenom mišljenju, EU snašla u krizi izazvanoj pandemijom COVID-a 19, te što je učinjeno dobro, a što se moglo uraditi bolje? “Bilo je početnog nesnalaženja, no konci se hvataju, solidarnost među državama se počela iskazivati. Činjenica je da se suočavamo s jedinstvenom situacijom na koju nitko nije mogao biti potpuno spreman. Države su reagirale refleksno. Tek kad sve ovo završi moći ćemo izvući konačne zaključke i pouke. Ovo nije situacija koja će se razriješiti preko noći pa samim tim će biti vremena da se EU itekako iskaže pomažući. Uvjerena sam kako će dugoročno biti posve jasno da će se zemlje koje jesu članice EU puno brže oporaviti od onih koje nisu u EU, upravo zbog izdašne potpore EU”, kaže Biljana Borzan.
Manjak koordinacije i zajedničkih akcija u zemljama EU
Želimo čuti dijeli li mišljenje da su se zemlje članice EU, kad su poduzete mjere u borbi protiv pandemije u pitanju, ponašale kao rakova djeca i je li manjkalo koordinacije i zajedničkih akcija. “Istina, slaže se naša sugovornica i dodaje: Za to je najviše odgovorna ona zemlja koja predsjeda Vijećem EU. Sjetimo se koja je to zemlja. Nažalost, trebalo je dosta, rekla bih previše vremena da se posloži ono što je hitno, počevši od blokada na granicama”, kaže.
Kažemo Biljani Borzan kako se može čuti da je u EU manjkalo solidarnosti, osobito prema Italiji, kasnije i Španjolskoj, te da je svaka zemlja više brinula o sebi nego o EU. Pitamo, slažete li se s tim? “U početku je bilo tako, no vrlo brzo je, recimo, Njemačka počela preuzimati pacijente iz Italije. Razlog tome je i činjenica da ne postoji jedinstveni zdravstveni sustav EU. Svaka zemlja ima svoj sustav, što zapravo nema nikakve logike, jer se radi o problematici koja je svima ista. Svi se borimo s bakterijama, virusima, karcinomima, pretilošću. Iznimno je bitna međusobna suradnja, razmjena informacija, primjera dobre prakse i nadasve solidarnosti.
Može li se EU raspasti zbog koronavirusa?
Upravo zbog pomanjkanja solidarnosti među članicama EU, sve se glasnije može čuti kako bi upravo Europska unija mogla biti najveća žrtva koronavirusa i da bi se zbog toga mogla raspasti. Europarlamentarka Biljana Borzan veli kako na to ne odmahuje lakonski rukom. Kaže, veliki je to test za EU. U prošlosti bile su razne krize poput ekonomskih i migrantske koje su neke građane ne članice pogodile više, a neki je i nisu osobito osjetili. Ovo je, međutim, kriza koja se tiče apsolutno svakog građanina EU, od djece do odraslih, na sve četiri strane svijeta.
“Očekivanja od EU su s pravom velika. Na nama koji utječemo na procese u Europskoj uniji je da dokažemo kako možemo ta očekivanja i opravdati pravovremenom i pravednom raspodjelom pomoći, odgovara Borzan, a na naš upit hoće li se EU, kako se s mnogih strana predlaže, morati okrenuti nekoj vrsti Marshallovog plana, odgovara: “Svaka kriza je i prilika. Iza svake velike zdravstvene krize su ostale velike rane, ali i važni pomaci. Poslije španjolske gripe koja se širila prvenstveno među ljudima koji su živjeli u lošim uvjetima su nikla velika stambena naselja u kojima su uvjeti bili kudikamo zdraviji. London i dan danas koristi kanalizaciju nastalu u 19. stoljeću nakon epidemije kolere. Poslije kuge se dogodio pomak u ravnopravnosti spolova – kćeri su dobile mogućnost nasljeđivanja.
O konkretnim koracima u borbi s ovom krizom se sve glasnije govori. Ono što je dobro za zemlju poput naše je da ponovo do izražaja dolazi kohezijska politika. Već sad nam je dodijeljeno 790 milijuna eura za pomoć izvoznicima, dolaze nam na raspolaganje velika sredstva iz strukturnih fondova, osmišljen je niz programa pomoći za očuvanje radnih mjesta. Ova kriza ne smije biti izlika za otpuštanje radnika! Ukoliko napravimo grešku s otpuštanjima i mjerama štednje kao što je to učinjeno 2008., zapast ćemo u još dublju krizu.
Kakve su procjene iz Bruxellesa i Strasbourga?
“Kakve su vijesti iz Strasbourga i Bruxellesa? Kakve su procjene? Kada očekujete poziv da se vratite u Bruxelles?”, pitamo Biljanu Borzan na kraju razgovora. Kaže, kalendar aktivnosti stalno se mijenja, pomiču se rokovi. Sve se više zagovara strategija ‘čekić i ples’ u kojoj se filigranski popuštaju i zatežu zaštitne mjere, ovisno o broju novih slučajeva.
“To može trajati do dvije moguće točke”, kaže europarlamentarka Borzan, liječnica po struci. “Jedna je stvaranje kolektivnog imuniteta za koju je teško reći kada bi se mogla dogoditi, a druga je pronalazak cjepiva za što je prema trenutnim procjenama potrebno nekih 18 mjeseci”, zaključuje.