Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Bozanić je jučer konačno izgovorio: ‘ljubitelji NDH ne mogu biti kršćani’. Ovo je analiza njegovog važnog govora

Prve reakcije povjesničara i predstavnika židovske zajednice ukazuju na zanimljive rasprave o propovijedi

ZADNJA IZMJENA: sij 25, 2019

Obilježavanje Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta koje je u četvrtak organizirala Katolička crkva ispred zagrebačke katedrale, po mnogo čemu će biti zabilježeno kao jedinstven događaj, čak bi se moglo reći da je bez presedana u nas.

Ne samo zbog toga što je za tu prigodu na tornju zagrebačke katedrale postavljen natpis na hrvatskom i hebrejskom jeziku, dugačak 50, a širok 8 metara, na kojem stoji: “27. 1. – Dan sjećanja na žrtve holokausta – Međunarodni dan sjećanja na HaŠoa” i riječi iz Knjige proroka Izaije (56, 5): “Podići ću im u kući svojoj i među svojim zidovima spomenik i ime… dat ću im vječno ime koje neće biti iskorijenjeno”.

Znak povezanosti neba i zemlje

Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić objasnio je kako je zvonik znak povezanosti neba i zemlje, Gospodina i čovjeka, prolaznosti svijeta i vječnosti.

“U toj povezanosti čitamo dar ljudskoga dostojanstva, osjećamo nama upućen poziv i svoju obvezu štititi svakoga čovjeka, stvorena na sliku Stvoritelja. Gospodin nam je darovao svoga Duha, darovao nam je savjest i odgovornost da biramo dobro, a ne zlo. U odmaku od sedamdeset i četiri godine od završetka Drugoga svjetskog rata spominjemo se i velikoga stradanja hrvatske židovske zajednice, a posebno zagrebačkih Židova, duboko utkanih u život i kulturu našega Grada, kojih je – kako govore podaci – od 11.000 preživjelo manje od 2000…”

“Dragi prijatelji, postoje zla pred kojima čovjek nema riječi. Ostaju bol, suze i šutnja. Jednako tako postoje dobra koja ne trebaju riječi, nego je dovoljna blizina, zahvala i blagoslov. Na našoj prvostolnici ostavljamo ovaj spomen-natpis kao sliku suza zbog žrtava Holokausta, sliku vapaja koji uzdižemo zbog grijeha čovjeka. Ostavljamo ovaj natpis i kao svoju molitvu i zaziv nebeskoga blagoslova na živote nas koji ostajemo jamstvo i zalog da ćemo se zauzimati za istinu i za svjetlo, da se tama i zlo ne ponovi.”

Komentirajući postavljanje postavljanja velikog napisa na južnom tornju katedrale, sugovornici bliski vrhu Kaptola, nisu krili čuđenje. “Tako veliki baner nikada nije bio na katedrali, čak ni kad su pape pohodile Hrvatsku. No, te dimenzije je, priča se u kuloarima, odredila je Židovska općina, a sve troškove postavljanja banera platio je Kaptol, od izrade natpisa do iznajmljivanja dizalice i alpinista. Naprosto kardinal Bozanić pristao je na sve njihove zahtjeve. No, bez obzira na sve dobro je da se nešto događa, dobro je da je kardinal Bozanić napokon izašao u javnost i nekim jasnim i čvrstim stajalištem”.

Kardinal Bozanić nazvao logor Jasenovac stratištem nevinih ljudi

No to je tek dio poruka koje je uputio kardinal Bozanić na molitveno-komemorativnom susretu ispred zagrebačke katedrale koje će, nema sumnje, izazvati bučne reakcije, brojne komentare i kontroverze. Među ostalim kardinal Bozanić je, za razliku od ne malog broja svećenika, izrijekom spomenuo strahote koje su počinjene u logoru Jasenovac.

“Spomen i u židovstvu i u kršćanstvu na živ način povezuje prošlost i sadašnjost, jer, dok se spominjemo žrtava neljudskoga postupanja i pokušaja da se uništi židovski narod, susrećemo se s tajnom zla, ali ga ne gledamo samo u okvirima prošlosti, nego smo ga svjesni i u sadašnjosti. Ideologija rasizma, usmjerena protiv Boga i čovjeka, nastala je na neistini o čovjeku i o židovskom narodu, širila se mržnjom, do neizrecive mjere patnje, koju ni riječi ni slike ne mogu izraziti.”

Dan sjećanja na dan oslobođenja Auschwitza

“Za Dan sjećanja na žrtve Holokausta izabran je 27. siječnja, dan oslobođenja Auschwitza, simbola stradanja šest milijuna Židova, simbola svih nacističkih i fašističkih logora širom Europe, pri čemu mi trebamo dati posebnu pozornost onome što se događalo u našoj sredini, u Hrvatskoj, bez ikakve zadrške ističući istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi.”

“Upravo svjesni snage zla, u ovom spomenu stavljamo preda se vrjednote dobra, nesebičnosti i ljubavi. To je sustav vrijednosti koji mi, kršćani, dijelimo s našom starijom braćom, Židovima. Ovdje smo u zajedništvu spomena koji govori, što je sve čovjek sposoban učiniti drugome, svome bratu i sestri. Ovdje smo da bismo prepoznavali zlo i govor mržnje te mu se oduprli. Ovdje smo da bismo zajedno gradili uzajamno poštovanje i ljubav, na dobro našega hrvatskog društva i svega čovječanstva.”

Nekim potomcima počinitelja zločina u NDH potrebno pročišćenje istinom

Kardinal Bozanić je potom posebno istaknuo kako vjerujemo u Boga koji se objavio kao sućutni i milosrdni Bog, te u mislima i molitvama suosjećamo s preživjelim Židovima koji nose teret osobnoga iskustva ljudske okrutnosti, s njihovim obiteljima i potomcima, kao i s cijelim židovskim narodom.

“Ne možemo isključiti iz ovoga spomena ni djecu i unučad počinitelja, čiji su životi obilježeni zločinima otaca i djedova, te im je potrebno pročišćenje istinom. Na tome je tragu neprihvatljivo dopustiti da se danas ponovno budi bilo koji oblik antisemitizma. Nama kršćanima sasvim je jasno – kako je rekao i papa Franjo – da kršćanin ne može biti antisemit. Kršćanstvo i bilo koji oblik mržnje prema čovjeku i drugom narodu, jedno drugo isključuju.”

Danas također postoje idiologije koje siju mržnju

“Primjer širenja takve mržnje upozorenje je za sijanje i rast bilo koje druge ideologije, kakvih ni danas ne nedostaje, koje se razvijaju na neistinama s razornim plodovima sukoba, netrpeljivosti i mržnje, s posljedicama trpljenja ne samo pojedinaca, određenih skupina, nego i cijelih naroda…. Danas su nam dragocjen uzor, kompas i putokaz, ljudi koji su se suprotstavili silama zla, koji su izložili sebe i svoje živote nasuprot nepravednom i neljudskom sustavu, da bi branili i čuvali tuđe živote.”

“Nama su posebno znakoviti kršćani koji su se na razne načine zauzimali za Židove, predajući i svoje živote za njih, odgovarajući na glas svoga Učitelja: ‘Nitko nema veće ljubavi od ove da tko život svoj položi za svoje prijatelje”. I ovo mjesto na kojem se nalazimo bilo je tijekom stoljeća svjedokom raznih previranja, ali je čuvalo i upućivalo na istinu o dostojanstvu čovjeka koji od Boga dolazi i Bogu pripada. Ovdje se, svima je poznato, i u doba Holokausta čuo jasan glas i vidjelo živo svjedočanstvo koje je ustalo i protiv zatiranja židovskoga naroda”, istaknuo je Bozanić.

Nedužne žrtve poticaj za brigu o drugima

Kardinal Bozanić je svoje izlaganje zaključio riječima: “Nedužne žrtve su nam poticaj da se brinemo za druge, osobito u okolnostima u kojima se širi neistina i mržnja. Neka ovo zajedništvo bude i ohrabrenje na putu, ne samo razgovora i prigodnih susreta katolika i židovskih vjernika, nego istinske pomoći, suradnje, prihvaćanja i ljubavi….”

Okupljenima se potom obratila Julija Koš, visoka predstavnica glavnog rabina dr. Kotela Da-Dona, koja je zaključila kako je “današnji događaj toliko velik da se njegovo značenje još ne može sagledati. Svaka rečenica kardinalova obraćanja ima po jednu poruku što treba napraviti da ozdravimo društvo i poruke za buduće generacije koje će biti sličnije europskim mladim ljudima. Tu će se naći učitelji i roditelji i vidjeti gdje smo izgubili 25 godina u odgoju za dobro i gdje smo pustili mnoge snage da mlade odvode u zlo koje je davno prošlo.”

“Neki potomci počinitelja zločina su svjesni, neki nisu, ali nitko od njih nije kriv, premda kod nas manji dio zagovara pretke koji su počinili zločine. U Hrvatskoj imamo mali postotak tih, ali su ponekad vrlo glasni”, zaključila je Julija Koš.

Komemoracija u Zagrebu najveći događaj u Europi

Kristijan Lepešić iz Židovskog informativno-obrazovnog centra – Hatikva, kazao je pak kako su nakon ovakvog izlaganja kardinala Bozanića sva dosadašnja nastojanja Katoličke crkve da pomaže i daje potporu onima koji su negirali holokaust, sada u potpunosti marginalizirana.

Lepešić je čak ocijenio da je ovo “najveći događaj koji smo vidjeli u Europi, ni na jednoj prvostolnici nismo vidjeli ovoliki baner. To je veliki iskorak za Katoličku crkvu ne samo u Hrvatskoj jer je kardinal Bozanić član rimske kurije, i mislim da se ovim najbolje marginaliziraju snage koje to promiču”, zaključio je Lepešić.

Vatikan je već dulje nezadovoljan kardinalom

Na Kaptolu nije bilo puno svećenika spremnih na razgovor o Bozanićevu istupu, tvrdeći da govor valja najprije dobro proučiti. Ipak iz razgovora s nekoliko prelata moglo se zaključiti kako je poticaj za takav istup zasigurno došao izvana, najvjerojatnije iz Rima.

Generalni stav naših sugovornika je kako Vatikan već dulje vrijeme ne krije nezadovoljstvo načinom na koji kardinal Bozanić komunicira s javnošću. Javna je tajna kako mu predbacuju da se ne suproststavlja ekstremnim stajalištima u društvu, ali i unutar crkvenih redova, predbacuje mu se kako nije učinio puno na stabilizaciji odnosa u regiji te dijalogu s Pravoslavnom crkvom….

Ovom propovijedi kardinal Bozanić najvjerojatnije želi vratiti povjerenje Vatikana koje je ozbiljno poljuljano. Naravno, sad preostaje vidjeti hoće li njegovo riječi ostati mrtvo slovo na papiru ili će kardinal, kao prvi među jednakima, inzistirati da i drugi svećenici prihvate njegova stajališta ponajprije u odnosu na zločine počinjene nad Židovima u Hrvatskoj.

Hrvoje Klasić: zašto Bozanić nije osudio ustaški režim i NDH

Oduševljenje govorom kardinala Bozanića koje su iskazali predstavnici židovske zajednice u Zagrebu međutim ne dijeli povjesničar, docent dr.sci. Hrvoje Klasić, koji na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predaje teme iz suvremene hrvatske i svjetske povijesti. Klasić je najprije postavio pitanje u čije je ime govorio kardinal Bozanić.

“Pri tomu imam na umu činjenicu da dio svećenika zagrebačke nadbiskupije uporno već godinama aktivno sudjeluje u povijesnom revizionizmu, da se po crkvenim prostorima održavaju promocije knjiga ili projekcije filmova koji negiraju holokaust i zločinački karakter ustaškog logora Jasenovac. Nerijetko neki visoki svećenici, poput biskupa Vlade Košića ili svećenika Stjepana Razuma, u svojim javnim istupima dovode u pitanje zločinački karakter ustaškog režima te logora Jasenovac.”

Bozanić podsjeća na Stepinca

“Primjerice, prije samo nekoliko dana u Župi Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj ulici u Zagrebu održana je promocija knjige u kojoj se negiraju zločini počinjeni u logoru Jasenovac. Ako svemu tomu pridodamo i stajališta dijela hrvatskih katoličkih svećenika u inozemstvu koji još uvijek slave 10. travnja kao dan državnosti i u Anti Paveliću vide nacionalnog junaka, onda je posve izvjesno da će najnoviji istup kardinala Bozanića izazvati duboko nezadovoljstvo kod radikalnijeg dijela svećenstva.”

Klasić kaže kako ga je govor Bozanića podsjetio na neke istupe kardinala Alojzija Stepinca koji je tijekom Drugog svjetskog rata znao zločine u logoru Jasenovac ili holokaust, ali niti jednom riječju nije osudio ustaški pokret i NDH. To u svom istupu nije učinio ni kardinal Bozanić premda obojica kardinala nikada nisu imali nikakvih problema osuditi komunističke zločine i bivšu Jugoslaviju.

“Osim što Bozanić kao ni Stepinac, nije izrijekom osudio ustaški pokret i NDH, od same izjave bilo bi mu puno važnije pozvati svoje svećenike da se više ne ponašaju u suprotnosti sa stajalištima koja je izrekao u najnovijoj propovijedi. To nažalost nije učinio Stepinac prema onima koji su aktivno podržavali ustaški pokret, a ne radi ni Bozanić kad su u pitanju svećenici koji dovode u pitanje zločinački karakter Jasenovca, relativiziraju ili negiraju genocid i holokaust počinjen od strane NDH”, ističe Klasić.

U poplavi loših informacija govor kardinala Bozanića je dobra vijest

Povjesničar i publicist Ivo Goldstein, autor, suautor ili urednik većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Židovske općine u Zagrebu, i nakladničke kuće Novi Liber, među kojima su knjige “Hrvatski rani srednji vijek”, “Kronologija – Hrvatska – Europa – svijet”, “Holokaust u Zagrebu”, “Hrvatska povijest, Židovi u Zagrebu 1918-1941.”, “Hrvatska 1918-2008.”, “Dvadeset godina samostalne Hrvatske”, “Jasenovac i Bleiburg nisu isto”… smatra pak kako je u poplavi loših vijesti, ovaj istup kardinala Bozanića iznimno dobra vijest jer je s nadbiskupske i kardinalske pozicije napokon izrečena prava riječ.

“Ne samo da je nadbiskup Bozanić jasno progovorio općenito o holokaustu, nego je spomenuo i “strahote Jasenovca i drugih logora”, pobrojao je i židovske žrtve u Zagrebu, čak je iznio veću procjenu jer je stradalo je između 7 i 8 tisuća Židova. Međutim, u dva detalja se ne bih složio s nadbiskupom: životi djece i unučadi počinitelja nisu i ne smiju biti obilježeni zločinima očeva i djedova ako su oni sami svjesni kakvi su zločini počinjeni. Osim toga, “pročišćenje istinom” nije potrebno samo djeci i unucima onih koji su počinili zločine, a nisu svjesni njihove težine, nego mnogima u Hrvatskoj koje je posljednjih godina zapljusnuo val ustašizacije.”

Utjecaj ovog govora ovisi o budućem smjeru Katoličke crkve

“Ako će Katolička crkva krenuti u smjeru u kojem idu nadbiskupove riječi, onda će se njegov istup u budućnosti doista moći smatrati prekretničkima. Na radost svih koji ovoj zemlji žele dobro. No, istodobno nameće se i nekoliko pitanja. Hoće li sada nakon jasne osude kardinala Bozanića Katolička crkva napokon uskratiti potporu Društvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, kao i knjigama poput “Radni logor Jasenovac” Igora Vukića ili “Razotkrivena laž logora Jasenovac”, akademika Josipa Pečarića i dr. Stjepana Razuma. Također, hoće li sada javno podržavati izjave o Jasenovcu koje je davao tijekom Drugog svjetskog rata kardinal Alojzije Stepinac”, kaže Goldstein.

“Nadbiskup Stepinac je u pismu Paveliću 1943. napisao da je Jasenovac sramotna ljaga za NDH. Jasenovački župnik Jure Paršić u tekstu koji je 1985. objavio u Münchenu opisuje kako je Stepincu u više navrata detaljno govorio o strahotama koje su se događale u jasenovačkom logoru. Hoće li se Crkva sada prisjetiti da je kanonik Pavao Lončar govorio kako je Ante Pavelić duhovna sirotinja, da je NDH spilja razbojnička te je ponavljao kako svećenici ne mogu biti pripadnici ustaškog pokreta”.

Hoće li Crkva priznati da su svećenici sudjelovali u ratu kao partizani

“Hoće li se sada Katolička crkva prisjetiti slovenskih svećenika ubijenih u Jasenovcu i činjenice da je 75 katoličkih svećenika u Hrvatskoj i BiH sudjelovalo u ratu na strani partizana, od toga su 52 po nacionalnosti bili Hrvati i 21 Slovenac. Kao suradnici partizana poginula su 43 svećenika. To je do sada Crkva krila kao zmija noge.”

Već ove prve reakcije predstavnika Židovske zajednice i dvojice uglednih povjesničara pokazuju da će rasprave o govoru koji je kardinal Bozanić održao na molitveno-komemorativnom susretu u Zagrebu biti iznimno zanimljive, a vrijeme će pokazati kakav će učinak imati na dio najradikalniji dio svećenika Katoličke crkve koji su se do sada ponašali u potpunoj suprotnosti s onim što je u četvrtka propovijedao kardinal Bozanić.

Mladen Pleše
Novinar
464 članka Više o autoru
Više s weba