Politika & Kriminal

Kovačević je otišao s ministricom kulture popričati o ukidanju Gordogana. Tamo je, pomalo neočekivano, sreo Franju Lucića

Telegramov kolumnist detaljno piše o razgovoru s ministricom Obuljen Koržinek

FOTO: Borko Vukosav/Telegram

Božo Kovačević piše o sastanku s ministricom kulture prije nešto više od mjesec dana. Sastali su se kako bi razgovarali o prestanku financiranja časopisa Gordogan, za što mu je Obuljen Koržinek otvoreno rekla da neće mijenjati svoju odluku. 'Dok sam čekao da me ministrica primi, u kabinetu se pojavio saborski zastupnik Franjo Lucić, srdačno se zagrlio sa šeficom kabineta i jednako srdačno s nekolicinom drugih službenica razmijenio šifrirane verbalne i neverbalne poruke o nekim meni nepoznatim projektima koje on gura, a one rješavaju i radosno mu govore da će 's onim biti sve u redu''

Već je javno obznanjeno i dostatno obrazloženo da u vezi s časopisom Gordogan ne postoje ni požurnice ni opomene pred tužbu što su, navodno, bili razlozi zbog kojih mu je odbijena financijska potpora Ministarstva kulture za 2018. godinu. Kako u odgovoru na moj zahtjev da mi se omogući uvid u te navodne požurnice i opomene Ministarstvo nije dostavilo ništa od traženog jer te požurnice i opomene ne postoje, 20. ožujka ministrici kulture gospođi Nini Obuljen Koržinek poslao sam službeni dopis kojim sam zatražio da se utvrdi tko je i zašto obmanuo javnost i članice i članove Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, a možda i nju.

Isto tako sam predložio da, s obzirom na to da su informacije temeljem kojih je odluka donesena bile lažne, preispita svoju odluku i omogući daljnje financiranje časopisa. Uskoro je iz Ministarstva kulture stigao telefonski poziv za sastanak s ministricom 28.03.2018. Dok sam čekao da me ministrica primi, u kabinetu se pojavio saborski zastupnik Franjo Lucić, srdačno se zagrlio sa šeficom kabineta i jednako srdačno s nekolicinom drugih službenica razmijenio šifrirane verbalne i neverbalne poruke o nekim meni nepoznatim projektima koje on gura, a one rješavaju i radosno mu govore da će “s onim biti sve u redu”.

Lucićevo suvereno kretanje Ministarstvom kulture

Nisam mogao ni pretpostaviti da se taj svestrani poduzetnik – koji na papiru nema ništa, ali raspolaže milijunima što svog što državnog novca, i koji je po prirodi svojih interesa više vezan za Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma i Hrvatski nogometni savez, a silom zakona i za Državno odvjetništvo – tako suvereno kreće hodnicima Ministarstva kulture i ponaša se kao da je ostvarenje velikog dijela hrvatske kulturne politike u njegovim rukama.

Prije negoli je kucnuo moj čas za razgovor s ministricom, zastupnik Lucić se udaljio tek neznatno se trznuvši kad me je ugledao i prepoznao. Točno u 14 sati ministrica me pozvala da uđem. Naš jednosatni razgovor bio je daleko od srdačnosti kojom su odisali susreti zastupnika Lucića sa službenicama Ministarstva. Mi smo razgovarali diplomatski suzdržano, prenaglašeno pristojno.

Problematično što se Gordogan obratio medijima, a ne njoj

Taj razgovor ja sam zapamtio ovako: Ministrica je iskazala začuđenost činjenicom da se nitko iz Gordogana nije javio nakon objavljivanja odluke o nefinanciranju nego se Branko Matan odmah obratio medijima. Zbog pritiska medija dvojica članova Kulturnog vijeća, Kristian Novak i Krešimir Nemec, podnijeli su ostavke. Da je od Gordogana stigao prigovor na odluku, ona bi razmotrila mogućnost da se odluka promijeni premda ne može sa sigurnošću reći da bi odluku doista promijenila. Naime, postoji bogata povijest odnosa udruge Novi Gordogan i Ministarstva. Ministarstvo je ocjenjivalo odnose s udrugom, a ne s časopisom kao jednim od projekata.

Spomenula je knjige za koje je udruga dobila novac, a nije ih objavila. Pokazala mi je neku kratku bilješku o tome da je Branko Matan od Ministarstva primio 46.000 kn stipendije za objavljivanje knjige korespondencije Josipa Horvata i Slavka Batušića, a ta knjiga nikad nije objavljena. Ministrica mi je u povjerenju, spuštenim glasom, rekla da je eto Ministarstvo bilo fer i da nije htjelo u javnost iznositi kompromitirajuće podatke protiv Matana.

Najavila novi natječaj za financiranje časopisa

Bila je donesena odluka da se pošalje opomena pred tužbu, ali je tadašnji pomoćnik ministrice Vaki Stojsavljević stopirao slanje tog dokumenta. Isto tako je spomenula da je 2011. godine napisana opomena pred tužbu zbog neizlaženja časopisa, ali da je Vaki stopirao i tu opomenu. Službenici u Ministarstvu sve to znaju i na to su se oslanjali pripremajući materijal za Kulturno vijeće.

Ministrica je naglasila da je ona, za razliku od svoje prethodnice Andree Zlatar Violić, poštivala sve preporuke Kulturnoga vijeća. Isto tako je rekla da se nakon izbijanja afere pokušala pretplatiti na časopis, no na web-u su zastarjeli podaci i nema naputka o tome kako se pretplatiti. Nastavila je objašnjavati da je u Hrvatskoj previše književnih časopisa i da nije moguće sve ih financirati. Najavila je da će za iduću godinu najvjerojatnije raspisati natječaj za financiranje desetak časopisa pa koji budu najbolji, ti će biti financirani. Isto tako je rekla da smatra nedopustivim da Ministarstvo financira knjige i časopise koji zatim stoje u skladištima i nitko ih ne čita, nigdje se ne prodaju.

Uznemirena osobom koja je skupljala potpise za peticiju

Naglasila je da će uskoro predložiti rješenja koja će obvezivati knjižare da drže časopise na policama, ali će isto tako tražiti profesionalno postupanje izdavača u vezi s pretplatom, distribucijom i prodajom. U tom kontekstu je spomenula da udruga Novi Gordogan ne može biti izdavač jer nije u dostatnoj mjeri profesionalizirana. U daljnjem razgovoru pokazalo se da ministrica zapravo misli da ne može jedan čovjek obavljati sve poslove u vezi s uređivanjem, distribucijom i prodajom časopisa.

Činilo se da je ministrica uznemirena činjenicom da je bivši suradnik Zareza Neven Jovanović skupljao potpise za peticiju protiv uskrate financiranja Gordoganu. Ona to sve stavlja u kontekst odnosa bivše ministrice Zlatar Violić i Zareza, a zbog tih odnosa bivšoj se ministrici danas sudi. Ministrica je najavila sastanak s predstavnicima izdavača časopisa za 2-3 tjedna na koji će sastanak biti pozvan i predstavnik udruge Novi Gordogan.

Problemi riješeni onako kako je Ministarstvo zahtijevalo

Odgovorio sam da uredništvo Gordogana niti je tražilo od Nevena Jovanovića da skuplja potpise niti je, koliko je meni poznato, bilo obaviješteno da se to radi. Rekao sam da Matanovo obraćanje nije bilo u okviru konferencije za novinare, kako je ministrica sugerirala, nego na predstavljanju novog broja časopisa, a izjava je bila motivirana činjenicom da ga nitko iz Ministarstva nije kontaktirao i upozorio ga da u vezi s časopisom postoje ikakvi problemi.

Naglasio sam da su članovi Kulturnoga vijeća Novak i Nemec izričito rekli da je poslovanje časopisa bilo neuredno i da su u vezi s časopisom postojale opomene pred tužbu i požurnice, a utvrđeno je da tih požurnica i opomena nema. To je, uostalom, potvrdila i sama ministrica. Rekao sam da razumijem da je, možda, bilo problema u odnosima Ministarstvo-Udruga, ali da su ti problemi riješeni onako kako je Ministarstvo zahtijevalo od Matana te da je on u proračun vratio sredstva namijenjena financiranju neobjavljenih knjiga. Isto tako sam napomenuo da je, koliko je meni poznato, knjiga korespondencije Horvat-Batušić objavljena pa je, prema tome, podatak kojim raspolaže Ministarstvo netočan.

Neće promijeniti odluku o financiranju Gordogana

Pojasnio sam da je rad na časopisu uglavnom one man band upravo zbog toga što nema dovoljno novca za financiranje službenika ili službi. Isto tako sam naglasio da uredništvo u potpunosti podržava Branka Matana jer je časopis Gordogan njegov životni projekt, a sve nama poznate ocjene časopisa su uglavnom superlativne. Za Gordogan se ne može reći da većina primjeraka ostaje u skladištu, jer nekih brojeva uopće više nema u zalihi, a za nekima je upravo zbog afere oko uskrate financiranja povećana potražnja.

Ministrica je najavila da će poslati pisani odgovor na moj nedavni dopis, ali da ne može promijeniti odluku Kulturnog vijeća za ovu godinu. Gordogan se, naravno, može natjecati za sredstva u 2019. godini, a odluke će se donositi u skladu s novom politikom o financiranju manjeg broja kvalitetnih časopisa koji mogu podastrijeti dokaze o sposobnosti za organizaciju distribucije i prodaje.

Obraćanje javnosti najveći Gordoganov grijeh

Od tog razgovora prošlo je više od mjesec dana, a pisanog odgovora nema. Kao što za vrijeme razgovora ministrica nije komentirala moj demantij netočnog podatka iz bilješke koju su joj stručne službe pripremile da Matan nje objavio knjigu o korespondenciji Horvat-Batušić, tako je dosad ostalo neodgovoreno i u međuvremenu poslano Matanovo pismo u kojem je detaljno prikazao kada je osobno primjerak objavljene knjige donio u Ministarstvo i kome je i kada pisao dopise o tome.

Najavljeni sastanak s izdavačima časopisa održan je 25. travnja. Ministrica je pokušala Branku Matanu, uredniku Gordogana, uskratiti pravo da govori, ali se smilovala nakon intervencije nekog iz skupine ondje prisutnih urednica i urednika. Zbog svega toga opet se obraćam javnosti tim prije što je za ministricu upravo obraćanje javnosti glavni Gordoganov grijeh. Ali da smo šutjeli, ostao bi nezamijećen pokušaj da se, pod krinkom navodne europske birokratske strogosti, ušutka časopis s četrdesetgodišnjom tradicijom. Izmišljeni prijestupi i otvorene neistine koriste se da bi se onemogućilo izlaženje časopisa o kojemu su – što se tiče sadržaja, kvalitete priloga i grafičke opreme – superlative izricali i oni koji su donijeli odluku da ga se uguši.

Grad Zagreb nastavlja s financiranjem časopisa

Za te birokrate potpuno je nevažna činjenica da je Gordogan objavljivanjem serijala Zabranjena mjesta hrvatske književnosti stekao status kultnog kulturnog časopisa. U vrijeme kad to drugi časopisi nisu radili, još davne 1979. godine, Gordogan je objavio tematski blok o ljudskim pravima. Isto tako mnogo prije ostalih obradio je temu Srednje Europe još 1985. A u razdoblju u kojem bi Ministarstvo htjelo pronaći nepostojeće formalnopravne razloge za uskratu financiranja, u broju 29-30 za 2014. godinu, objavljen je dotad neobjavljeni i nepoznati rukopis iz ostavštine Miroslava Krleže o Zvonimiru Richtmannu. U zasad posljednjem broju 35-36 za 2017. godinu objavljen je pionirski rad Mate Božića i Stjepana Ćosića Nastanak hrvatskih grbova – podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća.

Stručnjaci su utvrdili da je ondje objavljeno mnogo toga dosad javno nepoznatog. Ništa od toga, kao ni knjiga Časopis Gordogan, bibliografija 1979-2013 koja na pet stotina stranica dokumentira što je sve u časopisu bilo objavljeno, ne može utjecati na željeznu volju birokrata koji prevrću papire s lažnim informacijama da Gordoganu pokušaju onemogućiti daljnje izlaženje. Za razliku od Ministarstva kulture, Grad Zagreb je odlučio da nastavi sa sufinanciranjem časopisa. Poziv za financijsku pomoć koji je Gordogan nedavno objavio već je rezultirao sredstvima dostatnim za tiskanje idućeg broja. Ondje će, između ostalog, biti objavljena cjelokupna korespondencija i relevantni dokumenti koji dokazuju da je odluka o uskrati državnog financiranja utemeljena na lažnim informacijama.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu