Bugarska se otrgnula EU, vraća se pregovorima s ruskim Gazpromom. Posljedice bi mogle biti goleme
Sofija je otvorila još jednu dramatičnu pukotinu unutar Europske unije
Bugarska je, sasvim neočekivano, postala prva članica Europske unije koja je odbacila sve preporuke Komisije EU te je službeno objavila da će obnoviti pregovore s ruskim Gazpromom o kupnji plina. Mađarska i neke druge članice EU također traže način da se dokopaju ruskog plina, ali do sada još nisu službeno potvrdile razgovore s Moskvom. Sofija je tako otvorila još jednu dramatičnu pukotinu unutar Europske unije koja ozbiljno dovodi u pitanje efikasnost sankcija protiv Rusije.
Novi ministar energetike Rosen Hristov kazao je kako je Bugarska naprosto prisiljena na takav potez jer je stanje s isporukama plina kritično. Pregovore s Gazpromom nazvao je neizbježnim, jer će u protivnom bugarsko gospodarstvo doživjeti udarac od kojeg se neće oporaviti. Ugrožena su također i domaćinstva: prije zime, naime, mogla bi ostati bez plina za grijanje i pripremanje hrane. Istraživanje agencije EU Eurofund pokazalo je da gotovo trećina bugarskih kućanstava ne može plaćati račune za struju i plin.
Vlada odbila potpisati ugovor s Amerikancima
Hristov je također upozorio da Sofija ima, bez potrebe, zategnute odnose s Rusijom do krajnjih granica. “Nikad nije bilo tako”, napomenuo je te dodao: “Izbacili smo sve njihove diplomate. Komunikacija je prekinuta, a pisana korespondencija poprimila je nečuvene oblike. Istodobno, cijene plina rastu, gospodarstvo i sindikati traže obnavljanje opskrbe jeftinijim ruskim plinom. I vlada mora tim zahtjevima udovoljiti”, zaključio je Hristov te upozorio da je prošla vlada namjerno zakomplicirala odnose s Gazpromom kako bio stvorila kaos u poslovima oko izgradnje interkonektora s Grčkom.
Istodobno s najavom pregovora s Gazpromom prijelazna vlada premijera Galaba Doneva odbila je potpisati ugovor s američkom energetskom tvrtkom Shenir o isporuci sedam tankera s ukapljenim plinom. Taj posao dogovorila je prethodna vlada, ali ga je nova, prijelazna odbacila. Razlog: neisplativo visoka cijena američkog plina te nedostatak kapaciteta za prekrcaj tog plina u Grčkoj. Stoga je Sofija odlučila kupiti samo jedan brod s američkim LNG plinom, budući da bi osiguravanje slotova u Grčkoj ili Turskoj još više poskupilo njegovu cijenu. A to bi bilo, tvrde, neizdrživo za bugarske potrošače.
Prošla vlada se žalila na visoke cijene Gazproma
A još samo prije nekoliko mjeseci bivši premijer Kiril Petkov i potpredsjednica SAD-a Kamala Harris dogovorili su isporuke američkog ukapljenog prirodnog plina, LNG, po cijenama nižim od Gazpromovih. Tadašnji zamjenik ministra gospodarstva Georgi Danailov kazao je da su Gazpromove cijene plina previsoke te da će američki plin biti znatno jeftiniji. Pokazalo se međutim na kraju, kad je posao trebao biti sklopljen, i kad je dogovor sišao iz političke sfere u tržišnu realnost, da je ruski plin osjetno jeftiniji.
Do dramatičnog zaokreta u bugarskoj politici došlo je krajem lipnja kad je vladi premijera Kirila Petkova izglasano nepovjerenje u parlamentu. Na rušenju su inzistirali proruski socijalisti te proruska nacionalistička stranka. Te dvije stranke glasovale su ranije i protiv isporuke bugarskog oružja Ukrajini. One su, bez sumnje, odigrale važnu ulogu u odluci nove prijelazne vlade da obnovi pregovore o kupovini ruskog plina.
Bivši premijer teško optužuje rusku veleposlanicu
Smijenjeni bugarski premijer Kiril Petkov za pad vlade okrivio je Rusiju, mafiju te činjenicu da je odlučno osudio rusku agresiju na Ukrajinu. Kao glavne vinovnike svoje smjene izravno je optužio rusku veleposlanicu u Sofiji, a dio oporbenih stranaka da su pod snažnim utjecajem Rusije.
Eleonora Mitrofanova, ruska veleposlanica u Sofiji, odmah je izrazila spremnost Rusije da nastavi isporučivati plin Bugarskoj, ali samo pod uvjetom da ga plaća u rubljima. Vlada Kirila Petkova to je rezolutno odbila pa je Gazprom prije 4 mjeseca zatvorio plinovod prema Bugarskoj. Za razliku od Petkova, novi premijer Donev odmah je prihvatio taj uvjet i pri tome se nije ni osvrnuo na žestoko protivljenje EU da se ruski plin plaća u rubljima.
Veliki strah od recesije
Vlada Kirila Petkova inzistirala je na gradnji plinovoda preko kojeg bi se dobavljao plin iz Azerbajdžana te LNG plin iz SAD ili zemalja Bliskog Istoka. Ukupni kapacitet tog plinovoda bio bi dovoljan da zadovolji sve potrebe Bugarske za prirodnim plinom. Međutim Donevljeva privremena vlada najavila je reviziju učinka novoizgrađenog interkonektorskog plinovoda Bugarska-Grčka što se smatra još jednim pokazateljem radikalnog zaokreta bugarske politike.
Cijena prirodnog plina trenutno se kreće oko 290 eura po megavat satu, no svi su svjesni da će njegova cijena nastaviti nezadrživo rasti. Pri tome je strah od recesije i nestašice i dalje ključni faktor. U londonskom Cityju procjenjuje se da će, ako Gazprom u rujnu prestane opskrbljivati EU plinom, njegova cijena skočiti na oko 400 eura po megavatu.
Ozbiljan udarac za EU
Nova bugarska vlada, koje će biti na vlasti jedva do početka studenoga, za kad su raspisani novi izbori, zadala je ozbiljan udarac EU i njenoj politici sankcija protiv Rusije. Zbog nejedinstva članica EU oko sankcija koje su uvedene protiv Moskve u Bruxellesu događa se jedna od najtežih političkih drama u povijesti te organizacije. Dio članica, predvođenih Mađarskom upozorava kako su sankcije, umjesto Rusije, teško pogodile europska gospodarstva koja su suočena s takvom krizom da bi to s političke scene moglo odnijeti mnoge europske vlade.
U Italiji i Bugarskoj to se već dogodilo, a na vlast bi mogle doći radikalno desne opcije koje će vrlo brzo naći zajednički jezik s Moskvom. Kad se k tomu još dodaju potpuno različiti pristupi politici naoružavanja Ukrajine te proširenju EU, onda je jasno koliko je dramatična kriza koja je potresla same temelje Europske unije.
Vjerodostojnost proširenja EU dovedena u pitanje
Obje bugarske vlade, i one premijera Petkova kao i Doneva, na najgrublji način dovele su u pitanje vjerodostojnost politike proširenja EU-a u jugoistočnoj Europi. Sofija je, naime, bez ikakva racionalnog političkog opravdanja, osim nacionalističke pohlepe, stavila veto na otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom.
I time je zapravo zaustavila cijeli proces proširenja. A bez toga bit će dovoljna samo mala iskra pa da plane cijeli Balkan, od Kosova preko BiH i Republike Srpske do Sjeverne Makedonije i Crne Gore. A tada nitko, pa ni Hrvatska, neće biti pošteđen još jedne ratne katastrofe.