Butković spiskao desetke milijuna na konzultante, a već plaća 52 službenika. Skrušeno se pravda: 'Moji ljudi nisu tako dobri'
Pročešljali smo izvješće Državne revizije. Dosta je neugodno za ministra
Državna revizija otkrila je goleme nepravilnosti u financijskom poslovanju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture što ga već godinama vodi ministar Oleg Butković. O svim nepravilnostima utvrđenima za 2021. godinu Državna revizija obavijestila je DORH. Butković je u isto vrijeme ostvario svojevrsni napredak u hijerarhiji Vlade RH te je postao potpredsjednik u timu premijera Andreja Plenkovića.
Sada mu, međutim, stiže tzv. uvjetno mišljenje revizije, što znači da poslovanje Ministarstva nije bilo OK. U pitanju su nepravilnosti vezane za milijarde kuna državnog novca. Nepravilnosti i propusti pronađeni su u računovodstvenom poslovanju, rashodima i izdacima, imovini, te javnoj nabavi, stoji u službenom izvješću.
Problematičan nadzor trošenja novca u HAC-u
Financijski najteža je nepravilnost koja se odnosi na dodjelu gotovo dvije i pol milijarde kuna Hrvatskim autocestama (HAC). Taj je novac, utvrdili su revizori, Ministarstvo HAC-u isplatilo kao kapitalnu pomoć od 2016. do 2021. godine. U tom istom periodu nije bilo nadzora namjenskog trošenja državnog novca, iako kontrole propisuje Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru.
Zadnji put predstavnici Ministarstva bili su u HAC-u još 2015., a samo lani iz državnog proračuna HAC-u je isplaćeno 458 milijuna kuna.
“S obzirom na to da se kapitalne i tekuće pomoći unutar općeg proračuna doznačavaju korisnicima svake godine iz sredstava državnog proračuna u značajnom iznosu, Državni ured za reviziju preporučuje redovito obavljati kontrole namjenskog korištenja proračunskih sredstava, odnosno kontrole na licu mjesta”, navodi se u nalazu revizije. Butković je obećao da će do kraja ove godine kontrolu u HAC-u i napraviti.
Kamo je otišlo 250 milijuna za Croatia Airlines?
Njegovi ljudi nisu provjerili ni što je Croatia Airlines napravila s 250 milijuna kuna zajma koji su dobili od države u veljači 2020. godine. Radilo se o novcu što ga je državna aviokompanija, inače kronični gubitaš, dobila kako bi joj se osigurala financijska stabilnost prije dokapitalizacije od strane privatnih ulagača. Zajam je dospijevao na naplatu u siječnju 2022., ali je Ministarstvo financija prolongiralo to do 2025. godine.
“Croatia Airlines dostavila je Ministarstvu Izvješće o namjenskom trošenju sredstava za iznos od sto milijuna kuna, dok Izvješće za preostalih 150 milijuna nije dostavljeno, niti je kontrola u samoj kompaniji lani obavljena”, utvrdili su revizori.
Iz Butkovićevog ministarstva objasnili su kako je zajam Croatia Airlinesu dodijeljen na temelju odluke Vlade RH. Smatraju kako nema potrebe da onda Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture traži izvještaj od aviokompanije. Dodaju i da je sve oko zajma dogovoreno s Ministarstvom financija. No, državni revizori upozorili su da je obveza izvještavanja navedena u ugovoru, pa se zato mora i poštivati.
Vanjski konzultanti umjesto ljudi iz Ministarstva
Problem je uočen i kod trošenja novca za EU projekte. Naime, još 2019. Ministarstvo je sklopilo ugovor s vanjskim konzultantima. Vrijednost ugovora koji traje do 2023. iznosi 47,5 milijuna kuna. Samo lani Butković je odobrio isplatu nešto više od 17,7 milijuna kuna konzultantima, a ukupno je konzultantska tvrtka do sada ispostavila fakture teške 41.354.477 kuna.
Međutim, revizori su utvrdili da su pripreme EU projekata zapravo u opisu poslova zaposlenima u Upravi za EU fondove i strateško planiranje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Tamo je predviđeno 59 zaposlenih, a trenutno ih radi 52. Prema internim propisima, njihovi su zadaci planiranje, priprema i odabir projekata prometne infrastrukture financirane sredstvima fondova Europske unije, izrada strateških dokumenata, izrada projektne dokumentacije te osiguravanje njezine usklađenosti s propisanim kriterijima.
Zato revizija drži da bi većinu poslova koji se sada plaćaju konzultantskoj kući trebali obavljati Butkovićevi ljudi. Ako ih nema dovoljno, revizori savjetuju dodatna zapošljavanja službenika za rad na EU projektima. Vanjske konzultante moralo bi se angažirati samo iznimno.
‘Europa nam ionako daje novac za to’
Iz Ministarstva su objasnili da je riječ o milijunima koji im se ionako nude za Tehničku pomoć kroz Europske fondove.
“Sredstva tehničke pomoći Europska komisija daje na raspolaganje državama članicama kao pomoć u provedbi funkcija Sustava upravljanja i kontrole EU fondova. Uz plaće zaposlenika, edukacije, službena putovanja, režije i slično, sredstva tehničke pomoći omogućuju i ugovaranje vanjske stručne pomoći, odnosno savjetnika za specifična, stručna pitanja. Uprava za EU fondove i strateško planiranje Ministarstva to je i ugovorila, te koristi pomoć pri pripremi, analizi i kontroli vrlo složenih infrastrukturnih projekata planiranih za provedbu i financiranje EU sredstvima. Takvu vrstu vanjske pomoći koriste sva tijela u Sustavu upravljanja i kontrole EU fondova”, pojasnili su.
Dodali su kako dobri konzultanti ionako uglavnom rade samostalno, odnosno ne žele raditi u Ministarstvu. Zato je, tvrde, jedini način da ih se angažira ugovorima kakve su od 2019. počeli sklapati. No, i nakon tog očitovanja Državna revizija ostala je kod stava da se nije smjelo toliko poslova na EU projektima davati vanjskim konzultantima.
Netransparentna javna nabava
I s javnom nabavom je lani kod Butkovića bilo problema. Revizori su utvrdili da prema propisanoj internoj proceduri za tzv, jednostavnu javnu nabavu Ministarstvo mora prikupiti tri ponude za određeni posao ili uslugu, no prema istoj internoj proceduri, nije obvezno da se poziv dobavljačima objavi u Elektronskom oglasniku javne nabave (EOJN RH). Tako je lani, stoji u izvješću, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo samo jednu tzv. bagatelnu nabavu i to od 197.069 kuna za usluge razvoja programske podrške za umrežavanje, internet i intranet.
Istovremeno, kroz jednostavnu nabavu ugovoreno je ukupno 15.768.476 kuna vrijednih poslova, ali podataka u EOJN-u o tome nema.
“Naručitelj je prema Zakonu o javnoj nabavi obvezan poštivati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga, kao i načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Zato Ured državne revizije preporučuje Ministarstvu da u interne procedure uvede obvezu objave postupaka nabave u EOJN-u RH čime bi se pridonijelo postizanju veće transparentnosti provođenja postupaka javne nabave”, navedeno je u izvješću. Drugim riječima, gotovo 16 milijuna kuna Butkovićevo ministarstvo dodijelilo je kroz netransparentnu javnu nabavu. Iz Ministarstva su na kraju revizorima obećali da će promijeniti interne procedure do 1. siječnja 2023. godine.