Čemu sva ta frka s nadzorom lokacija mobitela? Pa, Vlada bi mogla nadzirati bilo koga, bez ikakve kontrole
U prijedlogu zakona uopće se ne spominje koga bi se to kontroliralo, ne spominje se ni samoizolacija, niti ima roka trajanja nadzora
Može se biti dobrohotan. Pa onda Vladin prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama gledati kao nedovoljno domišljen pokušaj. Ljudi su prenapregnuti, umorni, nervozni, pa je moguće da im se omaklo.
Eto, i uvijek smireni Vili Beroš je danas na pressici vikao o ratu i petoj koloni, najavljujući svođenje računa kad ugroza prođe. Pa se valjda omaklo i kolegama koji pripremaju zakon o nadzoru kretanja građana.
Oprez je nužan
Može se, međutim, biti i oprezan. Jer je, nema tome davno, prošlu srijedu – koja nakon nedjeljnog potresa onima koji su ga doživjeli izgleda kao uspomena iz prošlog stoljeća – premijer Plenković na sastanku s oporbom predložio da Sabor ovlasti Vladu za donošenje uredbi sa zakonskom snagom.
Opozicija je to odbila jer je u prijedlogu vidjela mogućnost da Vlada u izvanrednom stanju, kad se Sabor ne može sastati, odlučuje sama, iako je u Ustavu predviđeno da u takvim situacijama odluke donose zajedno s – predsjednikom Republike.
Vaša lokacija na Vladinom dlanu
U tom svjetlu, Vladin prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama građana doista može djelovati zlokobno. Vlada, naime, predlaže, da im u slučajevima epidemije na zahtjev nadležnog ministra operateri moraju dostavljati lokacijske podatke korisnika komunikacijskih mreža. Ukratko, vašu lokaciju u svakom trenutku.
Zvuči razumljivo, obzirom na šokantnu nedisciplinu dijela građana koji bi morali biti u samoizolaciji, a kreću se po gradovima kao da su u finišu treninga za Olimpijske igre? Možda. Ali, u zakonu se uopće ne spominje na koju bi se grupu građana odnosio nadzor, niti se spominje samoizolacija. Kaže se tek kako su operateri obvezni osigurati podatke o lokaciji “na temelju zahtjeva ministra nadležnog za proglašenu prirodnu nepogodu ili katastrofu, odnosno ministra nadležnog za zdravstvo”.
Svetačke namjere?
Ukratko, ovakvim zakonom savršeno je legalno da u izvanrednoj situaciji ministar Davor Božinović ili Vili Beroš (ili neki drugi ministri u nekoj budućoj ugrozi) zatraže podatke o bilo čijoj lokaciji, bilo kad. O tome kako se nadzor provodi nikome ne moraju podnositi račune. Nema roka trajanja mjera nadzora. Nadzirani ne moraju ni znati da država promatra njihovo kretanje. Prikupljeni podaci mogu se čuvati (i zloupotrebljavati) – neograničeno. Podaci o lokaciji se mogu tražiti i retroaktivno.
Koliko sve ovo čini predložene zakonske izmjene, zapravo, zakonom opasnih namjera, teško je dovoljno naglasiti. Čak i kad bi prihvatili svetačke namjere sadašnje vlasti, kad bi doista ovako opako općenit zakon pripisali posljedici umora i stresa razumljivih u ovim suludim danima, ništa ne garantira da jednog dana na vlast neće doći grupa ljudi koja bi mogla zloupotrijebiti i defacto staviti pod 24-satni nadzor sve građane RH.
Malčicu neslobode
Samo, kad se, recimo, čuje saborskog zastupnika HDZ-a Antu Plazonića kako u današnjoj raspravi lakonski poručuje: “Ako ćemo malčice prekršiti dio sloboda u zamjenu za zaštitu zdravlja građana mjera je opravdana” legitimno je postaviti pitanje ima li ovdje Vlada Andreja Plenkovića ipak – zadnje namjere.
Danas se činilo i da će ovaj zakon opasnih namjera vladajući pokušati progurati silom svoje većine kroz Sabor. No, oporba je digla frku, preciziranje mjera nadzora tražila je i Pučka pravobraniteljica Lora Vidović, kao i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji vodi koalicijski partner Milorad Pupovac.
Šeparović odrezao Jandrokovića
Krenula je i rasprava o tome treba li se ovaj zakon donijeti po članku 17. Ustava RH koji predviđa izvanrednu situaciju u zemlji koja je opravdanje za smanjivanje ljudskih prava. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković je objavio kako će o tome zatražiti mišljenje Ustavnog suda.
Odgovor je stigao brzo i javno. “Ustavni sud neće davati nikakva mišljenja Hrvatskom saboru koji nije ovlašten to tražiti od nas, a niti Ustavni sud ima ovlast davati takva mišljenja”, kazao je predsjednik tog tijela Miroslav Šeparović.
Dvotrećinska većina
U saborskoj raspravi je kasnije u toku dana predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Banko Bačić kazao kako Vlada priprema odluku kojom će se propisati donošenje dvotrećinskom većinom odluka koje se odnose na suspenziju određenih ljudskih prava. Bude li doista tako, to bi značilo da će se zakon opasnih namjera ipak doraditi u suradnji s opozicijom. Jer, vladajuća koalicija HDZ-a, HNS-a, nacionalnih manjina i Bandićevih “žetončića” jedva ima običnu većinu u Saboru.
U idealnim okolnostima, dakle, Sabor bi prvo prihvatio da se ljudska prava može suspendirati samo dvotrećinskom većinom, a onda bi se, u suradnji s oporbom, išlo u doradu zakona kojim se obvezuje telekomunikacijske operatere da vlastima dostavljaju lokacijske podatke korisnika. Hoće li doista tako i biti, ili će nas opet zateći neki neobičan manevar Banskih dvora, vidjet će se do kraja tjedna.