Charles Michel i dalje gura ideju o širenju EU, ali lideri članica su sumnjičavi. Plenkovićev izraz lica govori sve

Ako Europska unija sama sebi ne postavi cilj nikada neće biti spremna za proširenje, izjavio je u četvrtak predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, čija je izjava da Unija treba do 2030. biti spremna za primanje novih članica naišla na veliki odjek.

“Određivanje datuma tjera EU da se pripremi, a zapadnom Balkanu daje konkretni vremenski okvir da sa svoje strane ostvari rezultate. Jasno je da ako sami sebi ne nametnemo cilj, nikada nećemo biti spremni”, rekao je u Michel u razgovoru sa skupinom bruxelleskih dopisnika.

Plenković nije bio oduševljen

Michelova izjava od prije tri dana na Bledskom strateškom forumu da bi Europska unija trebala do 2030. godine biti spremna za primanje novih članica, dobila je veliki odjek u javnosti, ali i na forumu gdje su mu lideri europskih i balkanskih zemalja pljeskali, dok hrvatski premijer Andrej Plenković nije izgledao pretjerano oduševljeno zbog stava predsjednika Europskog vijeća.

Snimljen je kako čitavo vrijeme Michelova govora gleda na mobitel, pravi razne grimase i koluta očima, a u trenutku kada bi svi kolege lideri – od Edija Rame do Ane Brnabić – krenuli aplaudirati, hrvatski premijer im se ne bi ni kurtoazno pridružio osim na samom kraju Michelova govora.

Plenković se na Bledu založio da se daljnjem proširenju Europske unije pristupi individualno, na temelju postignuća svake pojedine zemlje, umjesto “en bloc” pristupa, naglasivši, da je on bio na snazi, da Hrvatska još ne bi bila članica.

Istovremeno, kazao je, bilateralni problemi, koji nemaju veze s pravnom stečevinom, ne smiju biti povezani ni s procesom proširenja. Kako je iduća godina izborna za EU, premijer smatra važnim da se ozbiljnije odluke o proširenju za svaku zemlju jugoistoka Europe, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju donesu na Europskom vijeću u prosincu.

Konzultacije s čelnicima Balkana

Michel je danas istaknuo da je njegov govor na Bledu u kojem je spomenuo datum, rezultat “mnogih konzultacija koje je imao s čelnicima EU i zapadnog Balkana”.

Kao jedna od glavnih prepreka za daljnje proširenje EU navodi se da je za sve bitne odluke potrebno dobiti jednoglasni pristanak svih država članica, što uvelike usporava i u nekim slučajevima blokira proces odlučivanja.

Također se postavlja pitanje može li se pravilo o jednoglasnosti promijeniti bez mijenjanja ugovora prema kojima funkcionira EU i može li se Unija uopće širiti bez promjene tih ugovora.

‘Moramo naći odgovore’

Promjene ugovora EU je vrlo dugotrajan proces koji može lako propasti zbog blokade bilo koje države članice, budući da sve one moraju tu promjenu ratificirati bilo u svojim parlamentima bilo na referendumu.

Michel kaže da EU mora odgovoriti na tri pitanja prije nego što oduči treba li ići u promjene ugovora. ”Moramo naći odgovore na tri pitanja: Što želimo postići zajedno, koji su naši prioriteti? Kako ćemo to provesti i kako ćemo to platiti”.

“Ako nađemo zajednički pristup u pogledu tih pitanja, onda ćemo vidjeti treba li nam promjena ugovora”, rekao je diplomatski izvor. Drugi diplomatski izvori u EU ističu da se pitanje načina odlučivanja ne smije svoditi na to treba li ukinuti konsenzus, odnosno pravo veta i da je potreban “nijansiraniji pristup”.

Potrebna nova financijska sredstva

“Pravo veta također je i alat koji nas tjera da tražimo svima prihvatljivo rješenje i važno je za male države članice za zaštitu njihovih interesa”, rekao je diplomatski izvor.

EU mora osigurati i nova financijska sredstva kako bi mogla primati nove članice. Pritom, diplomatski izvori ističu da primanje zemalja zapadnog Balkana, koje ukupno imaju 16, 17 milijuna stanovnika, ne bi trebalo predstavljati problem, no puno će teže biti naći nova sredstva za Ukrajinu, s 40-tak milijuna stanovnika, koja je usto puno siromašnija i kojoj će trebati golema sredstva za poslijeratnu obnovu.

Čelnici EU-a započet će raspravu o svim tima pitanjima na neformalnom samitu koje španjolsko predsjedništvo organizira u Granadi, 6. listopada.