Cijenjeni profesor sam protiv kvarnog sustava: 'Moje je ime bilo dvostruko podcrtano, s naznakom da nikako ne smijem biti imenovan'
Ljubo Barbić podnio je tužbu zbog izbora ljudi koji odlučuju o zapošljavanju na fakultetima. O tome progovara za Telegram
Zbog načina na koji su imenovani članovi nacionalnog tijela koje odlučuje o zapošljavanju i napredovanju profesora i znanstvenika u području veterinarske medicine, profesor Veterinarskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Barbić podnio je ovoga tjedna tužbu Upravnom sudu. Barbić spori proceduru kojom je Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj – krovno tijelo hrvatske znanosti i visokog obrazovanja – provelo postupak izbora devet članova Matičnog odbora za polje veterinarske medicine.
Spomenuti Matični odbor – jedan u nizu matičnih odbora koji djeluju za sva područja i polja znanosti – u praksi odlučuje zadovoljavaju li znanstvenici i profesori propisane nacionalne uvjete za zapošljavanje i napredovanje na fakultetima i znanstvenim institutima. Iako zvuči birokratski, zeleno svjetlo matičnih odbora ključan je preduvjet za rad u visokom obrazovanju i znanosti. Profesor Barbić prijavio se na poziv za člana Matičnog odbora u polju veterinarske medicine i, iako je prema mjerljivim pokazateljima uspješnosti znanstvenika trebao biti ponajbolji kandidat, u to tijelo nije primljen.
Jači kandidati izostavljeni
Zakonske odredbe vrlo šturo propisuju da svaki matični odbor ima devet članova te da se oni biraju među profesorima i znanstvenicima u najvišem stupnju. Iako kriteriji izvrsnosti nisu eksplicitno navedeni u zakonu, kandidati koji su se prijavljivali na javni poziv morali su Nacionalnom vijeću – kroz standardizirani obrazac – dostaviti taksativno i mjerljivo pobrojana vlastita znanstvena postignuća. Prijavio se i profesor Barbić. Početkom prošloga tjedna neformalno doznaje da su članovi odabrani, iako o tome da nije izabran službeno ne dobiva povratnu informaciju.
“Uvidom u popis izabranih članova, a poznavajući znanstveni opus i institucijski doprinos svojih kolega s obzirom da smo malobrojna struka, stječem dojam da su među odabranim kandidatima i oni čije su meni poznate kvalifikacije značajno slabije od mojih”, govori profesor za Telegram. U tužbi Upravnom sudu, kojom osporava imenovanje ovog Matičnog odbora, priložio je i tablicu iz koje su vidljivi mjerljivi kriteriji za svakog od prijavljenih kandidata. Prema toj tablici, osim Barbića, nije primljeno još dvoje ljudi s jačim znanstvenim referencama od pojedinih imenovanih članova.
‘Moje ime bilo je podcrtano’
Neformalno je, prepričava nam, pokušao doznati kako je proveden postupak imenovanja. “Prema do mene doprlim informacijama, imenovanje je provedeno bez analize i usporedbe pojedinih kvantitativnih i kvalitativnih kriterija. U naknadnim razgovorima o provedbi postupka, izravno mi je izrečena činjenica da su postojale jasne sugestije u vidu liste kandidata s ‘fusnotama’ o dopuštenosti i poželjnosti odabira pojedinog kandidata koje su dostavljene nekom ili nekim članovima Nacionalnog vijeća”, priča Barbić.
Prema istom izvoru s kojim je razgovarao, navodi dalje, na navedenoj listi “moje je ime bilo dvostruko podcrtano s naznakom da nikako ne smijem biti imenovan za člana Matičnog odbora”. Kaže da može pretpostaviti tko iza toga stoji, no da to ne može dokazati. Zato se tužbom obratio sudu, od kojega traži da poništi izbor i uvede privremenu mjeru odgode primjene odluke o imenovanju. Istaknimo kako se redakciji Telegrama obratilo još nekoliko pojedinaca nepovezanih s Barbićem, upozoravajući nas na isti problem kod ovog imenovanja.
‘Neki izvrsni nisu izabrani’
O svemu smo upitali Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje i znanost, koje je provelo ovo imenovanje. Predsjednik Vijeća Hrvoje Buljan, inače profesor fizike sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, jutros nam je kazao kako su prilikom odabira članova novih matičnih odbora uzimali u obzir nekoliko kriterija. “Jedan – ali ne i jedini – od kriterija je bio da kandidati imaju značajnu znanstvenu aktivnost. Pri tome se gledao, među ostalim, broj radova, citiranost, projektna aktivnost i slično”, naveo nam je profesor Buljan.
Dodaje kako su na temelju životopisa i ostalih dostupnih podataka nastojali sagledati cjelokupnu sliku kandidata. “Među ostalim kriterijima, u obzir je uzeta i regionalna zastupljenost, zastupljenost različitih institucija, te zastupljenost različitih grana znanosti”, kaže Buljan i dodaje kako je od svih pristiglih prijava u svaki matični odbor izabrano devet članova.
Pritom je, ističe, bilo izvrsnih kandidata koji “zbog ograničenog broja članova matičnih odbora nisu izabrani”. Pitali smo, na tragu informacija profesora Barbića, jesu li se članovi Nacionalnog vijeća u odlučivanju o sastavu matičnih odbora vodili vanjskim sugestijama o poželjnosti odabira pojedinih kandidata. Buljan kaže kako može odgovoriti isključivo u svoje ime. “Ne, nisam se vodio vanjskim sugestijama, a nadam se i vjerujem da su tako postupali i drugi članovi Nacionalnog vijeća”, zaključio je.
Kakva se poruka šalje?
S druge strane, profesor Barbić se pita, s obzirom na saznanja do kojih je došao: “Što je i za koga trebao ‘odraditi’ fusnotama imenovan matični odbor, a što bi moj eventualni izbor i članstvo u značajnoj mjeri otežavalo ili onemogućilo?”. Ustrajući na imperativu uspješnosti i izvrsnosti kao preduvjetima za članstvo u ovom tijelu, Barbić zaključuje osvrtom na postupak koji je pokrenuo pred Upravnim sudom.
“Objašnjenje nepostojanja obveze izbora boljih kandidata od strane suda bi bila konačna i službena poruka cijelom društvu da je nakon zadovoljavanja minimalnih kriterija za razvoj karijere jedino bitna bliskost s određenom strukturom ili preporuka moćnih pojedinaca. Ovakav ishod bi doista bio civilizacijski i moralni poraz cijelog društva te sam uvjeren da je on jednostavno nemoguć”, naglašava.