Civilne udruge pobijedile briselske moćnike. Odgođen propis koji bi ih prisilio da otkriju financijere izvan EU
Ima li vremena da se, prije europskih izbora, donese direktiva koja treba smanjiti "prikrivene strane utjecaje" u EU?
Početkom svibnja u civilnom društvu u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, nastala je uzbuna. Europska komisija najavila je donošenje nove direktive koja će obvezati udruge, konzultantske tvrtke i druge organizacije da objavljuju tko su im financijeri – ako ih imaju – iz inozemstva, odnosno izvan Europske unije. Primjerice, ako njihov rad i aktivnosti financiraju neke strane vlade. Ne nužno naklonjene Europskoj uniji.
To je, uostalom, i svrha najavljenog propisa. Komisija želi spriječiti da režimi, koji nemaju prijateljske namjere, financiraju aktivnosti unutar EU-a koje mogu destabilizirati Europu, utjecati na izborne procese i slično. Pogotovo sada, s približavanjem izbora za Europski parlament. Iz Bruxellesa tumače da nema ni govora o nekakvim zabranama – samo o nastojanju da se strani novčani tokovi rasvjetle i učine javnima.
Odgoda do daljnjega
Plan je, međutim, odmah naišao na protivljenje europskog civilnog društva. Cijeli niz organizacija, kojima se priključilo i desetak njih iz Hrvatske, promptno je upozorio na potencijalne rizike takve direktive, osobito zato što se piše bez dubinske analize učinka. Pobuna je dala rezultata: potpredsjednica Komisije Vera Jourova najavila je da će Bruxelles odgoditi donošenje akta dok ne provede procjenu učinka takve legislative.
Umjesto da uskoro predstavi prijedlog, koji je izazvao oštru reakciju civilnog društva, Komisija će najprije analizirati moguće političke, ekonomske i društvene posljedice direktive. U civilnom društvu su zadovoljni – provođenje studije učinaka bio je jedan od njihovih ključnih zahtjeva, podsjećaju iz hrvatskih udruga koje su početkom svibnja supotpisale pismo upućeno Komisiji. Pismo je podržalo ukupno 230 organizacija civilnog društva iz cijele EU.
Nepoželjni ‘strani agenti’
U tom su dopisu, kako smo ranije izvještavali, upozorili Komisiju na moguće neplanirane i neželjene posljedice najavljenog propisa. Da, primjerice, takav europski propis autokratski vođe u drugim državama koriste kao opravdanje za zakone kojima ciljaju njima nepoželjne građanske aktiviste i udruge, prezentirajući ih kao neprijateljski nastrojene „strane agente“.
Iako, kako ističu u udrugama, razumiju namjere Komisije – da se, zahtjevom za transparentnošću, suzbija prikriveni utjecaj stranih organizacija ili vlada na procese unutar EU-a – smatrali su da potencijalne šire posljedice takve direktive nisu dovoljno ispitane. Stoga su tražili od Komisije da detaljno procjeni utjecaj planiranog zakonodavstva na temeljna prava, kao i na obveze EU-a koje proizlaze iz sudskih odluka i međunarodnih sporazuma.
Udruge su zadovoljne
Njihovim će zahtjevima, očito, biti udovoljeno. Odluku Komisije da odgodi predstavljanje prijedloga direktive stoga smatraju značajnim postignućem te očekuju će se Bruxelles, prije donošenja propisa, savjetovati i sa civilnim društvom.
Potpredsjednica Komisije Jourova, koja je najavila ovo „taktičko povlačenje“ – tako ovaj potez karakterizira europski Politico – pred zastupnicima Europskog parlamenta poručila je i da EU ne smije biti naivna te da „akteri koji primaju tu vrstu financiranja, bez obzira što su, moraju biti transparentni“.
Što s EU izborima?
Jourova tvrdi da europski propis neće biti nalik onome kakav, primjerice, ima Rusija. Europski pristup je različit po svom „cilju, opsegu, nadzoru i sankcijama“, tvrdi Jourova.
No, sada je pitanje, analizira Politico, hoće li „paket za obranu demokracije“, biti donesen na vrijeme. Taj je ambiciozno naslovljen legislativni paket najavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u lanjskom govoru o stanju Unije, ustvrdivši da će „pridonijeti razotkrivanju prikrivenih stranih utjecaja i sumnjivog financiranja“. Hoće li to uspjeti u narednih godinu dana, kada Europljani opet izlaze na birališta, otvoreno je pitanje.